Svijet
Mine plutaju prema gradovima, potvrđene prve žrtve; Zelenski: Rusi pucaju po spasiocima
Rat u Ukrajini ušao je u 470. dan. Nastavljaju se međusobne optužbe Kijeva i Moskve za rušenje velike brane Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti. Više gradova je pod vodom, hiljade ljudi je evakuisano, stotine hiljada je ostalo bez vode za piće. Moskva smatra da SAD, Velika Britanija i saveznici u NATO-u moraju da snose odgovornost
Foto: AFP
Rat u Ukrajini ušao je u 470. dan. Nastavljaju se međusobne optužbe Kijeva i Moskve za rušenje velike brane Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti. Više gradova je pod vodom, hiljade ljudi je evakuisano, stotine hiljada je ostalo bez vode za piće. Moskva smatra da SAD, Velika Britanija i saveznici u NATO-u moraju da snose odgovornost za uništenje brane. Turska predlaže osnivanje međunarodne komisije za utvrđivanje okolnosti koje su dovele do pucanja brane.
Prijavljene prve žrtve poplava u Hersonu nakon rušenja brane
Tri osobe su poginule u poplavama koje su se dogodile poslije rušenje brane Kahovka u Hersonskoj oblasti na jugu zemlje, javljaju lokalni mediji, prenosi Gardijan.
Gradonačelnik grada Oleški Jevgenij Riščuk izjavio je da se troje ljudi utopilo u oblasti Herson.
Hiljade evakuisane
Hiljade ljudi već su evakuisane iz djelova regije Herson dok voda nastavlja da nadire niz rijeku Dnjepar koja dijeli teritorije pod kontrolom Rusije i Ukrajine.
Moskva i Kijev se međusobno optužuju za rušenje brane Kahovke koja je vodom snabdijevala Krim, koji je Rusija anektirala 2014, a na području je koje ukrajinske snage žele osloboditi.
Rušenje brane je prouzrokovalo porast vodostaja Dnjeipra, natjeravši hiljade civila da napuste područje pod vodom dok se strahuje od ekološke katastrofe.
Velika opasnost od mina
Probijanje velike brane u južnoj Ukrajini imaće katastrofalan učinak na lociranje nagaznih mina, upozorio je Međunarodni odbor Crvenogi krsta (ICRC), prenosi BBC.
Erik Tollefsen, vođa jedinice ICRC-a za kontaminaciju oružjem, upozorio je da su izbačene mine u poplavi izazvale veliku zabrinutost ne samo za stanovnike Hersona, već i za one koji dolaze u pomoć.
Znali smo gdje su opasnosti – rekao je on za novinsku agenciju AFP. Sada ne znamo.Znamo samo da su negdje nizvodno.
Natalija Humeniuk, portparolka južnog vojnog zapovjedništva Ukrajine, izjavila je za ukrajinsku televiziju da “mnoge protivpješačke mine (u područjima koja su zauzeli Rusi) sada postale plutajuće mine”.
Predstavljaju veliku opasnost – rekla je ona objasnivši da će vjerovatno eksplodirati ako se sudare ili udare negdje.
Sukobljene strane nijesu objavile broj mina koje su postavile. Samo znamo da je broj ogroman – upozorio je Tollefsen.
Potopljeno 30 naselja, pod vodom usjevi
Dva dana nakon rušenja brane u Novoj Kahovki, 30 naselja u Ukrajini je potpuno pod vodom, a očekuje se kako bi sljedećih dana moglo biti potopljeno gotovo 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Pored toga, procjene Stejt departmenta govore kako će broj evakuisanih stanovnika preći 20.000, pri čemu je dio njih već preseljen iz mjesta koja su najteže pogođena izlivanjem Dnjepra.
Svjetska banka procijeniće štetu poslije rušenje brane
Visoki zvaničnica Svjetske banke Ana Bjerde izjavila da će podržati Ukrajinu sprovedeći brzu procjenu štete i potreba nakon rušenja brane Nova Kahovka na linijama fronta.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal na Tviteru napisao je da je razgovarao sa Bjerdevom o uticaju rušenja brane, te da ga je uvjerila da će Svjetska banka izvršiti brzu procjenu.
Zelenski: Katastrofa, pomozite
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je situaciju u okupiranom dijelu Hersonske oblasti kao katastrofalnu jer je nivo vode nastavio da raste nakon što su se brana Nova Kahovka i hidroelektrana srušile u utorak rano ujutru. Prema njegovim riječima, situacija u okupiranom dijelu Hersonske oblasti je “apsolutno katastrofalna”.
