Na Cetinju otvoren Likovni salon „13. novembar“: Umjetnost kao prostor slobode i antifašizma: (VIDEO)
Foto: RTV Cetinje
Odlukom žirija, nagrada 48. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“ ravnopravno je dodijeljena svim učesnicima ovogodišnje izložbe, otvorene u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, u okviru programa obilježavanja Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja.
Na Salonu su predstavljeni radovi Adrijane Gvozdenović (u saradnji sa Dragicom Gvozdenović), Azre i Vuka, Bojana Stojčića, Dejana Markovića, Dušice Dražić, Ilije Vujoševića, udruženja KURS, Lale Raščić i Selme Banich (u saradnji sa Sarom Salamon).
Ovogodišnji Salon nosi naslov „Čujte, u našim ustima gori komađe kamene sode. Vode!“, inspirisan stihom pjesnika Radovana Zogovića. Kustoski koncept selektorke Nele Gligorović okuplja umjetnike i umjetničke kolektive iz šireg (post)jugoslovenskog kulturnog prostora, čiji radovi otvaraju pitanja slobode, antifašizma, društvene odgovornosti, nejednakosti i savremenih oblika otpora.
Otvarajući Salon gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković podsjetio je na istorijsku i kulturnu ulogu Cetinja, ističući odgovornost grada da i danas bude prostor susreta stvaralaca, novih ideja i slobodnog umjetničkog izraza.
Salon je otvorio gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, ističući istorijsku i kulturnu ulogu grada, ali i odgovornost da se ta tradicija nastavi kroz podršku savremenom umjetničkom stvaralaštvu i slobodnom izrazu.
Naša istorija jeste istorija borbe za slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo, ali je ona istovremeno i istorija knjige, štampe, škole, pozorišta, muzeja i umjetnosti. Ta tradicija obavezuje i našu generaciju, jer grad koji je toliko dao crnogorskoj kulturi ima odgovornost da i danas bude mjesto susreta stvaralaca, novih ideja i slobodnog umjetničkog izraza – poručio je Đurašković.
Ideju ovogodišnjeg Salona i njegovu društvenu dimenziju pojasnila je selektorka Nela Gligorović. Ukazala je na značaj antifašizma kao savremene vrijednosti, koja podrazumijeva i kritičko preispitivanje nasilja, ksenofobije, mizoginije i različitih oblika društvene nepravde.
Antifašističke vrijednosti, prema njenom tumačenju, podrazumijevaju i drugačiji odnos prema zajedničkim dobrima i društvenoj odgovornosti.
Antifašizam danas nisu samo istorijske borbe, nego upravo pravo na život u zdravoj sredini, borba za zajedničke resurse i prostorne, prirodne i kulturne. Ona predstavlja polifoniju glasova. Glas šume, majke, predaka ii storijskih isavremenih borbi. Antifašizam je i naša spremnost da preispitujemo i sisteme nejednakosti u okviru polja umjetničke produkcije i proizvodnje. Da konačno zaustavimo podrazumijevanje neplaćenog umjetničkog rada i da rad u umjetnosti bude ekonomski valorizovan i priznat kao društveni rad – poručila je Gligorović.
Predsjednica stručnog žirija, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, saopštila je odluku o ravnopravnoj dodjeli nagrade. U radu žirija učestvovale su i istoričarka umjetnosti Anja Marković i selektorka ovogodišnjeg Salona Nela Gligorović.
Odluku o ravnopravnoj dodjeli nagrade svim učesnicima donio je stručni žiri kojim je predsjedavala istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić. U radu žirija učestvovale su i istoričarka umjetnosti Anja Marković i selektorka Salona Nela Gligorović.
Ova odluka je naš svejstan izbor i proizilazi iz samo duha Salona. Željela smo da nagradimo zajednički doprinos različitost glasova i vrijednosta udruživanja umejsto izdvajnaj jednog rada ili pojedinca iz cjeline – poručila je Karadžić.
Pored umjetničkih radova, ovogodišnji Salon obuhvata i posebno „Diskurzivno polje: Kolektivi i proizvodnja znanja u kulturi“, posvećeno izdavačkoj i istraživačkoj djelatnosti pet regionalnih organizacija. BLOK iz Zagreba, ŠKART iz Beograda, EXPEDITIO iz Kotora, Fakultet za stvari koje se ne uče FRU iz Skoplja i CRVENA iz Sarajeva predstavljaju modele kolektivnog djelovanja u oblasti obrazovanja, istraživanja i kulture.
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Kultura"
