Katerina Radonjić je bila avangarda jednog vremena a mislim da je to i danas. Bila je vizionarski nastrojenja u tome što je radila i govorila, zato prema toj ženi imam veliko strahopoštovanje, kazala je u razgovoru za Radio Cetinje glumica Ivana Mrvaljević, koja će sjutra premijerno u atrijumu Vladinog doma odigrati glavnu ulogu u predstavi „Neobjavljeni dnevnik Katerine Radonjić”.
Prema riječima Mrvaljević, radi se o inspirativnoj ličnosti jednog vremena, prvoj prosvjetiteljki i književnici u Crnoj Gori čije poruke vrijedi čuti.
Imam ogromno strahopoštovanje prema toj ženi, i vjerujem da je interesantno čuti kako je ona još kao mlada osoba prepoznavala značaj nauke, obrazovanja i umjetnosti uopšte. To su vrijednosti kojima je mnogo poklanjala pažnju. Zato ja ne želim da govorim o svom glumačkom umijeću u predstavi, već ću nastojati da prenesem sve važne poruke koje je ostavila i zapisala prva prosvjetiteljka u Crnoj Gori. Katerina Radonjić je plijenila unutrašnjom ljepotom, bila je žena širokih shvatanja, obrazovana i imala je daleke vidike. Mislim da bi bila sjajna u svakom vremenu, a u ovom bi nam baš takva jedna ličnost trebala – kazala je Mrvaljević.
Igranje predstave na Cetinju za našu sagovornicu je, kako ističe, pravo zadovoljstvo.
Rijetko igram na Cetinju i igranje upravo ove predstave u atrijumu Vladinog doma za mene predstavlja pravu inspiraciju. Ono što je zanimljivo jeste da vrijeme u kojem je živjela Katerina Radonjić je vrijeme u kojem nije bilo ni Vladinog doma, niti Zetskog doma, Dvorca Kralja Nikole, Biljarde, postojao je samo Cetinjski manastir… Zbog toga se nijesmo vezali za mjesta koja su na neki način vezana za Petroviće, nego smo izabrali Vladin dom, jer je to ambijent koji njoj pripada. Atrijum je nestvarno mjesto, svaka riječ dodatno odjekuje, i dodatno je važna. Taj eho koji daje taj prostor pomoći će i meni glumački, zato očekujem od cetinjske publike da dođe u što većem broju – zaključila je Mrvaljević.
Katerina Radonjić, rođena u 18. vijeku na Njegušima, bila je sestra prvog crnogorskog guvernadura Stanislava Radonjića. Poznato je da je govorila nekoliko jezika i da se zalagala za nauku, obrazovanje i umjetnost.
„Neobjavljeni dnevnik Katerine Radonjić” prvobitno je, 2020. godine, predstavljen kao audio drama, a tekst se oslanja o knjigu „Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori” (1774), koja pored istorijskog svjedočanstva sadrži i lične impresije i kritičke misli o okolnostima iz tog doba, za koje se vjeruje da su pripadale upravo Katerini.
Predstava je rađena po tekstu Marije Mihaljević, a režiju potpisuje Dušanka Belada.
Predstava je realizovana pod pokroviteljstvom Prijestonice Cetinje, Narodnog muzeja Crne Gore, Turističke organizacije Cetinje, Matice crnogorske, Crnogorske kinoteke i RTV Cetinje.
A.Tomović