Zelenski je pozvao na jasan i brz humanitarni odgovor međunarodne zajednice, rekavši da je teško znati koliko ljudi na privremeno okupiranoj teritoriji Hersonske oblasti može da umre bez spasavanja, bez vode za piće, bez hrane, bez medicinske njege.
Zelenski: Rusi pucaju na spasioce
Ruske snage pucale su na ukrajinske spasioce koji su pokušavali doći do poplavljenih područja u regiji Herson koja su pod kontrolom Rusije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je to komentiarisao u ekskluzivnom intervjuu njemačkom tabloidu Bild objavljenom u srijedu.
Porošenko: Katastrofa; Pogođeni smo u srce
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je da je rušenje brane Nova Kahovka u oblasti Herson katastrofa za Ukrajinu.
Pogođeni smo u srce, a ovo je najveća katastrofa koju je napravio čovjek u 21. vijeku – rekao je Porošenko za CNN.
On je takođe naveo da će artiljerijski kamioni biti poslati na jug ka brigadi koja je sada u toku završnih priprema za kontraofanzivnu operaciju. Kako je ocijenio, moguće je da je katastrofu na brani izazvala Rusija da bi zaustavila kontraofanzivu, ali ukrajinske trupe neće biti spriječene da je izvedu. On je dodao da to stvara katastrofu za civile, ali ne i za trupe.
Ništa ne može da zaustavi ukrajinske trupe – poručio je bivši ukrajinski predsjednik.
Cijela Evropa opet je u strahu
Nivo vode u rezervoarima za hlađenje reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje opada za 5-7 centimetara na sat, izjavio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, koji je istakao da bi, ako najveća nuklearka u Evropi ostane bez vode, to bila veoma ozbiljna situacija.
Tamo postoji rezervoar i veliki broj unutrašnjih kanala koji obezbjeđuju da voda stalno cirkuliše kako bi reaktori mogli kontinuirano da se hlade. Ako bi postrojenje ostalo bez vode, onda bismo imali veoma ozbiljnu situaciju – rekao je juče Grosi u intervjuu za Si-En-En, prenosi Tass.
Prema njegovim riječima ne postoji neposredan rizik od nestanka vode koja je tamo dostupna, ali situacija je ozbiljna jer se nivo vode neprekidno smanjuje.
Od početka rata u Ukrajini Zaporožje se nekoliko puta našlo u kritičnoj situaciji, usljed granatiranja, što je izazvalo isključivanje reaktora.jSada je situacija ponovo neizvesna zbog dizanja u vazduh brane Kahovka i poplavnim talasom koji je krenuo ka naseljima. To je pak izazvalo pad nivoa vode u sistemima za hlađenje te nuklearne elektrane.
“Postoji još jedan očajnički pokušaj”
Trenutno se vodi ciljana kampanja dezinformacija u američkim medijima oko hidroelektrane Kahovska, izjavio ruski ambasador u SAD.
Postoji ciljana kampanja dezinformisanja u lokalnim medijima oko Kahovske HE. Bilo je mnogo insinuacija da je Rusija navodno sama digla u vazduh najvažniji infrastrukturni objekat – rekao je Anatolij Antonov, prenosi RIA novosti.
On je dodao da su američke vlasti svoju retoriku postavile tako da je Ruska Federacija u svakom slučaju odgovorna za sve incidente koji su se dogodili tokom ukrajinskog sukoba.
Postoji još jedan očajnički pokušaj da se opravda kijevski režim, koji namjerno granatira stanicu već mnogo mjeseci – rekao je Antonov.
Počela je evakuacija civilnog stanovništva iz tri okruga – Novokahovskog, Golopristanskog i Aljoškinskog.
Makron i Guterš o humanitarnoj krizi
Humanitarna situacija u Ukrajini nakon urušavanja brane Nova Kahovka bila je tema razgovora francuskog predsjednika Emanuela Makrona i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša, navodi se u saopštenju Jelisejske palate.
Predsjednik republike je naveo činjenicu da će Centar za krizne situacije uz podršku Ministarstva spoljnih poslova vrlo brzo poslati prvi konvoj od oko deset tona opreme za hitne potrebe civilnog stanovništva (zdravstvo, higijena, prečišćavanje vode, prenosive cistijerne), navodi se u saopštenju, prenosi Si-En-En (CNN).
Izvor: Agencije
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG