Na Cetinju ovorena izložba istoričara Petra Glendže (VIDEO)

Izložba „Od Mare i Dafine, do Jovane i Stane: žene u fondovima nekadašnjega Dvorskoga arhiva (1485-1833.)” istoričara Petra Glendže, otvorena je večeras u holu Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević”, na Cetinju.

Postavka obuhvata period od najstarijega dokumenta iz 1485. i povelje u kojoj se pominje Mara Crnojević, supruga Ivana Crnojevića, pa do 1833. godine i Zakona otačastva, u kojemu su žene zastupljene sa 3 člana zakonika.

Izložbu je otvorila prevoditeljka i profesorica francuskog jezika i književnosti dr Jasna Tatar Anđelić.

Usudiću se da kažem da Petar Glendža možda hrabro i otvara jednu pandorinu kutiju ženskih sudbina preslikanu najvećim dijelom u imovinskopravnim dokumentima. Darovnicama, konkretno Cetinjskoga manstaira, koje čine najveći dio prikazane izložbe, i to je jedno ogledalo stvarnog položaja crnogorske žene u tim dalekim vremenima – objasnila je Tatar Anđelić.

Vrijednost izložbe je, kako je kazala, što jasno pokazuje da nema ravnopravnosti bez finansijske i ekonomske ravnopravnosti, ni za državu ali ni žene.

U ovim vrijednim arhivskim dokumentima, nevidljiva „ona“ ili kako bi crnogorska spisateljica Rut Stefanović rekla „šćer onoga bez đece“,  više nije nevidljiva već ima ime i prezime i postoji u nekom pravnom dokumentu. Ona ima pravo i imovinu pa može tu imovinu da ostavi šćeri, sestri ili cetinjskom manastiru kao simbolu i centru viševjekovne crnogorske samobitnosti – kazala je Tatar Anđelić.

Istoričar Slavko Burzanović, istakao je da Petar Glendža kroz izbor arhivske građe predstavlja položaj Crnogorki, u specifičnim životnim i istorijskim okolnostima, tradicionalnog patrijarhalnog društva.

Vidjećete kada budete prolazili pored dokumenata svjedočanstva o udaji djevojčica od jedanaest godina, o dogovorenim brakovima, o činjenici da žene vjekovima nijesu imale pravo raspolaganja zajedničkom svojinom. Jedno ozbiljno svjedočanstvo i pristup društvenom položaju žena u Crnoj Gori – kazao je Burzanović.

Danas dok se osvrćemo na prošlost odajemo priznanje svim tim ženama koje su svojim radom i zalaganjem oblikovale našu budućnost, kazao je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.

Ova izložba je posvećena njima, majkama, sestrama, suprugama koje su kroz vjekove doprinosile napretku našeg društva. U Crnoj Gori kao i u mnogim djelovima Balkana, žene su bile stubovi porodice, odgovorne za vođenje domaćinstva, vaspitavanje djece i očuvanje porodičnih vrijednosti. One su bile te koje su prenosile tradiciju, vjerovanja i običaje sa generacije na generaciju, čuvajući izvorni identitet crnogorskog naroda – kazao je Đurašković.

Izložba je koncipirana tako da devedeset odsto postavke čine fotoreprodukcije, nekoliko muzejskih kopija i jedno desetak originala. Riječ je o arhivskoj građi tzv. Dvorskog arhiva, koja je 1916. godine bila zakopana kako bi se na taj način sačuvala i sakrila.

Najstariji podatak, koji pokazuje učešće žene u jednom arhivskom dokumentu, je Osnivačka povelja Cetinjskoga manastira iz 1485. godine u kojoj se pominje supruga Ivana Crnojevića, Mara.

U umjetničkom dijelu programa priređen je mini performans u kojem su nastupili glumci Zoran Vujović i Anđela Marunović, a potom i mini koncert klasične muzike profesora Muzičke akademije sa Cetinja, Tatjane Krkeljić, Žane Lekić, Nataše Popović i Mladena Popovića.

Izložba je realizovana uz pokroviteljstvo Prijestonice Cetinje. Partneri izložbe su Narodni muzej Crne Gore i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević”.