Crna Gora nema mudre političare i ne gradi ni sistem ni institucije koji će prevenirati napade na zdravstvene radnike.

To je ocijenila predsjednica Sindikata doktora medicine (SDM) Milena Popović Samardžić, povodom sve učestalijih verbalnih i fizičkih napada na zaposlene u sektoru zdravstva.

Sindikat doktora medicine je godinama pratio i izučavao napade na ljekare na radnom mjestu. Vodili smo uporne dijaloge sa više vlada da se krivičnim zakonikom preciznije ustanovi odgovornost i kažnjivost ovakvog djela koje dovodi u opasnost sve pacijente koji zbog povrede ljekara ostaju bez zdravstvene zaštite. I kad smo najzad uspjeli da definišemo to krivično djelo i dobijemo njegovu primjenu u praksi, Vlada odluči da ga ukine. I sada, nakon toliko apela da se učinjena greška ispravi, ta ista Vlada zagovara definisanje krivičnog djela za napad na ljekare. Sve što mi kao civilni sektor uspijemo da izgradimo, političke strukture razgrade za pet dana, a mi za to saznamo preko novina – kazala je Popović Samardžić “Vijestima”.

Ona smatra da u Crnoj Gori trenutno imamo urušavanje pravnog poretka i potpuni nedostatak institucija, te da ne postoje univerzalna pravila koja važe za sve, a nema ni sankcija za loše, nagrade za dobro, zbog čega građani postaju dezorijentisani i počinju da sprovode neku ličnu pravdu.

Tokom prošle sedmice zabilježena su dva napada na zdravstvene radnike. U istom danu, fizički je napadnut radnik obezbjeđenja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i nožem ranjen psihijatar pljevaljskog Doma zdravlja.

Ovo nije izolovani incident, ovo se dešava ljekarima, zdravstvenim radnicima, zaštitarima, nastavnicima, učiteljima, svima koji rade ili čuvaju društveno dobro kako je to radio naš kolega – poručuje Popović Samardžić.

Ona je istakla da se odnos političara prema građanima i državi najbolje ogleda kroz ovakve probleme.

Koliko su pažnje posvetili rješavanju problema koji se direktno tiču kvaliteta života građana, kvaliteta servisa koje obezbjeđuje ova država, a koliko prebrojavanju onih koji govore srpski ili crnogorskim jezikom? Nije teško dati odgovor na ovo pitanje. Odlika država treba da bude organizovanost njenih institucija. Jedino što je organizovano u Crnoj Gori su kriminal i političke partije. Legitimisali smo neznanje i nekompetentnost na najvišim državnim pozicijama i sve je manje stida od neznanja – ocijenila je Popović Samardžić.

Prema istraživanju Ministarstva zdravlja, koje je sprovedeno ove godine, čak 11 odsto medicinskih radnika bilo je izloženo fizičkim napadima tokom šest mjeseci. Verbalno je napadnuto više od 70 odsto zaposlenih.

Interno istraživanje tog resora pokazalo je da je među ljekarima i medicinskim osobljem u Crnoj Gori verbalni napad doživjelo je 79 odsto ljekara domova zdravlja, čak 95 odsto ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Fizički napad na radnom mjestu doživjelo je šest odsto izabranih ljekara, kao i sedam odsto medicinskih sestara i tehničara u ambulantama domova zdravlja.

Zbog sve učestalijih napada na zaposlene, Zavod za hitnu medicinsku pomoć je početkom ovog mjeseca uz podršku Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i Uprave policije uveo sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja objekata u cijeloj državi.

Iz Zavoda su pojasnili da sistem funkcioniše po principu da zaposleni u slučaju fizičkog napada lica koje koristi usluge hitne medicinske pomoći ili kada lice posjeduje neko oružje ili oruđe podesno za nanošenje tjelesnih povreda pritisne taster koji se nalazi na određenoj lokaciji u svakom objektu HMP.

