Foto: AFP
Rat u Ukrajini ušao je u 470. dan. Nastavljaju se međusobne optužbe Kijeva i Moskve za rušenje velike brane Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti. Više gradova je pod vodom, hiljade ljudi je evakuisano, stotine hiljada je ostalo bez vode za piće. Moskva smatra da SAD, Velika Britanija i saveznici u NATO-u moraju da snose odgovornost za uništenje brane. Turska predlaže osnivanje međunarodne komisije za utvrđivanje okolnosti koje su dovele do pucanja brane.
Prijavljene prve žrtve poplava u Hersonu nakon rušenja brane
Tri osobe su poginule u poplavama koje su se dogodile poslije rušenje brane Kahovka u Hersonskoj oblasti na jugu zemlje, javljaju lokalni mediji, prenosi Gardijan.
Gradonačelnik grada Oleški Jevgenij Riščuk izjavio je da se troje ljudi utopilo u oblasti Herson.
Hiljade evakuisane
Hiljade ljudi već su evakuisane iz djelova regije Herson dok voda nastavlja da nadire niz rijeku Dnjepar koja dijeli teritorije pod kontrolom Rusije i Ukrajine.
Moskva i Kijev se međusobno optužuju za rušenje brane Kahovke koja je vodom snabdijevala Krim, koji je Rusija anektirala 2014, a na području je koje ukrajinske snage žele osloboditi.
Rušenje brane je prouzrokovalo porast vodostaja Dnjeipra, natjeravši hiljade civila da napuste područje pod vodom dok se strahuje od ekološke katastrofe.
Velika opasnost od mina
Probijanje velike brane u južnoj Ukrajini imaće katastrofalan učinak na lociranje nagaznih mina, upozorio je Međunarodni odbor Crvenogi krsta (ICRC), prenosi BBC.
Erik Tollefsen, vođa jedinice ICRC-a za kontaminaciju oružjem, upozorio je da su izbačene mine u poplavi izazvale veliku zabrinutost ne samo za stanovnike Hersona, već i za one koji dolaze u pomoć.
Znali smo gdje su opasnosti – rekao je on za novinsku agenciju AFP. Sada ne znamo.Znamo samo da su negdje nizvodno.
Natalija Humeniuk, portparolka južnog vojnog zapovjedništva Ukrajine, izjavila je za ukrajinsku televiziju da “mnoge protivpješačke mine (u područjima koja su zauzeli Rusi) sada postale plutajuće mine”.
Predstavljaju veliku opasnost – rekla je ona objasnivši da će vjerovatno eksplodirati ako se sudare ili udare negdje.
Sukobljene strane nijesu objavile broj mina koje su postavile. Samo znamo da je broj ogroman – upozorio je Tollefsen.
Potopljeno 30 naselja, pod vodom usjevi
Dva dana nakon rušenja brane u Novoj Kahovki, 30 naselja u Ukrajini je potpuno pod vodom, a očekuje se kako bi sljedećih dana moglo biti potopljeno gotovo 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Pored toga, procjene Stejt departmenta govore kako će broj evakuisanih stanovnika preći 20.000, pri čemu je dio njih već preseljen iz mjesta koja su najteže pogođena izlivanjem Dnjepra.
Svjetska banka procijeniće štetu poslije rušenje brane
Visoki zvaničnica Svjetske banke Ana Bjerde izjavila da će podržati Ukrajinu sprovedeći brzu procjenu štete i potreba nakon rušenja brane Nova Kahovka na linijama fronta.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal na Tviteru napisao je da je razgovarao sa Bjerdevom o uticaju rušenja brane, te da ga je uvjerila da će Svjetska banka izvršiti brzu procjenu.
Zelenski: Katastrofa, pomozite
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je situaciju u okupiranom dijelu Hersonske oblasti kao katastrofalnu jer je nivo vode nastavio da raste nakon što su se brana Nova Kahovka i hidroelektrana srušile u utorak rano ujutru. Prema njegovim riječima, situacija u okupiranom dijelu Hersonske oblasti je “apsolutno katastrofalna”.
Zelenski je pozvao na jasan i brz humanitarni odgovor međunarodne zajednice, rekavši da je teško znati koliko ljudi na privremeno okupiranoj teritoriji Hersonske oblasti može da umre bez spasavanja, bez vode za piće, bez hrane, bez medicinske njege.
Zelenski: Rusi pucaju na spasioce
Ruske snage pucale su na ukrajinske spasioce koji su pokušavali doći do poplavljenih područja u regiji Herson koja su pod kontrolom Rusije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je to komentiarisao u ekskluzivnom intervjuu njemačkom tabloidu Bild objavljenom u srijedu.
Porošenko: Katastrofa; Pogođeni smo u srce
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je da je rušenje brane Nova Kahovka u oblasti Herson katastrofa za Ukrajinu.
Pogođeni smo u srce, a ovo je najveća katastrofa koju je napravio čovjek u 21. vijeku – rekao je Porošenko za CNN.
On je takođe naveo da će artiljerijski kamioni biti poslati na jug ka brigadi koja je sada u toku završnih priprema za kontraofanzivnu operaciju. Kako je ocijenio, moguće je da je katastrofu na brani izazvala Rusija da bi zaustavila kontraofanzivu, ali ukrajinske trupe neće biti spriječene da je izvedu. On je dodao da to stvara katastrofu za civile, ali ne i za trupe.
Ništa ne može da zaustavi ukrajinske trupe – poručio je bivši ukrajinski predsjednik.
Cijela Evropa opet je u strahu
Nivo vode u rezervoarima za hlađenje reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje opada za 5-7 centimetara na sat, izjavio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, koji je istakao da bi, ako najveća nuklearka u Evropi ostane bez vode, to bila veoma ozbiljna situacija.
Tamo postoji rezervoar i veliki broj unutrašnjih kanala koji obezbjeđuju da voda stalno cirkuliše kako bi reaktori mogli kontinuirano da se hlade. Ako bi postrojenje ostalo bez vode, onda bismo imali veoma ozbiljnu situaciju – rekao je juče Grosi u intervjuu za Si-En-En, prenosi Tass.
Prema njegovim riječima ne postoji neposredan rizik od nestanka vode koja je tamo dostupna, ali situacija je ozbiljna jer se nivo vode neprekidno smanjuje.
Od početka rata u Ukrajini Zaporožje se nekoliko puta našlo u kritičnoj situaciji, usljed granatiranja, što je izazvalo isključivanje reaktora.jSada je situacija ponovo neizvesna zbog dizanja u vazduh brane Kahovka i poplavnim talasom koji je krenuo ka naseljima. To je pak izazvalo pad nivoa vode u sistemima za hlađenje te nuklearne elektrane.
“Postoji još jedan očajnički pokušaj”
Trenutno se vodi ciljana kampanja dezinformacija u američkim medijima oko hidroelektrane Kahovska, izjavio ruski ambasador u SAD.
Postoji ciljana kampanja dezinformisanja u lokalnim medijima oko Kahovske HE. Bilo je mnogo insinuacija da je Rusija navodno sama digla u vazduh najvažniji infrastrukturni objekat – rekao je Anatolij Antonov, prenosi RIA novosti.
On je dodao da su američke vlasti svoju retoriku postavile tako da je Ruska Federacija u svakom slučaju odgovorna za sve incidente koji su se dogodili tokom ukrajinskog sukoba.
Postoji još jedan očajnički pokušaj da se opravda kijevski režim, koji namjerno granatira stanicu već mnogo mjeseci – rekao je Antonov.
Počela je evakuacija civilnog stanovništva iz tri okruga – Novokahovskog, Golopristanskog i Aljoškinskog.
Makron i Guterš o humanitarnoj krizi
Humanitarna situacija u Ukrajini nakon urušavanja brane Nova Kahovka bila je tema razgovora francuskog predsjednika Emanuela Makrona i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša, navodi se u saopštenju Jelisejske palate.
Predsjednik republike je naveo činjenicu da će Centar za krizne situacije uz podršku Ministarstva spoljnih poslova vrlo brzo poslati prvi konvoj od oko deset tona opreme za hitne potrebe civilnog stanovništva (zdravstvo, higijena, prečišćavanje vode, prenosive cistijerne), navodi se u saopštenju, prenosi Si-En-En (CNN).
Izvor: Agencije
Nina Žižić sa pjesmom “Dobrodošli” predstavljaće Crnu Goru na Eurovison Song Contest 2025 u Švajcarskoj, konačna je odluka Radija i Televizije Crne Gore.
Podsjetimo, nakon brojnih polemika u javnosti povodom legitimiteta učešća benda NeonoeN na Evroviziji, pobjednici Montesonga prekinuli su sedmodnevnu neizvjesnost i odlučili da svojevoljno odustanu od učešća na pomenutom evropskom takmičenju.
Shodno tome, odluka RTCG je da Nina Žižić, kao drugoplasirani takmičar na festivalu Montesong, predstavlja našu zemlju u Bazelu.
