
ilustracija (Foto: Pixabay.com)
Naporan rad, zapostavljanje ličnih i porodičnih obaveza, prekovremeno ostajanje na poslu, svakodnevni pritisak, razlozi su zašto radnici u nekom trenutku jednostavno „pregore“. Većina njih kada dođe u tu fazu nije spremna da da otkaz ili pokaže nezadovoljstvo kod poslodavca. U svijetu je zavladao trend „tihi otkaz“, a postoje naznake da je stigao i na Balkan. Uostalom, kod nas je već poznata izreka “Niko ne može da me plati toliko malo, koliko malo ja mogu da radim”.
Radnik koji se odluči za “tihi otkaz” ulaže onoliko truda na poslu koliko je potrebno za korektno odrađivanje radnih zadataka. On ne želi da napusti posao, ali minimalno radi.
Upitno je kako je nedavno povećanje plata u Crnoj Gori uticalo na produktivnost radnika. Pristupaju li poslu sa više elana i želje za boljim rezultatima ili je to prouzrokovalo da se opuste i nastave da rade istim intezitetom ili čak manjim. Iz Unije poslodavaca Crne Gore su nam kazali da u komunikaciji sa poslodavcima nijesu registrovali bitan napredak kod zaposlenih uprkos povećanju zarada.
“Nažalost, nemamo ‘svježe’ i egzaktne podatke o uticaju nedavnog povećanja zarada na produktivnost, a kroz komunikaciju sa poslodavcima nijesmo registrovali bitan napredak kada je ona u pitanju”, kazali su iz UPCG.
U Crnoj Gori postoji prostor da zaposleni pokažu veću posvećenost na radnom mjestu
“Trud i posvećenost poslu je subjektivni odnos svakog pojedinačnog zaposlenog prema radu, radnom mjestu i radnim obavezama pa je iz tog razloga veoma teško davati generalne ocjene stanja kada je odnos zaposlenih u pitanju. Ipak, ako bi morali izraziti generalnu percepciju poslodavaca u Crnoj Gori po ovom pitanju onda možemo kazati da ona više ide u smjeru da postoji prostor da zaposleni pokažu veću posvećenost i motivisanost na radnom mjestu, što bi u krajnjem dovelo do niza pozitivnih i međusobno povezanih efekata”, poručuju iz UPCG.
Ističu da bi pogrešno bilo povezati demotivisanost radnika samo sa zaradama.
“Naime, pored nivoa zarada, ispravno bi bilo produktivnost i motivisanost zaposlenih za rad povezati sa stanjem u privredi, tržištem rada, mentalitetom, usklađenošću obrazovnih profila građana sa potrebama tržišta rada i drugim parametrima”, objašnjavaju iz UPCG.
U Sindikatu medija smatraju da su u našoj zemlji na cijeni neki kriterijumi koji nemaju puno veze sa vještinama i znanjem, te da to prirodno ima veliki uticaj i na produktivnost radnika.
“U klijentelistički orjentisanom društvu, kakvo je crnogorsko, nije ni za očekivati da na tržištu rada imamo meritokratiju. Potpuno smo se srodili sa činjenicom da za dobro radno mjesto, ili radno mjesto uopšte, morate nekoga da ‘poznajete’ “, kazao je Dražen Đurašković iz Sindikata medija.
U tako postavljenom sistemu, teško je, kako ističe, za očekivati od zaposlenih da daju svoj maksimalni doprinos, koriste svoj intelekt, znanje i umijeće.
Kaže da je sistem nagrađivanja zaposlenih često netransparentan i bez unaprijed utvrđenih pravila, pa kod zaposlenih ne uliva povjerenje da njihov nadređeni može i primijetiti njihov trud i zalaganje.
“Iako je u svijetu aktuelno osvajanje novih radničkih prava, kod nas izgleda da kriza nikad nije ni prošla, te da smo zaokupljeni našim osobenostima, preskočili brojne stepenice u tom razvoju. Očiti primjer za to jeste štrajk kolega i koleginica iz Crnogorskog telekoma koji traje već tri mjeseca. Da li možete da zamislite takav štrajk u Njemačkoj, odakle i dolazi vlasnik?!”, poručio je Đurašković.
Zbog toga je, kaže, jako teško govoriti o trendovima i njihovoj refleksiji u Crnoj Gori.
“Ljudi koji reaguju na ovakve anomalije sve su rjeđi, pa je ovo postalo naše “novo-staro normalno”. Svi smo imali kolegu ili koleginicu, kome/kojoj je “moglo biti” da ništa ne radi jer ga/je doveo “taj i taj”, pa na neviđeno mogu da tvrdim da je rijetko ko nešto uradio povodom toga”, kazao je Đurašković i dodao: “Ako svemu tome dodamo prilično niska primanja za većinu profesija, pravo je čudo što određene grane privrede i državne službe i dalje rade”.
Poslodavci da shvate da su njihov najveći kapital radnici, da zapošljavaju i daju prilike za napredovanja
Đurašković navodi da začarani krug možemo zatvoriti jedino kada poslodavci, sa jedne strane, shvate da su njihov najveći kapital radnici, te da, u skladu sa tim, zapošljavaju i daju prilike za napredovanja, a zaposleni, sa druge strane, budu zainteresovaniji i agilniji u ispunjavanju obaveza i zaštiti svojih prava.
Mladi se nalaze u najnezahvalnijoj poziciji, od njih se očekuje da vladaju svim zadacima bez obzira na prethodno (ne)iskustvo. Prinuđeni da savladaju sve u što kraćem roku, postaju demotivisani da predlažu svoje ideje i povećaju produktivnost.
Đurašković kaže da se od mladih nerijetko traži nemoguće da bi uopšte i dobili priliku za zaposlenje.
“Poslodavci često nisu ni zainteresovani za dodatnu edukaciju i usavršavanje kadra, već očekuju da mlada osoba danom zasnivanja radnog odnosa ovlada svim potrebnim vještinama za njegovo obavljanje”, istakao je on.
Četvorodnevna radna nedjelja dala rezlutate
U Velikoj Britaniji organizovana je proba četvorodnevne radne nedjelje, koja je pokazala da će ogromna većina od 61 preduzeća koja su od juna do decembra učestvovale u eksperimentu, nastaviti s kraćom radnom nedjeljom, jer je većina zaposlenih manje pod stresom i bolje se osjeća pošto su im rad i život uravnoteženiji.
Ove probe su pokazale da su radnici produktivniji i fokusiraniji na posao koji obavljaju.
Uz to, u preduzećima koja su učestvovala u istraživanju, vjerovatnoća da zaposleni daju otkaz je opala za 57 odsto u odnosu na isti period godinu dana ranije, a bolovanja je bilo manje za 65 odsto.
Čak 92 odsto preduzeća koja su isprobala četvorodnevnu radnu nedjelju kaže da će tako i dalje raditi, a 30 odsto da su odlučili da je to trajna promjena – ne vraćaju se na petodnevnu.
Za bolji odnos prema radu što podrazumijeva sa jedne strane veće zalaganje radnika, ali i sposobnost poslodavaca da prepoznaju posvećenost poslu koju radnik pokazuje, očigledno su pravo rješenje za popravljanje produktivnosti i položaja radnika. Jasno je koliko je to težak posao u zemlji u kojoj se jedna od agencija za zapošljavanje zove “Preko veze”.
IZVOR: RTCG
Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, u saradnji sa crnogorskom porodicom iz Berlina, organizuje besplatni kurs njemačkog jezika za osnovce od VI do IX razreda sa teritorije Prijestonice, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.
U okviru programa, predviđen je jedan stepen kursa njemačkog jezika nivoa A1, u trajanju od tri mjeseca.