Pritiskom na taster alarmira se monitoring sistem video-nadzora u agenciji za obezbjeđenje lica i imovine koja dalje vrši procjenu uvidom u video-kamere jedinice. Nakon toga kontaktira se zaposleni u jedinici na poseban broj. Služba obezbjeđenja nakon razgovora u slučaju potrebe poziva policiju koja dolazi na lice mjesta – istakli su iz Zavoda.

Neuropsihijatar pljevaljskog Doma zdravlja Ilhan Tursumović oporavlja se od povreda koje je prošle sedmice zadobio na radnom mjestu, kada ga je šezdesetpetogodišnji pacijent ranio nožem.

Saša Grbović, direktor opšte bolnice Pljevlja u kojoj je zbrinut Tursumović, kazao je “Vijestima” da je taj nasilni događaj uznemirio sve zdravstvene radnike i cjelokupnu pljevaljsku javnost, upozoravajući na krajnje nepovoljan i nezaštićen položaj zaposlenih u zdravstvu. Istakao je da ovaj slučaj nije izolovan, već hronični društveni problem i da se nada da će se u najskorijem periodu krenuti u njegovo rješavanje.

Izvor: Vijesti

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na kvalifikacionom turniru A divizije Svjetskog kupa igraće u A grupi protiv Grčke i Srbije, odlučeno je danas žrijebom.

Turnir će biti odigran od 7. do 12. januara naredne godine.

U grupi A rivali će biti Francuska, Španija i Mađarska, u grupi C igraće Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok D grupu čine samo dvije selekcije – Hrvatska i Gruzija.

Italija je suspendovana, dok je Australija odustala od takmičenja.

Pobjednici grupa plasiraće se u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravaće za mjesto među osam najboljih.

Imajući u vidu da su u grupi D dvije reprezentacije, to znači da će jedna od tri drugoplasirane selekcije iz grupa A, B i C direktno ići u četvrtfinale.

Najboljih šest selekcija sa kvalifikacionog turnira u Bukureštu, kao i dvije najbolje selekcije iz Divizije 2, plasiraće se na Super finale Svjetskog kupa, od 18. do 20. aprila 2025. godine.

Najbolje tri selekcije sa Super finala izboriće učešće na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima, čiji je domaćin Singapur (11. jul – 3. avgust 2025. godine).

Izvor: Agencija Mina

Povodom teksta koji je izašao na portalu Cetinjski list, a tiče se intervjua direktora Državnog arhiva Danila Mrvaljevića, reagovali su radnici Državnog arhiva.

Reagovanje prenosimo bez uredničkih intervencija:

Naime, iskaz na samom početku intervjua da u Državnom arhivu rade „neznaveni“, neodgovorni i nedisciplinovani službenici naišao je na veliko razočarenje i osudu.

Ova generalizovana apstrakcija izaziva negativnu percepciju javnosti i anulira sve ono što su arhivski službenici godinama predano  radili i stvarali da bi postali „vidljivi“.

Moramo reći da sve čime se predstavila naša ustanova  u državi i u inostranstvu proizvod je dugogodišnjeg stručnog rada i zalaganja arhivskih službenika.

Korisnici arhivske građe su uvijek imali riječ hvale, citiramo riječi Velimira – Dude Vujačića iz knjige ,,Obnova crnogorskog kraljevstva i jubilarne svečanosti 1910,,.

,,Stvaralac nikada nije sam. Pisci lijepe književnosti stvaraju svoje imaginarne likove, a istraživači se druže sa mnogim dobrim i vrijednim ljudima koji im nesebično pomažu da dođu do cilja. Ti dobri i vrijedni ljudi upućuju ih na mjesta prekrivena arhivskom prašinom sa mirisom vjekova, pozajmljuju im svoje predmete, dokumenta, fotografije…Da nije tih i takvih, dobrih i vrijednih ljudi kojima ništa nije teško i koji su srećni kad mogu da pomognu, ne bi bilo ove knjige.,,

Pored ovoga citata o radu službenika  Državnog arhiva govore još mnoge recenzije i preporuke brojnih istraživača sa skoro svih kontinenata koji su svjedočili o prijatnoj atmosferi za rad u arhivu, stručnosti i kompetenciji njegovih službenika.