Sigurna sam da će nas Nina Žižić predstaviti u najboljem svjetlu u Švajcarskoj. RTCG uradiće sve da podrži promociju muzike i naše države, a nama preostaje da se pridružimo pozivu benda NeonoeN i svi zajedno podržimo Ninu i Crnu Goru na Evroviziji – poručila je Antonela Martinović, predstavnica Press tima RTCG.
Švajcarska će 2025. godine po treći put biti domaćin Evrovizije, a pripreme za ovo prestižno muzičko takmičenje već su u punom jeku.
Crnogorska skijališta objavila su cjenovnike za ski pasove za predstojeću zimsku turističku sezonu. Sudeći po tome, ko ove godine želi da skija na durmitorskom skijalištu moraće izvojiti više novca nego prošle. S druge strane, cijene karata na skijalištu Kolašin 1600 ostale su na prošlogodišnjem nivou, prenosi Portal Analitika.
Savin kuk
Prema cjenovniku Turističkog centra Durmitor karta za poludnevni ski pas na skijališu Savin kuk, za odrasle košta 10 eura dok je za djecu cijena šest eura.
U ponudi je i jednodnevni ski pas za odrasle a cijena je 16 eura, dok je za djecu 10.
U odnosu na prošlu godinu, cijene pojedinih karata na skijalištu Savinom kuku su skuplje. Tako za poludnevni i jednodnevni ski pas za odrasle osobe sada treba izdvojiti po euro više. Prošle godine poludnevni ski pas koštao je devet eura, a jednodnevni za odraslu osobu 15 eura.
Moguće je i kupiti karte za dvodnevni, odnosno trodnevni ski pas, a cijena za odrasle je 29 eura i 42 eura, dok je za djecu cijena 17, odnosno 26 eura.
Godinu ranije dvodnevni ski pas za odrasle koštao je 27 eura, a za djecu 16 eura. Kada je riječ o trodnevnom, prošle godine su karte za odrasle osobe bile 40 eura a za djecu 24 eura.
U ponudi je i karta za petodnevni ski pas, koja ove godine košta 70 eura za odrasle i 40 za djecu. Ovaj ski pas je skuplji za po dva eura u odnosu na godinu ranije.
Za šestodnevni ski pas na Savinom kuku odrasli treba da izdvoje 82 eura, dok je za djecu cijena 48 eura. Prošle godine cijena karte za odrasle je bila 80 eura, dok je za djecu iznosila 47 eura.
Moguće je kupiti kartu i za sedmodnevni ski pas, a cijena za odrasle je 95 eura, dok je za djecu 56 eura. Za odrsle je prošle godine ova karta bila jeftinija dva eura, a za djecu euro.
Na Savinom kuku moguće je skijati i noću, a cijena karte za odrasle je devet eura, dok je za djecu šest. Ovo cijene su nepromijenjene u odnosu na godinu ranije.
Sezonski ski pas za odrasle košta 260 eura, dok je cijena ski pas-a za djecu 150 eura. Cijene karata prošle godine i za odrasle i za djecu bile su manje za po 10 eura, i koštale su 250, odnosno 140 eura.
U ponudi je i turistička vožnja žičarom za odrasle koja košta 10 eura, dok je cijena karte za djecu sedam eura.
U koliko se za vožnju žičarom odluči grupa od 20 ili više osoba cijenu karte će platiti po sedam eura.
Popuste na jednodnevne, višednevne i sezonske ski pasove ostvaruju stanovnici Žabljaka u iznosu od 50 odsto, ali i stanovnici Pljevalja i Šavnika koji karte plaćaju 25 odsto jeftinije.
Kolašin 1600
Na skijalištu Kolašin 1600 za jednodnevni ski pas za odrasle treba izdvojiti 25 eura, dok je cijena ski pas-a za djecu uzrasta do 14 godina 16,5 eura.
Cijene karata na ovom skijalištu se nijesu mijenjale u odnosu na prošlu godinu.
Na tom skijalištu dvodnevni ski pas za odrasle košta 41,5 eura, dok je za djecu do 14 godina cijena 29 eura.
Za trodnevni ski pas na skijalištu Kolašin 1600 treba izdvojiti za odrasle 56,5 eura, dok za djecu do 15 godina košta 37,5 eura.
Moguće je kupiti i kartu za četvorodnevni ski pas koja za odrale košta 71,5 eura, a za djecu 47,5 eura.
Petodnevni i sedmodnevni ski pas-ovi su 84, odnosno 105, dok su za djecu 56, odnosno 75,5 eura.
Dnevna karta za pokretnu traku za skijaše početnike je 10 eura.
