Skip to content

Mladi predvode proteste u regionu, ali ostaje izazov izgradnje održivog demokratskog poretka

RTV Cetinje•Društvo••
Mladi predvode proteste u regionu, ali ostaje izazov izgradnje održivog demokratskog poretka

Protesti u Srbiji i Albaniji pokazuju da su građani, posebno mladi, spremni da se organizuju i zahtijevaju odbranu demokratije, vladavine prava i suštinske promjene političkog sistema, ali pred tim pokretima tek predstoji izazov izgradnje održivog demokratskog poretka.

To je poručeno na sesiji „Kriza povjerenja – zašto građani sve manje vjeruju institucijama?“ u okviru regionalne konferencije „Demokratija između protesta i promjene – povjerenje, građanski otpor i novi oblici političkog djelovanja na Zapadnom Balkanu“, koju u Podgorici organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).

Na toj sesiji istaknuto je da iskustvo Crne Gore upozorava da građanski bunt često ostaje zarobljen u identitetskim podjelama, dok neriješena pitanja tranzicione pravde i nedostatak politički neopterećenih aktera otežavaju istinske promjene.

Redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Dušan Spasojević, istakao je da su protesti u Srbiji nesumnjivo izraz odbrane demokratije i nastojanja da se ponovo uspostavi vladavina prava.

„Brojni protesti koji su im prethodili, vodili su ka aktuelnim dešavanjima, a njihovi zahtjevi od početka su bili jasno artikulisani kao demokratski. Građani žele demokratiju, spremni su da se angažuju i da je brane. Trebalo je da se dogodi tragedija i da prođu dvije godine borbe, ali je jasno da je riječ o potrebi da se odbrane demokratski principi“, kazao je Spasojević.

Govoreći o daljem razvoju situacije, on je kazao da je dio političkih stranaka podržao studentsku listu, dok su neke druge prošle loše izlazeći na izbore, ali da se svi akteri nalaze pred sličnim izazovom – pobjednik treba da pokaže kako će vladati.

Prema riječima Spasojevića, društvo je trenutno u fazi zanosa i entuzijazma, a unutar samog pokreta postoje sukobljeni interesi i još nije jasno kako će se uspostaviti demokratski poredak.

„Neka vrsta institucionalizacije već se dogodila i vidjećemo kako će se studenti, ali i drugi akteri, nositi sa izazovima. Možda će lokalni izbori doprinijeti uspostavljanju pluralizma, ali sam siguran da ćemo imati reuspostavljanje partijskog sistema, pod specifičnim okolnostima“, ocijenio je Spasojević.

On je, osvrćući se na podršku međunarodne zajednice protestima i demokratskim promjenama u Srbiji, kazao da su građani očekivali veću podršku spolja, posebno iz Brisela.

Spasojević smatra da su uticaj na Aleksandra Vučića, kao i reakcija na različite oblike urušavanja demokratije, trebali da budu snažniji, iako je vjerovao da građani za promjene prvenstveno moraju sami da se izbore.

„Dobro je što je ovo pobjeda građana Srbije, ali sam siguran da će brzo stići emisari sa različitim interesima. Srbija nije ostrvo – ne zato što nema more, već zato što je okružena drugim državama. Moramo razumjeti širi kontekst i znati odakle nam je dolazila ključna podrška za demokratske reforme“, poručio je Spasojević.

On je ocijenio da očekivanja od nove političke elite i budućih političkih aktera treba da budu umjerena.

Spasojević smatra i da teza da su u Srbiji smijenjeni i vlast i opozicija nije u potpunosti tačna, jer je moguće da će ljudi koji budu ulazili u politiku u narednih šest mjeseci ili šest godina već biti poznati akteri, ali u donekle izmijenjenim ulogama.

„Ne možemo očekivati da se odjednom pojave neki novi, divni i potpuno savršeni ljudi koji će ući u politiku. Vjerovatnije je da će to biti neka vrsta reciklaže ljudi koji su već bili prisutni, ali u drugom ili trećem planu“, rekao je Spasojević.

Kako je kazao, pojedini ljudi koji su već ušli u studentski pokret dio su tog procesa, poput Feđe Dimovića iz Beogradskog sindikata, „koji je ranije pjevao Vučiću i Dodiku, a sada je u poslaničkim klupama studentskog pokreta, on je među preletačima“.

Doktorska istraživačica na Pravnom fakultetu i Centru za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, Gresa Hasa, govorila je o aktuelnim protestima u Albaniji, koji su počeli zbog zaštite životne sredine, ali su ubrzo prerasli u širi izraz nezadovoljstva političkim sistemom, korupcijom i funkcionisanjem institucija.