Iz tog razloga ni u kom slučaju ne možemo prihvatiti ni dozvoliti da se rad generacija arhivskih službenika koji su prošli kroz našu ustanovu – u sedam i po decenija našeg postojanja, ostavili trag, na bilo koji način nipodaštava i bagateliše – stoji u reagovanju koje potpisuju Ana Pejović, Vesna Đuričković, Jasna Cvetković, Željka Đurović, Vukota Vukotić, Zorica Babić, Valentina Martinović Kaluđerović i Lazar Kapisoda.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za petak, u 13 časova, sjednicu kolegijuma šefa parlamenta na kojoj bi trebalo da se raspravlja o Mandićevoj odluci da iz hola zakonodavnog doma ukloni crnogorsku zastavu, te o premještanju crnogorske zastave iz Bijelog salona.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, zahtjev za održavanje sjednice kolegijuma podnio je juče poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS).

Izvor “Vijesti” iz te najjače opozicione stranke rekao je da će oni zahtijevati da se “istorijske zastave vrate gdje su bile”, te da će u odnosu na odgovor na njihove zahtjeve planirati naredne poteze.

Sagovornik je dodao da su u međuvremenu zastava koju je uklonio Mandić i na njeno mjesto stavio sliku “Skadarsko jezero” Petra Lubarde, te zastava koja se nalazila u Bijelom salonu – premještene u hodnik Skupštine u kom se nalaze poslanički klubovi DPS-a i vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES).

“Otvorićemo temu o konstantnim provokacijama koje neće prestati, već će se intenzivirati s ciljem da produkuju nestabilbost”, poručio je izvor “Vijesti”.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na “ćutanje administracije koje ometa naše pravo i pravo javnosti da dobijemo pristup informacijama od javnog značaja”.

Ta NVO je saopštila da već 40 dana ne mogu dobiti od Ministarstva kulture i medija informacije i relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen-obilježja bivšem mitropolitu-crnogorsko primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju.

“Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe”.

Kažu da su, konkretno, od Ministarstva tražili vjerodostojne kopije: prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno; zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen-obilježja; kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala taj zahtjev; kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.

CDT poručuje da ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i da urušava povjerenje građana u rad uprave. “Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama.”

Pozvali su Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi jer, kako kažu, odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja šalje jasnu poruku da pravo građana na informacije nije u fokusu institucija.

Rekli su da će CDT, “ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi”, iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom.

“Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije”, kažu iz te NVO.

Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, organizuje promociju projekta Bobana Batrićevića pod nazivom “Intelektualna kritika fašizma od 1933. do 1941. godine u Crnoj Gori”. Ovim događajem zvanično počinje program povodom obilježavanja 13. novembra – Dana Prijestonice.

Promocija projekta održaće se u petak, 1. novembra, od 18 časova u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.

Projekat obuhvata analizu intelektualnog otpora fašizmu u tom periodu.

Fokusiraće se na lokalne, kao i šire kulturne i političke kontekste, sa ciljem da se osvijetli otpor i kritika fašističkih ideja.

Boban Batrićević rođen je 1988. godine na Cetinju. Crnogorski je istoričar, civilni aktivista i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Autor je više od pedeset naučnih radova, a od 2019. do 2022. godine radio je na projektu Češke akademije nauka pod nazivom “Jews in Montenegro: From invisibility to community”. Takođe je bio član UNESCO radne grupe za obnovu jugoslovenskog paviljona u Memorijalnom centru Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Do sada je objavio tri autorske monografije i dva kopriređivačka izdanja, a član je naučne redakcije časopisa “Journal of Balkan and Black Sea Studies”. Pored akademskog rada, aktivan je u civilnom sektoru, a 2022. godine izabran je za potpredsjednika Crnogorskog PEN centra. Redovni je kolumnista crnogorskog portala Antena M.