Društvo
Na Cetinju obilježen jubilej 75 godina od dolaska časnih sestara Franjevki
Primjeri, poput časnih sestara Franjevki, izuzetne su vrijednosti, jer ulivaju nadu da možemo pomiriti sve naše različitosti ukoliko prije svih određenja uvijek prvo budemo ljudi, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan na svečanosti u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Cetinju povodom 75 godina od dolaska časnih sestara Franjevki crnogorske provincije reda Bezgrešnog začeća u prijestonicu. Ovo
Primjeri, poput časnih sestara Franjevki, izuzetne su vrijednosti, jer ulivaju nadu da možemo pomiriti sve naše različitosti ukoliko prije svih određenja uvijek prvo budemo ljudi, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan na svečanosti u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Cetinju povodom 75 godina od dolaska časnih sestara Franjevki crnogorske provincije reda Bezgrešnog začeća u prijestonicu.
Ovo je poseban dan ne samo za časne sestre Franjevke i crkvu Sv. Antuna Padovanskog, nego i za cijelo Cetinje i Crnu Goru, jer svjedočimo živoj ljubavi koja se održala 75 godina istim intenzitetom i s istim ciljem – da se pomogne čovjeku u nevolji, hvaleći Hristovo ime, rekao je gradonačelnik.
Kašćelan je govoreći o časnim sestrama kazao da siguran da je zanimanje za koje su se opredijelile časne istinski životni poziv i humana profesija.
Ovdje nije samo riječ o tome da se bolesnom i nemoćnom pruži profesionalna medicinska usluga i pomogne ljekarima i drugom medicinskom osoblju da bolje rade svoj posao, nego da se čovjeku koji pati zbog bolesti pruži nada i utjeha, ulije sigurnost i povrati mir, naveo je on.
Prema njegovim riječima, nekada, a o tome govore brojna svjedočenja izliječenih, bolesnome više znači ruka podrške, saosjećanje, topla riječ, nego sva napredna tehnika i ljekovi.
Lijek za dušu vazda je u rukama čovjeka, bilo da ga ište onaj ko je zdrav ili onaj čija duša se s nekom mukom bori. Naše časne sestre cijelile su svojom dobrotom i posvećenošću mnoge duše s Cetinja i širom Crne Gore. Na te ljude uvijek su gledale kao na svoj rod, kao na bliske prijatelje. Zato su na Cetinju i uvažene i poštovane, zato su uvijek naše, iako su rođene u nekim drugim državama i odgojene u posve drugačijem okruženju od našeg, kazao je gradonačelnik.
On tvrdi da je njihov rad izvanredno svjedočanstvo vjere i humanosti prema svim ljudima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, jer je u prvom planu uvijek čovjek, a potom sva njegova svojstva stečena rođenjem ili slobodnom voljom.
Takav pristup doprinosi atmosferi suživota u pluralnom crnogorskom društvu, u kojem se jasno ocrtavaju različiti nacionalni, vjerski i drugi korpusi koji, svojim isključivostima, nekada znaju da remete građanski koncept države i potrebu da se u Crnoj Gori svi njeni građani osjećaju komotno, kazao je Kašćelan.
On je rekao da je Cetinje od 1946. godine, sa svojim sestrama Franjevkama, dijelilo i radost i tugu, uspjehe, živote.
Učili smo jedni od drugih, pomagali se i poštovali, voljeli kao što se vole najbliži. Gradili smo naše Cetinje kao prostran dom za sve naše osobenosti, tražeći uvijek ono što nas spaja i odbacujući sve ono što bi moglo da na razdvoji. Vjerujem da smo odavno prestali da razmišljamo o našim časnim sestrama kao o nekome ko je došao na Cetinje, jer su one učinile sve da u njima vidimo naš odraz, naše sestre, naše majke, utjehu, poštovanje, ljubav, naveo je gradonačelnik.
Kašćelan je naveo da je neizmjerno zahvalan časnim sestrama što se „prilježno mole za grad i sve građane i građanke Cetinja“ i poručio im da je Prijestonica njihov dom, gdje mogu biti svoji na svome. „Računajte na nas i našu podršku. Čestitam vam jubilej i želim dobro zdravlje“.
Šef internog odjeljenja Opšte bolnice „Danilo I“ dr Zoran Vujačić kazao je da danas, kada razmišlja o časnim sestrama i njihovom doprinosu u Opštoj bolnici „Dalilo I“, mora naglasiti da su one, osim oficijelnog, stručnog dijela koji pripada opisu medicinske sestre, dosile sa sobom i dobar hrišćanski odgoj i obrazovanje, što je samo po sebi dodalo na kvalitetu rada na odjeljenju, ali i u cijeloj bolnici.
Na teškom poslu njegovanja i liječenja bolesnoga čovjeka uvijek moramo znati da uz bolesno tijelo boluje i duša. Tijelo bez duše je leš, a duša bez tijela je utvara. Zato govoreći o radu časnih sestara ja želim izvaditi iz mraka one koje nijesu radile za mrak, nego prilježno i posvećeno sebe davale u njezi i oporavku često vrlo teških bolesnika i ne prikadajući odnos sa njima i njihovim familijama odlaskom sa odjeljenja, već nastavljajući svoju misiju često puta u kućnim uslovima tokom produženog kućnog liječenja, naveo je Vujačić.
On je rekao i da rad časnih sestara, po svojoj moralnoj strani, spada u vrijednost prve vrste. „On je sav ne samo medicinski, nego i socijalne vrijednosti“.
Sestra Emanuela Žerdin je govoreći o istorijatu časnih sestara Franjevki crnogorske provincije reda Bezgrešnog začeća ocijenila je da je „nevjerovatno koliko je mnogo plodova donijelo“ onih deset časnih sestara koje su došle na Cetinje 1946. godine.
Naše sestre djeluju u devet evropskih država, ali i na drugim kontinentima. Šta je formula za ovakav uspjeh? Šta su radile one prve sestre da je drvo Provincije danas zeleno, da raste i dalje. Navešću samo nekoliko stvari, koje su nam ostavile, kako se to lijepo u Crnoj Gori kaže, u amanet. Prvo, Katolička crkva je dom za sve narode i sve ljude bez obzira na narodnost, jezik, boju kože ili političko opredjeljenje, navela je ona.
Drugo, kako je dodala, „ne trebaš biti najpoznatiji i najpopularniji čovjek, niti najmoćniji vladar ili najbogatiji posjednik da činiš dobro, jer Bog kada bira svoje apostole, on ne gleda kao što gleda čovjek“.
Čovjek gleda spolja, a Bog gleda u srce. Sestre Franjevke imaju poseban zadatak. Naša je posebnost služenje ljudima na rubu društva, onima za koje niko ne mari, onima koje često mediji i ne spominju, a slavni, poznati i moćni ih zaobilaze i često i ne vide. U 21. vijeku redovnice ostaju još uvijek nositeljice nade, poručila je ona.
Časne sestre Franjevke crnogorske provincije, reda Bezgrešnog začeća, došle su iz Slovenije na Cetinje 1946. godine kada je otvorena specijalna bolnica za plućne bolesti. Tada je rad u antituberkuloznom dispanzeru započelo deset časnih sestara Franjevki, a pedesetih godina prošlog vijeka počele su sa radom i u Bolnici “Danilo I”.
Aktuelnosti
Društvo
Gradonačelnik Prijestonice nagradio cetinjske vatrogasce
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Kultura
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ u petak
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Društvo
Crna Gora ima 623.633 građana, Crnogoraca 256.436, Srba 205.307
Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, Srbi 32,93 odsto. Crngorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto građana Crne Gore
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Svijet
UNICEF: Više od 400.000 djece raseljeno u Libanu u protekle tri nedelje
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Društvo
Monstat će predstaviti danas konačne rezultate popisa
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Društvo
Kraj protestima, radnici Košute očekuju isplatu
Njihova borba traje skoro 30 godina
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
