Kultura
MKM pripremilo Prijedlog Elaborata o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti; Božović: Nijesam pozvana da se uključim u pisanje elaborata o transformaciji
Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici usvojila je Informaciju o potrebi transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila je resorno Ministarstvo da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti. Kako ističu iz Ministarstva kulture i medija, projekat transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti najozbiljniji je projekat kulture naše
Foto: Ministarstvo kulture i medija
Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici usvojila je Informaciju o potrebi transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila je resorno Ministarstvo da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti.
Kako ističu iz Ministarstva kulture i medija, projekat transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti najozbiljniji je projekat kulture naše zemlje nakon obnove nezavisnosti i jedan od strateških prioriteta 43. Vlade, sa jasno zacrtanom mapom puta.
Za potrebe izrade Elaborata o opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti, Ministarstvo je, kako navode, angažovalo eksperta, saradnika prof. dr Dragana Bulatovića, profesora muzeologije, koji je uradio Analizu ispunjenosti uslova i procjenu opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti. Dokument, kako objašnjavaju, pored analize i procjene, obuhvata i primjere sličnih muzeja u regionu i svijetu, sa opsežnim muzeološkim smjernicama u pogledu uspostavljanja međunarodnih standarda u oblasti savremene muzeološke nauke.
Prijedlog Elaborata o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti, a na osnovu navedene Analize, pripremila je, kako dodaju, radna grupa koju su pored predstavnika Ministarstva kulture i medija i eksperata iz ove oblasti činili i predstavnici Centra savremene umjetnosti.
Međutim, kako je u ponedjeljak za Pobjedu kazala poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović, povodom najavljene transformacije, Centru se do sada niko nije obratio, ni mejlom, ni dopisom, a niko se iz Ministarstva nije ni pojavio u Centru kako bi razgovarali na ovu temu.
Kompletan kolektiv Centra savremene umjetnosti, na čelu sa mnom, o budućnosti ove institucije informacije dobija iz medija. Tu ima članova kolektiva koji rade već 30 i više godina, kao i onih koji su došli kasnije, i ovako netransparentan proces i najavljeno ,,kadrovsko restrukturiranje“ među zaposlenima stvara osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti za buduće penzije ili radna mjesta. Obraćaju se meni, tražeći odgovore koje je nemoguće dati s obzirom na to da kao sa poslovnom direktoricom ove institucije sa mnom nije konsultovano niti sam pozvana da se uključim u radne grupe i pisanje elaborata o transformaciji. Ispostavlja se da su dvije kustoskinje Centra, bez prethodne najave i konsultacije, uključene u ,,radnu grupu o muzeju“, dok ja kao direktorica i ostatak kolektiva o cijeloj ideji i procesu nemamo nikakve informacije – kazala je Božović u izjavi za Pobjedu naglasivši da su u Centru, među zaposlenima, mišljenja po pitanju transformacije podijeljena, te da je o najavljenom procesu morao prethoditi razgovor predstavnika nadležnog Ministarstva sa zaposlenima u instituciji, kao i da je ignorisanje dojučerašnjih kolega i stručnog tima Centra nesolidaran i pogrešan red koraka na koji se odlučilo resorno Ministarstvo.
Iz Ministarstva kulture i medija u današnjem saopštenju ističu da je početkom septembra ove godine održan sastanak sa direktoricom Centra u resornom Ministarstvu, na kojem se, između ostalog, razgovaralo i o ovoj temi.
Napominjemo da Ministarstvo kulture i medija sve svoje politike, bilo institucionalne ili vaninstitucionalne, kao i odnose sa zaposlenima, saradnicima ili povezanim licima, temelji na principima profesionalnosti i uvažavanja, pa tako navodi koji su objavili pojedini mediji ne mogu biti biti dovedeni u vezu sa načelima našeg rada – saopšteno je iz Ministarstva.
Poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović, kako saznaje Standard, prošle sedmice je obavijestila predsjednika Vlade Dritana Abazovića, a nakon toga i savjet CSUCG o navodnim prijetnjama koje je dobila od ministarke kulture i medija Maše Vlaović i VD generalne direktorice Direktorata za kulturno umjetničko stvaralaštvo Milene Mijović Durutović. Prema informacija više sagovornika tog portala, Vlaović i Mijović Durutović su “prijetnje” prenijele preko trećeg lica, a tiču se vjerovatno, između ostalog, javnog iznošenja stava o transformaciji CSUCG u Muzej savremene u mjetnosti Crne Gore.
Božović u odgovoru za portal Standard nije direktno potvrdila informaciju tog portala, ali je rekla da se problemima bavi kroz institucije sistema.
Monitor online podsjeća da prvo obećanje o gradnji Muzeja savremene umjetnosti u Podgorici datira iz 2011. a dao ga je tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Sve je, kako navode, usvojila tadašnja Vlada i plan je bio da izgradnja bude završena 2017.
Da će u realizaciji pomoći i Opština najavio je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša. Zdanje je trebalo da nikne preko Morače, na Kruševcu, procijenjena vrijednost muzeja oko pet i po miliona eura – piše Monitor.
Gradnju muzeja, dodaju, ponovo najavljuje DPS vlast uoči podgoričkih izbora 2014. i 2018.
Određena je lokacija, rečeno da će se raspisati konkursa za idejno rješenje i angažovanje arhitekata „svjetskog glasa“. Do danas nema ni kamena temeljca. Uoči predstojećih izbora, aktuelna Vlada u tehničkom mandatu je riješila da presječe ovaj gordijev čvor i donijela odluku – o transformaciji. Gradnja Muzeja se više ne pominje, već je Vlada donijela odluku da Centar savremene umjetnosti preraste u Muzej. I problem je, po najavama iz Vlade, za nekoliko mjeseci, riješen – navodi Monitor.
Ministarka Vlaović je na sjednici Vlade, kada je usvojena Informacija o potrebi transformacije CSUCG u muzej savremene umjetnosti, kazala da CSUCG trenutno ima Dvorac Petrovića, galerije ,,Klub“, ,,Perjanički dom“ i ,,Centar“ i da je potrebno ,,objediniti ta četiri prostora i napraviti jedan reprezentativni muzejski prostor u kome bi se uradila stalna postavka crnogorske umjetnosti 20. i 21. vijeka“.
Aktuelnosti
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.
Društvo
Oko 75% građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim
“Posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije” – kazala jedirektorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač.
Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podšku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika.
Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač, ocijenila je da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – rekla je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Kako su dodali, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom izbora (10,5 odsto) – navodi se u saopštenju CGO.
Kako se istilče, manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) – pojasnila je Kovač.
Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglasila je Kovač.
Kako je kazala, kada je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni – pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza – pokazalo je istraživanje CGO.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona – pokazalo je istraživanje CGO.
Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – ocijenila je Kovač.
Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.