Sezonska ski karta za skijalište Kolašin 1600 košta 400 eura za odrasle i 250 eura za djecu do 14 godina.
Pravo na jefitnije karte imaju određene kategorije društa. Tako seniori, odnosno osobe starije od 65 godina ostvaruju popust od 50 odsto na cijenu karata.
Sezonski ski pas za članove Gorske službe spašavanja, Skijaškog saveza i skijaških glubova iznosi 150 eura.
Turistička vožnja žičarom na skijališti Kolašin 1600 eura košta pet eura za djecu do 14 godina, dok je za odrasle cijena osam eura.
Korišćenje tjubing staze (tri vožnje) je 2,5 eura, dok će dest vožnji koštati šest eura.
Kako je objavljeno na stranici ovog Skijališta, predviđeni su popusti i za porodične pakete, u zavisnosti od brojnosti porodice, a popust iznosi od 10 do 30 odsto.
Izvor: Portal Analitika
Ryanair, vodeća niskotarifna avio-kompanija u Evropi, odlučila je da obustavi prodaju karata na svojoj sezonskoj liniji između Zagreba i Podgorice, piše ExYuAviationNews.
Linija, koja je prvobitno planirana za povećanje broja nedjeljnih letova sa tri na četiri tokom predstojeće ljetnje sezone, sada će najvjerovatnije biti ukinuta, prema najnovijim izmjenama u mreži ove kompanije. Letovi su bili predviđeni da se obnove 2. aprila 2024. godine i da se realizuju ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom avionima Airbus A320, koje koristi Lauda Air, podružnica Ryanair-a, izvijestio je portal ExYuAviationNews.
Ova linija je prvi put pokrenuta u septembru 2021. godine. Prošle godine, Ryanair je odlučio da je svede na sezonsku, navodeći kao razlog povećanje aerodromskih taksi u Podgorici, koje su označene kao „potpuno nekonkurentne“ u poređenju sa ostalim aerodromima u Evropi. Ove promjene dovele su do značajnog smanjenja povezanosti Crne Gore sa evropskim destinacijama, uključujući ukidanje brojnih letova.
Crnogorska vlada i uprava aerodroma pokušale su da riješe ovu situaciju smanjenjem taksi za niskotarifne avio-prevoznike. Ministar saobraćaja Crne Gore je u septembru izjavio da je povećanje cijena taksi, koje je sprovelo prethodno rukovodstvo aerodroma, imalo „veoma negativan uticaj“ na avio-saobraćaj. Uprkos ovim naporima, Ryanair je odlučio da u zimskom redu letenja 2023/24. obustavi sve letove za Podgoricu, osim linije za London Stansted.
Za ljetnju sezonu 2024. godine, kompanija je planirala da obnovi linije i poveća frekvencije na određenim rutama, uključujući Šarlroa i Krakov, ali je istovremeno odlučila da trajno ukine letove između Zagreba i Podgorice. Uz to, smanjene su i frekvencije na liniji Stansted – Podgorica sa pet na tri nedjeljno.
Niskobudžetne avio-kompanije već su tokom ove zimske sezone ozbiljno ‘srezale’ broj destinacija i letova iz Podgorice u odnosu na prošlu godinu.
Izvor: Portal Analitika
Rukometaši Lovćena savladali su Sutjesku u Nikšiću, rezultatom 40:28, u posljednjem kolu jesenjeg dijela šamionata.
Aktuelni prvak na zimsku pauzu ide sa osam pobjeda i jednim porazom, odnosno istim učinkom kao podgorička Budućnost.
Ekipa Filipa Popovića već do poluvremena završila je posao u sablasno praznoj i hladnoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Raznovrsnim napadima i veoma dobrom odbranom prednost cetinjskog tima nakon prvih 30 minuta iznosila je 11 golova – 22:11.
Lovćen je u nastavku spustio gas, ali je i pored toga povećao višak koji je na kraju meča iznosio 12 golova.
Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bili su Aleksa Perišić sa sedam i Đorđo Perunučić sa šest golova. Dobru partiju pružio je i golman Vuko Borilović koji je sakupio 14 odbrana.
Kadeti bez greške
Kadetski sastav Lovćena na zimsku pauzu ide sa devet pobjeda iz isto toliko mečeva.
U utakmici devete runde lider je bio više nego ubjedljiv protiv Sutjeske – 40:16.
Ekipu Miloša Vulićevića do pobjede su vodili Matija Kapićić sa sedam i Luka Kaluđerović i Nemanja Jovanović sa po šest golova.
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS