Foto: RTV Cetinje
Crnogorska rodoljubiva pjesma je svojevrsni, snažni gejzir emocija, skopčana silovitom i nadiskrenom ljubavlju Crnogorke i Crnogorca prema Crnoj Gori, kao vrhunskom ovozemaljskom pijemontu srca, duše i uma – poručeno je sa večerašnje promocije zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama”, koja je predstavljena na Cetinju.
U knjizi su sabrane pjesme sedam crnogorskih književnika.
“Pjesnikinje i pjesnici čija su djela ovdje sabrana na literarnom, tematskom pjesničkom zboru su korifeji pjesničke misli koje slave majku Crnu Goru i kojoj se poklanjanju do krajnih granica svog pjesničkog talenta, do zadnje iskre njihove produhovljenosti.” – riječi su urednika izdanja, književnika i kantautora Nikole Čelebića.
Nesumljivo je da je od prve do zadnje stranice ove zbirke rodoljublja, pokazana uzvišena božanska ljubav prema Crnoj Gori. Ovaj umjetnički, poetski rafinman u rodoljubivoj poeziji je nebeski spomenik vječne ljubavi prema Crnoj Gori sazidan perom ovog odabranog pjesničkog bratstva i sestrinstva. Ovdje se u slavi domovine nadigrava ljubav sa ljubavlju. Ovdje je splet najljepših emocija okrunjen imenom Crne Gore i samo su nebesa metafizička granica te ljubavi – kazao je Čelebić.
Književnica Dragana Petrić Đokić u recenziji knjige zapisala je da pjesnici stihovima iskazuju lični narativ koji, prema njenim riječima, ima za motiv ljubav ka otadžbini i pojam njihovo sopstvo kroz identitet.
Ne pristupaju tome samo iz literarne perspektive, već cijelim bićem. Čitajući stihove zastupljenih pjesnika upoznajemo žene plahe kao srne, sa srcem vučice i muškarce kao štit ognjišta. Oni su ko planine, ni oluji se ne klanjaju. Tu magla kao zastava leprša, a iz kamena se zametnu klica, ruža čije je trnje oštrije od mača… Kroz ove patriotske pjesme uviđamo da u slobodnoj zemlji dostajanstvo ide uz prkos, čak i kada je prkos lelek duše. Crna Gora je gorda i ponosna, njena luča gori kao sunce… Lijepo su pjesnici dočarali rodoljublje i bunt ka tome da budu stranci u krilu sopstvene majke. Jer njihove su žile svaki bistar potok, njihovo je srce nebo sve zemlje, a očni vid luča slobode. Uhvatila se i malena sokolica u oro sa njima. Ispleli su jedan divan vijenac poezije – zapisala je Dragana Petrić-Đokić.
Književnica Nataša Karadžić istakla je da nije lako pisati o Crnoj Gori i opjevati je u stihovima. To je moguće, prema riječima pjesnikinje, jedino ako je voliš „beskrajno do srži i osjećaš njenu strijepnju, žudnju a i bol“.
Ova je knjiga još jedan put ka Vječnosti, ka stazi koju je naša domovina utabala neprikosnovenim idealima i vrijednostima 13. jula 1878., pa 13. jula 1941. i 21. maja 2006. godine. Svaka ova pjesma odzvanja krikom sokola niz sve stijene, krše i omare. Ovo nije knjiga poezije, već knjiga ljubavi i života jer se u njoj pjeva rodnom ognjištu, svome pragu, svojim precima i svim vrijednostima koje su kroz milenijum vječnosti ostale i ostaju zapečaćene i nikad zgasnuti neće. Knjiga „Crna Gora u pjesmama” je iskra osjećanja pretvorenih u nadahnute strofe, koji će kao spomenici čvrsto bditi nad ovom našom zemljom, slobodarskom – istakla je Karadžić.
„Vile dok ti vijence pletu, od iskonskih ideala, bićeš zraka najčistija, ljepotice naša mala’’ – stihovi Nataše Karadžić.
Promociji knjige prisustvovao je predsjednik Udruženja Crnogoraca opštine Kula, Slobodan Balandžić, koji je i jedan od sponzora knjige.
On je istakao da ljudi iz dijaspore najbolje znaju što je ljubav prema Crnoj Gori.
Trudimo se da sačuvamo svoj korijen iako nas pokušavaju, na sve moguće načine, ugušiti da ne postojimo. Crna Gora se voli srcem i dušom – poručio je Balandžić.
Stihove su govorili autori zbirke Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac-Kuč, Goran Duks Popović i Kristina Balandžić.
U zbirci je pored pomenutih pjesnika zastupljena i poezija Dragane Petrić Đokić, Danijele Nele Jovanović, Nataše Karadžić i Nikole Čelebića.
U muzičkom dijelu programa nastupili su hor „Luča” sa solistkinjom Nikolinom Kašćelan i pjevačica izvorne muzike Marijana Martinović.
Moderatorka večeri je bila mr Danijela Bokan.
N. Kašćelan
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila je rješenje ministra odbrane Dragana Krapovića kojim je prekinuo aktivnu službu u Vojsci Crne Gore (VCG) načelniku Generalštaba Zoranu Lazareviću, piše Antena M.
Navodi se da je poništeno rješenje koje je Krapović donio 3. septembra i prema kome Lazareviću prestaje aktivna služba u VCG zaključno sa narednim danom.
Vladina Komisija za žalbe ocijenila je da je Krapovićevo rješenje u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku.
Ukidanjem rješenja Krapovića ostaje na snazi prethodno, koje je prošle godine donio tadašnji vršilac dužnosti ministra odbrane Filip Adžić, a kojim je Lazareviću, nakon sticanja uslova za penziju, aktivna služba produžena do 8. juna 2025. godine.
U Rusiju je stiglo 1.500 vojnika iz Sjeverne Koreje, saopštila je južnokorejka bezbjednosna agencija, nakon čega je predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jel sazvao hitan bezbjednosni sastanak i rekao da međunarodna zajednica mora da odgovori “svim raspoloživim sredstvima“.
Južnokorejski mediji objavili su, pozivajući se na anonimne izvore iz službi bezbjednosti, da bi Sjeverna Koreja mogla da pošalje u Rusiju do 12.000 vojnika, prenosi BBC.
Današnjem sastanku u Seulu prisustvovali su ključni zvaničnici iz Kancelarije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva odbrane i Nacionalne obavještajne službe, saopšteno je iz Junove kancelarije.
Učesnici su odlučili da ne ignorišu situaciju i da zajednički odgovore na nju sa međunarodnom zajednicom, koristeći sva raspoloživa sredstva, navodi se u saopštenju poslije sastanka.
Ranije ove nedjelje, ruski predsjednik Vladimir Putin je predstavio nacrt zakona o ratifikaciji vojnog sporazuma sa Sjevernom Korejom, koji predviđa da će dvije zemlje pomoći jedna drugoj u slučaju da budu napadnute.
Južnokorejska bezbjednosna agencija saopštila je da se sjevernokorejske trupe obučavaju u ruskim bazama u Vladivostoku, Usurijsku, Habarovsku i Vlagovešensku.
Objavljene su i fotografije iz vazduha Usurijska i Habarovska, gdje se, kako kažu, okupilo više stotina sjevernokorejskih vojnika, i fotografija sjevernokorejske luke Čongđin, gdje se, navodno, vidi ruski brod sa sjevernokorejskim vojnicima.
Dodaje se da je utvrđeno da je Sjeverna Koreja od avgusta poslala u Rusiju 13.000 brodskih kontejnera sa granatama, projektilima i protivoklopnim raketama i tvrdi da je isporučeno čak osam miliona granata od 122 i 152 milimetara.
Vojni stručnjaci smatraju da će ruska vojska imati dosta problema da uključi sjevernokorejske trupe u akcije na frontu, jer pored jezičke barijere, sjevernokorejska vojska nema iskustvo u borbenim dejstvima.
Oni bi mogli da čuvaju djelove rusko-ukrajinske granice, što bi oslobodilo ruske jedinice za borbu na frontu, a isključio bih mogućnost da se odmah pojave na prvoj liniji fronta, rekao je urednik ukrajinske publikacije „Defens ekspres“ Valerij Rjabih.
Izvor: N1
Odbojkašice, odbojkaši, fudbaleri, košarkaši i rukometaši Lovćena, te rukometašice Starsa ovog vikenda igraće za bodove u crnogorskim šampionatima.
Prve će na parket odbojkašice cetinjskog kluba koje će gostovati Ulcinju u okviru Prve crnogorske lige. Duel na krajnjem jugu Crne Gore ugra se od 15 sati.
Odbojkaši Lovćena u trećem kolu Superlige igraće protiv Sutjeske. Taj meč igra se večeras od 20 sati.
Za bodove će, u okviru Kadetske fudbalske lige, danas od 15 sati na Cetinju igrati Lovćen i Brskovo.
Na debiju novog trenera, Vladimira Savićevića, seniorski sastav Fudbalskog kluba “Lovćen” igraće sjutra od 15 sati protiv Grblja, u okviru 12. kola Druge CFL.
Utakmica se igra na Trening kampu FSCG, na Starom aerodromu.
Prvu pobjedu ove sezone košarkaši Lovćena tražiće na gostovanju Milenijumu, u sklopu trećeg kola domaćeg šampionata.
Sjutrašnji duel u Podgorici zakazan je za 16 sati i 30 minuta.
Trideset minuta kasnije, na Cetinju će u okviru 4. kola Druge lige za rukometašice snage odmjeriti ekipe Starsa i Komova. Biće to duel dvije neporažene ekipe.
Rukometaši cetinjskog Lovćena nakon dvije pobjede u trećem kolu gostiju ekipi Partizana.
Duel u “Župi” igra se sjutra od 19 sati i 30 minuta, dok će kadetske ekipe dva kluba snage odmjeriti dva sata ranije.
Sjutra dva meča očekuju i pionirsku ekipu Rukometnog kluba “Lovćen” – protiv Budvanske rivijere (10h) i Mornara (12h).
Premijer Milojko Spajić će, na poziv predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana, boraviti u radnoj posjeti Budimpešti, 23. i 24. oktobra, objavljeno je na sajtu Vlade.
Radna posjeta predsjednika Vlade Mađarskoj predstavlja priliku za potvrdu odličnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa – najavili su iz Vlade.
Ističe se da Crna Gora i Mađarska grade sadržajno prijateljstvo na bilateralnom planu, savezničku saradnju u okviru NATO-a, dok je Mađarska jedan od najznačajnijih promotera politike proširenja, budući da se zalaže za potrebu što skorijeg integrisanja Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
U razgovorima sa mađarskim kolegom, premijer Spajić će istaći značaj evropske integracije, odanost NATO-u i zapadnim vrijednostima, posebno u kontekstu očuvanja stabilnosti i bezbjednosti strateški važnog regiona Zapadnog Balkana – piše u Platformi za radnu posjetu Spajića Mađarskoj.
Imajući u vidu da Mađarska predsjedava Savjetu EU do kraja 2024, posjeta će biti, kako su naveli, prilika da se istakne značaj politike proširenja i ubrzanja pristupnih pregovora za države kandidate, odnosno važnost održavanja Međuvladine konferencije i zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Tokom radne posjete Budimpešti poseban akcenat će biti na unapređenju ekonomske saradnje, s obzirom na to da će predsjednik Vlade imati priliku da se sretne sa predstavnicima mađarske privrede i kompanija koje su prisutne u Crnoj Gori, kao što je IT kompanija 4IG – naglašeno je u Platformi.
Iz Vlade naglašavaju da će radna posjeta Spajića Mađarskoj predstavljati odličnu priliku za potvrdu sadržajnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Mađarska je prijatelj i saveznik Crne Gore u okviru NATO-a i snažan zagovornik proširenja Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana, te će radna posjeta biti prilika da se dodatno ukaže na značaj podrške u realizaciji crnogorskih vanjsko-političkih prioriteta.
U razgovorima sa Orbanom, Spajić će iskoristiti priliku da posebno afirmiše posvećenost Crne Gore da ostvari konkretan napredak na putu evropske integracije i postane prva naredna članica, te je u tom smislu posebno važna podrška Mađarske koja predsjedava Savjetu Evropske unije do kraja 2024 – zaključuje se u Platformi.
U delegaciji, koju će predvoditi Spajić bićeČedomir Fuštićambasador Crne Gore u Mađarskoj,Branko Krvavacšef Kabineta predsjednika Vlade,Milica Perišićsavjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku,Milena Milovićsavjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku iJovana Bojovićsavjetnica predsjednika Vlade i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću.
Troškove članova delegacije prilikom radne posjete Mađarskoj snosi Kabinet predsjednika Vlade.
Privatna rezidencija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Cezareji bila je jutros meta napada dronom upućenim iz Libana, potvrđeno je iz njegovog kabineta.
U kratkom saopštenju, navodi se da Netanjahu i njegova supruga Sara nisu bili kod kuće u trenutku napada i da u incidentu nije bilo povrijeđenih, prenosi agencija Beta.
Još dvije bespilotne letjelice poslate iz Libana jutros su oborene, a sirene su se oglasile u oblasti Tel Aviva, prenosi Tajms of Izrael.
Gotovo petina (18 %) učenika u Crnoj Gori nikada nije probala nijednu psihoaktivnu supstancu, a kanabis – najpopularniji opijat u Crnoj Gori češće koriste odrasle osobe sa višim obrazovanjem. To piše u Nacionalnom izvještaju za droge 2023.
Kako se navodi u tom dokumentu, kokain koji se distribuira na ulicama crnogorskih gradova je visokog procenta čistoće, cijene za gram te droge se kreću od 60 -100 eura, a tokom turističke sezone na primorju od 130 do 150 eura.
Prema podacima, posle kanabisa ovo najpopularnija droga među mladim kod nas. Podaci pokazuju da je upotreba kanbisa češća u urbanim nego u ruralnim područjima.
Kokain na našem tržištu je uglavnom visokog stepena čistoće od 30 do 65 odsto, iako su zabilježeni i slučajevi sa 0,7 odsto – piše u dokumentu.
Cijena za gram heroina je 10 do 30 eura, ali je čistoća te hrane vrlo loša – od 4 do 12 %, uz prisutne slučajeve sa 0,5 %. Gram biljnog kanabisa čistoće od 3 do 15 odsto je 5 do 10 eura, a smola kanabisa od 15-20 eura.
Sintetičke droge – amfetamin, spid i ekstazi su 5-20 eura po dozi.
Jedan od deset anketiranih učenika priznaje da pušti marihuanu i to više dječaka nego djevojčica – navodi se u izvještaju.
Ovaj dokument predstavlja pregled fenomena droga u Crnoj Gori, obuhvatajući snabdijevanje drogom, upotrebu droga i probleme javnog zdravlja, kao i politiku prema drogama i zdravstvene i društvene odgovore na fenomen droga. Statistički podaci u izvještaju odnose se na period od 2017. do 2022. godine.
Iako je prevalenca upotrebe kanabisa relativno niska u poređenju s prosječnim rezultatima ESPAD-a, učestalost upotrebe među crnogorskim učenicima je među najvišima (10 puta u posljednjih 12 mjeseci), sa statistički značajnom razlikom između dječaka i djevojčica (12 % naspram 8,4 %). Doživotna upotreba kanabisa značajno je porasla između 2008. i 2015. godine, dok nedavni porast u 2019. nije bio statistički značajan (8,0 % naspram 9,3 %). Nakon značajnog porasta upotrebe droga osim kanabisa od 2008. do 2015, zabilježen je značajan pad u posljednjem istraživanju (6,2 % naspram 4,8 %) – piše u dokumentu.
Kako se navodi, nakon kanabisa, najčešće prijavljene droge su bile kokain, ekstazi i NPS, iako su stope za ove droge bile značajno niže.
Upotreba ekstazija ostala je stabilna od 2011, dok je trend upotrebe kokaina ostao stabilan od 2015. Prevalenca doživotne upotrebe ekstazija, amfetamina, metamfetamina, kreka, LSD-a i GHB-a među učenicima je bila slična evropskom prosjeku, dok je prevalenca upotrebe kokaina i heroina bila viša među crnogorskim učenicima – poše u dokumentu.
Postoji rastući trend u upotrebi bilo koje droge između 2008. i 2019. godine.
Upotreba kanabisa značajno je porasla od 2008. do 2015. godine, dok posljednji porast u 2019. godini nije bio statistički značajan (od 3 % do 9 %).