Kurs će se organizovati dva puta nedjeljno i održavaće se u prostorijama Agencije za razvoj i podršku poslovanju. A1 stepen omogućava polaznicima kursa da steknu osnovna znanja iz njemačkog jezika, upoznaju osnove gramatike,steknu elementarni vokabular i razvijaju jezičke vještine obrađujući njima prilagođene teme – navode iz gradske uprave.
Kako su kazali, za najbolje polaznike kursa ima posebna nagrada.
Najbolji učesnici dobiće i posebnu priliku da učestvuju u jezičkim kampovima u Berlinu, sa ciljem daljeg usavršavanja njemačkog jezika kroz interaktivni rad i boravak u autentičnom govornom okruženju.Prijava treba da sadrži sljedeće podatke: ime, prezime, razred koji učenik/ca pohađa i kontakt telefon. Sve prijave vršiće se putem e-mail adrese: sekretarijat.osm@cetinje.me – zaključuje se u saopštenju iz Prijestonice.
Prijave poslati zaključno sa 18. februarom 2025. godine.
Lokalni parlamentarci u Cirihu neće dobiti povećanje plate nakon što je 53,2 posto birača u gradu glasalo protiv tog plana u nedjelju.
Ukupno 45.350 stanovnika Ciriha glasalo je protiv povećanja plate, dok je za bilo 39.881 .
Novim pravilnikom o naknadama, parlamentarci su željeli povećati svoju platu s prosječnih 16.000 švajcarskih franaka na 28.000 (od 17.588 do 30.779 dolara) godišnje. Na ovu bi se svotu dodali doprinosi poslodavca, jer bi lokalni političari ubuduće bili članovi penzionog fonda.
Većina parlamentaraca smatrala je da je povećanje bilo neophodno.
Rekli su da je od posljednja prilagođavanja bila 1998. godine količina posla u lokalnom parlamentu značajno porasla, javlja Swissinfo.
Novi pravilnik predviđao je da bi 125 članova parlamenta primalo osnovnu paušalnu naknadu od 1.000 franaka mjesečno, umjesto mjesečne naknade za troškove od 260 franaka. Osim toga, bili bi kompenzirani s 1,20 frank za svaku minutu vijećničkog sastanka na kojem su učestvovali.
Ovaj prijedlog zakona stavljen je na referendum jer su Socijaldemokrati, Zeleni, Liberalni Zeleni, Centar i Alternativna ljevica – svi koji su glasali za povećanje u lokalnom parlamentu – zajednički pokrenuli parlamentarni referendum. Željeli su da konačnu odluku donese stanovništvo – ali to nisu učinili potpuno dobrovoljno; desničarska Švicarska narodna stranka prijetila je pokretanjem referenduma protiv toga.
Zajedno s Radikalno-liberalnom strankom, Narodna stranka usprotivila se povećanju plate. Prema prvima, nove plate bile su potpuno pretjerane, dok su drugi to označili kao “sramotno i neprimjereno”.
Izvor: Raport.ba
U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje obje vrste benzina, dok će cijena eurodizela biti bez promjena, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Litar obje vrste benzine poskupiće dva centa i BMB 98 koštaće 1,56 eura, a BMB 95 1,52 eura.
U ovom obračunskom periodu cijena eurodizela se neće mijenjati i dalje će koštati 1,43 eura po litru.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivate, naredni obračun će se obaviti 24. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. februara.
Iz Ministarstva su kazali da od danas započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strateških rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata.
Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – navodi se u u saopštenju Ministarstva.
Pored toga, uspostavljanje rezervi usklađeno je sa praksama Evropske unije, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.
Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore. Napominjemo da će naknadu prikupljati uvoznici naftnih derivata i da ista predstavlja mehanizam zakonom predviđen za finansiranje rezervi, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom EK za prevazilaženje energetske krize kojom je 7.5 miliona predviđeno takodje za ovu namjenu. Takođe, napominjemo da je izbor izvođača radova za rekonstrukciju skladišta u toku – zaključili su iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Neformalna grupa studenata “Kamo śutra” pozvala je građane iz svih crnogorskih gradova na zajedničku blokadu, u četvrtak 13. februara, od 11 do 17 časova i 26 minuta, ispred Vlade Crne Gore.
