Misija Artemis II bila je trijumfalna, ali težak dio tek dolazi
Artemis II, Foto: NASA / Getty images / Profimedia
Misija Artemis II uspješno je okončana. Četvoro astronauta oblijetelo je zadnju stranu Mjeseca i vratilo se kući, kako je to NASA nazvala, savršenim uronom u Tihi okean.
Svemirska letjelica Orion pokazala se izvrsnom, a slike koje su astronauti snimili oduševile su novu generaciju mogućnostima svemirskih putovanja.
No, znači li to da će današnja djeca očarana Artemisom moći da žive i rade na Mjesecu? Možda čak otići i na Mars? To su pitanja na koja stručnjaci ne mogu dati jasan odgovor. Obilazak Mjeseca bio je relativno lak. Težak posao tek slijedi.
Posada je oborila niz rekorda, Viktor Glover postao je prva osoba afroameričkog porekla, Kristina Koh prva žena, Džeremi Hansen prvi Kanađanin, a komandant Rid Vajzman najstarija osoba koja je putovala izvan niske Zemljine orbite.
Dosegli su i rekordnih 252.756 milja od Zemlje, nadmašivši Apolo 13 iz 1970.
Kada su Armstrong i Oldrin 1969. sleteli na Mjesec, mnogi su pretpostavljali da je to tek početak stalnih odlazaka tamo.
To se nije dogodilo jer Apolo nije nastao iz ljubavi prema istraživanju, već je bio dete Hladnog rata. A kada je cilj postignut, Kongres je ugasio program. Samo nekoliko godina nakon slavnog „velikog koraka za čovječanstvo“, gledanost misija je opala, cijena porasla i budući letovi su otkazani.
Ovog puta, tvrdi NASA, ambicije su drugačije. Direktor Džared Ajzakman izjavio je da Artemis 2 „nije samo jedna misija, već početak povratka na Mjesec, ne samo u posjetu, već sa ciljem izgradnje mjesečeve baze i postavljanja temelja za prve misije sa posadom prema Marsu.“
Sljedeća posada, dodao je, „počinje sa pripremama za povratak na lunarnu površinu i izgradnju baze. Mjesec više nikada nećemo napustiti.“
Plan je ambiciozan: Artemis 3 sredinom 2027. testira spajanje sa komercijalnim slijetnim letelicama u orbiti, Artemis 4 početkom 2028. trebalo bi da bude prvo slijetanje sa posadom, a Artemis 5 krajem iste godine pokrenuo bi izgradnju mjesečeve baze – sa ciljem jedne lunarne misije godišnje.
„Zvuči kao naučna fantastika“, kaže Jozef Ašbaher, generalni direktor Evropske svemirske agencije. „Ali mjesečeva ekonomija će se razviti. Biće potrebno vrijeme, ali razvijaće se.“
SpaceX i Blue Origin kasne
Da bi astronauti uopšte kročili na površinu, NASA treba funkcionalne sletne letjelice. Ugovorila ih je sa dve privatne kompanije – SpaceX-ov Starship visok 35 metara i Blue Originov kompaktniji Blue Moon Mark 2.
Oba projekta značajno kasne. Prema izveštaju Kancelarije glavnog inspektora NASA-e od 10. marta, SpaceX kasni najmanje dvije godine, a Blue Origin osam mjeseci, pri čemu gotovo polovina tehničkih problema iz revizije dizajna 2024. još uvijek nije riješena.
Novi moduli moraju nositi opremu, vozila pod pritiskom i rane komponente buduće baze – masu koja zahtijeva ogromne količine goriva, daleko više nego što može ponijeti jedna raketa.
NASA planira da gorivo skladišti u orbitalnom depou, punjenom sa više od deset odvojenih letova tankera. „Sa fizičkog stanovišta ima smisla“, kaže dr Simeon Barber, svemirski naučnik sa britanskog Otvorenog univerziteta.
„Ali ako je dopuna goriva teška na lansirnoj rampi, biće još teža u orbiti.“
Čak ni povratak kući nije bio bez neizvjesnosti. Kapsula Orion ušla je u atmosferu brzinom od 25.000 milja na sat sa toplotnim štitom za koji je NASA već znala da ima mane – otkrila ih je nakon prvog Artemisa 2022, kada se zaštitni materijal lomio u komadima umjesto da se postepeno topi. Zamjena bi odložila misiju za 18 mjeseci, pa je NASA prilagodila putanju povratka.
Isplatilo se – posada se bezbjedno vratila. Ipak, direktor NASA-e sam je priznao da ovakav pristup „nije pravi način dugoročnog djelovanja“.
Trka sa Kinom
Rok 2028. za prvo slijetanje nije samo tehnički cilj – poklapa se sa Trampovim mandatom. Ajzakman je naglasio da mu je predsjednik prvog dana dao „mandat za odlazak na Mjesec, izgradnju mjesečeve baze i postavljanje temelja da američki astronauti jednog dana postave zastavu na Marsu.“
Nezavisni analitičari ne vjeruju da je taj rok realan, ali Kongres ga finansira milijardama jer se na horizontu pojavljuje ozbiljan konkurent. Kina planira slijetanje na Mjesec oko 2030, sa jednostavnijim pristupom i bez kompleksnog dopunjavanja goriva u orbiti.
Pravi veliki cilj i dalje ostaje Mars. Ilon Mask govori o tridesetim godinama ovog vijeka, stručnjaci o četrdesetim. Samo putovanje – sedam do devet mjeseci kroz kosmičko zračenje, bez mogućnosti spašavanja – daleko nadmašuje sve izazove lunarne misije.
Euforija oko Artemisa 2 sudara se sa hladnom računicom. „Ova raketa trebalo je da poleti 2016. i da košta dvije milijarde dolara“, kaže Kejsi Drajер, glavni analitičar svemirske politike Planetarnog društva, najuglednijeg think tank-a za svemirska pitanja. „Sada košta oko pet milijardi, deset godina nakon tog roka.“
Razvoj SLS rakete i kapsule Orion do sada je koštao više od 44 milijarde dolara, a ukupni budžet programa do Artemisa 5 premašuje sto milijardi.
Za poređenje – ovaj jedan let koštao je više od polovine cijelog godišnjeg budžeta Evropske svemirske agencije.
Drajер strahuje da će svjetske krize jednostavno progutati taj novac – jer jedino Amerika, javno-privatnim partnerstvom sa milijarderima, može finansirati projekat ovakvih razmjera.
Proces je pokrenut i ima zamah. Hoće li ga imati dovoljno da stigne do površine Mjeseca, a zatim i do Marsa, pitanje je na koje u ovom trenutku niko nema odgovor.
Izvor: N1
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Svijet"