„Ove proteste predvodi generacija Zed (Gen Z), koja se ne buni samo protiv aktuelne vlasti, već zahtijeva dubinske strukturne promjene“, rekla je Hasa.

Kako je kazala, mladi ne žele da napuste svoju državu, već da u njoj žive dostojanstveno, kao ravnopravni građani, u društvu u kojem vlada pravo, a ne zakon jačeg.

„Ne pristajemo na sistem u kojem su kriminalne strukture prodrle u institucije, uključujući i bezbjednosni sektor“, istakla je Hasa, ocjenjujući da protesti u Albaniji imaju mnogo sličnosti sa studentskim pokretom u Srbiji.

Ona je upozorila na nezapamćen nivo policijske represije prema demonstrantima, naglašavajući da nezadovoljstvo mladih proizilazi iz duboko ukorijenjene korupcije, otežanih uslova života i obrazovanja, kao i nedostatka perspektive koji podstiče iseljavanje.

„Od istoka do zapada Evrope svjedočimo novoj generaciji koja preuzima stvari u svoje ruke. U Albaniji, kao i u Srbiji, to nije samo borba protiv jednog režima, već protiv čitavog političkog establišmenta, za vladavinu prava, demokratiju i osnovna građanska prava“, poručila je Hasa.

Ona je istakla da su se protesti tokom posljednjih šest mjeseci proširili iz Tirane na gotovo sve djelove Albanije, uključujući i manje sredine, što svjedoči o dubini društvenog nezadovoljstva.

„Ovaj pokret karakteriše velika heterogenost – od ljevičarskih i feminističkih do nacionalističkih i ultranacionalističkih grupa, uz pojavu i manjih fašističkih grupacija. Uprkos ideološkim razlikama, čak i oni koji su se ranije međusobno osporavali danas uspijevaju da pronađu zajednički jezik“, objasnila je Hasa.

Građanski aktivista i politikolog Emir Pilav rekao je da oroteste ne treba posmatrati kao prijetnju, već kao važan izraz građanskog nezadovoljstva i neizostavan dio zdrave demokratije.

„Zato bi bilo loše da ne postoje“, dodao je Pilav.

On je, osvrćući se na iskustvo Crne Gore, podsjetio na proteste prije 2020. godine, ocjenjujući da su protesti i građanska neposlušnost poželjni kada se odvijaju bez radikalizacije.

Govoreći o snažnom mobilizacijskom potencijalu identitetskih i vjerskih pitanja, Pilav je ukazao na litije 2020. godine, kada su se građani masovno pokrenuli, dok su pitanja zapošljavanja i zagađenja ostajala u drugom planu.

„Pljevlja su sredina iz koje sve veći broj ljudi odlazi, ne samo zbog zagađenog vazduha, već i zbog ukupnih društvenih i ekonomskih prilika“, upozorio je Pilav, ističući da do drugih gradova ne dopire ni petina informacija o onome što se tamo dešava.

U odnosu na političke promjene nakon 2020. godine, on je ocijenio da je važno što nijedna partija više nema monopol, ali je ukazao na to da su i politički akteri koji su ranije tvrdili da im identitetska i vjerska pitanja nijesu važna doprinijeli produbljivanju podjela.

„Kada se približe izbori, ta pitanja ponovo dolaze u prvi plan“, kazao je, dodajući da Crna Gora nema dovoljno politički neopterećenu grupu koja bi mogla da predvodi promjene. „Svaki bunt prati nova polarizacija, bilo na političkoj, vjerskoj ili drugoj osnovi, dok se političari najviše bave upravo tim podjelama“, kazao je Pilav.

On je ukazao je i na ograničene mogućnosti mladih da ostvare životne i profesionalne ciljeve bez partijske knjižice, navodeći da oni koji se uključe u političke partije često postaju njihovi glavni promoteri, iako ranije nijesu djelovali u tom pravcu.

„Iako smo predvodnici u evropskim integracijama, imamo još mnogo posla. Crna Gora nije završila proces tranzicione pravde, što predstavlja dodatno gorivo za stavljanje identitetskih pitanja u prvi plan“, poručio je Pilav.

„Iako smo predvodnici u evropskim integracijama, imamo još mnogo posla. Crna Gora nije završila proces tranzicione pravde, što predstavlja dodatno gorivo za stavljanje identitetskih pitanja u prvi plan“, poručio je Pilav.

Autorski sadržaji sa portala Cetinjskilist.com u drugim medijima smiju se prenositi bez prethodnog dopuštenja (osim ako drugačije nije navedeno).

Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.

Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.

Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.