Vidimo se u četvrtak u Podgorici. Danas ćemo biti sa građanima na blokadama na Cetinju i u Nikšiću. Svi na ulice” – napisali su na društvenoj mreži “X”.
Kako su naveli, već pet dana se blokiraju ulice u gradovima Crne Gore a Vlada očigledno ostaje slijepa i nijema. Ćute u nadi da ćemo zaboraviti – naveli su u objavi.
Nastup na Super Bowl Halftime Show-u je jedno od najvažnijih muzičkih dešavanja godine, a Kendrick Lamar je 2025. godine pokazao zašto je upravo on bio pravi izbor. Reper koji ne prestaje da pomjera granice hip-hopa održao je solo nastup u Nju Orleansu, a na scenu je izašao uz moćnu postavku inspirisanu bojama američke zastave.
Setlista je obuhvatala pjesme sa njegovog novog albuma GNX, kao i neke od najvećih hitova iz ranijih faza karijere, uključujući DNA, Peekaboo, Squabble Up i Humble.
„Želim da sviram njihovu omiljenu pjesmu… ali znate da oni vole da se tuže“, rekao je Kendrik Lamar tokom svog nastupa na poluvremenu Superboula.
Svi su znali na šta misli. Pjesma „Not Like Us“ bila je jedna od prošlogodišnjih hitova, koji je zaradio milijardu strimova na Spotifaju i pet Gremi nagrada, uključujući pjesmu godine.
Upravo u toj pjesmi Lamar repuje protiv repera Drejka sa kojim je bio u sukobu prethodne godine. „Not like us“ pjesma je postala hit i podijelila je Ameriku na pola, pošto je jedna polovina bila uz Kendrika, dok je druga bila uz Drejka.
Lamar je nastupao na ogromnoj iks-oks tabli, a glumac Semjuel L. Džekson je vodio program.
Kada je pjesma konačno odsvirana na poluvremenu, Kendrik je autocenzurisao najsporniji tekst, u kojem Drejka naziva „sertifikovanim pedofilom“.
Drejkovi advokati tuže Lamarovu izdavačku kuću Universal Music Group zbog pjesme, optužujući ga da pokušava da „napravi viralni hit“ od pjesme koja iznosi „lažne navode“ o reperu.
Nastup je ispunjen iznenađujućim pojavljivanjem teniske zvijezde Serene Vilijams, koja je ranije bila u vezi sa Drake-om, koja je izvodila Crip Valk – ozloglašeni plesni pokret Los Anđelesa.
Reper je iznenadio publiku s gostom iznenađenja. Na pozornicu je izveo pjevačicu SZA-u s kojom je otpjevao pejsme „Luther“ i „All Stars“, prenosi BBC.
Izvor: Agencije, N1 Beograd, BBC
Vinsent Lemark Burel, iz američke savezne države Džordžije, za kojeg su vlasti navele da je držao više od 100 pasa u okrutnim uslovima u svom domu, osuđen je na 475 godina zatvora nakon što je prošlog mjeseca proglašen krivim za borbe pasa i okrutnost prema životinjama, saopštili su tužitelji.
Kako piše Njujork tajms, Vinsent Lemark Burel, 57, iz grada Dalas u Džordžiji, proglašen je krivim za 93 tačke optužnice za organizovanje borbi pasa i 10 tačaka za okrutnost prema životinjama.
Presuda je donesena nakon četvorodnevnog suđenja tokom kojeg su vlasti navele da su 2022. godine pronašle 107 pasa, od kojih su mnogi bili pothranjeni, puni ožiljaka i bez zuba, vezani lancima u njegovom dvorištu, navodi se u saopštenju Kancelarije državnog tužilaštva okruga Paulding. Sudac Dean C. Bucci izrekao je Burelu maksimalnu moguću kaznu.
Izvor: Index.hr