
Planina u Dikson fjordu, istočni Grenland, 12. avgusta 2023. prije klizišta, Foto: Søren Rysgaard
U septembru prošle godine se usljed otapanja glečera pokrenulo veliko klizište, što je na Grenlandu za posljedicu imalo megacunami visok 198 metara.
Zatim je uslijedilo ono što je za naučnike do sada bilo neobjašnjivo, a to je devetodnevna misteriozna vibracija na planeti Zemlji. Naučnici sada imaju odgovor na pitanje što se zapravo dogodilo, a taj odgovor je objavljen u naučnom časopisu Science.
Naime, studijom je utvrđeno da Arktik ulazi u neizvjestan period, što je posljedica rasta globalne temperature zbog ljudskih aktivnosti.
Koautor spomenute studije i seizmolog na University College London Stiven Hiks (Stephen Hicks) je napomenuo da su pojedini seizmolozi mislili da su im instrumenti pokvareni kada su počeli registrovati vibracije kroz tlo. Signali zemljotresa obično traju nekoliko minuta, a tada su signali trajali devet dana.
Seizmolozi su pratili signale do istočnog Grenlanda, ali nijesu mogli odrediti konkretnu lokaciju. Shodno tome, kontaktirali su kolege u Danskoj, koji su dobili izvještaj o cunamiju izazvanom klizištem na području regije Dikson (Dickson) fjord.
Nakon toga je pokrenuta jednogodišnja saradnja 68 naučnika iz 15 država, koji su prošli kroz seizmičke, satelitske i podatke s terena. Osim toga, napravili su simulaciju cunamija kako bi riješili zagonetku.
Kristijan Svennevig (Kristian Svennevig) s Univeziteta Kopenhagen je ono što se dogodilo nazvao “kaskadna opasnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Godinama se topio glečer u podnožju ogromne planine koja se uzdiže skoro 1.200 metara iznad Dikson fjorda.
Kako se glečer topio, planina je postajala sve nestabilnija, a onda se urušila 16. septembra prošle godine. To je za posljedicu imalo nastanak kamenja i krhotina u vodi, čija je količina bila dovoljna da se napuni 10.000 olimpijskih bazena. Konačna posljedica je bio megacunami, jedan od najviših cunamija u novijoj istoriji, tj. talas koji se duže od sedam dana u uskom fjordu kretao naprijed-nazad svakih 90 sekundi.
Zapravo je riječ o fenomenu seša, koji podrazumijeva ritmičko kretanje talasa u zatvorenom prostoru, slično kao kretanje vode u kadi. Iako su seševi dobro poznati, naučnici ranije nijesu znali da mogu trajati toliko dugo.
“Da sam prije godinu govorio da seš može trajati devet dana, ljudi bi odmahivali glavom i kazali da je to nemoguće”, istakao je Svennevig, koji je otkriće uporedio s iznenadnim pronalaskom nove boje u dugi.
Naučnici su utvrdili da je taj seš stvorio seizmičku energiju u Zemljinoj kori. U cunamiju niko nije povrijeđen, ali je uništio vjekovne objekte kulturne baštine i oštetio praznu vojnu bazu. S obzirom na to da je cunami bio na uobičajenoj ruti kruzera, posljedice bi bile razorne da se u tom trenutku neko zadesio.
Svennevig je ukazao da Grenland nikada nije doživio ovakvo klizište i ovakav cunami, objavio je CNN, prenosi Klix.ba.
Izvor: Portal Analitika
Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, u saradnji sa crnogorskom porodicom iz Berlina, organizuje besplatni kurs njemačkog jezika za osnovce od VI do IX razreda sa teritorije Prijestonice, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.
U okviru programa, predviđen je jedan stepen kursa njemačkog jezika nivoa A1, u trajanju od tri mjeseca.
Kurs će se organizovati dva puta nedjeljno i održavaće se u prostorijama Agencije za razvoj i podršku poslovanju. A1 stepen omogućava polaznicima kursa da steknu osnovna znanja iz njemačkog jezika, upoznaju osnove gramatike,steknu elementarni vokabular i razvijaju jezičke vještine obrađujući njima prilagođene teme – navode iz gradske uprave.
Kako su kazali, za najbolje polaznike kursa ima posebna nagrada.
Najbolji učesnici dobiće i posebnu priliku da učestvuju u jezičkim kampovima u Berlinu, sa ciljem daljeg usavršavanja njemačkog jezika kroz interaktivni rad i boravak u autentičnom govornom okruženju.Prijava treba da sadrži sljedeće podatke: ime, prezime, razred koji učenik/ca pohađa i kontakt telefon. Sve prijave vršiće se putem e-mail adrese: sekretarijat.osm@cetinje.me – zaključuje se u saopštenju iz Prijestonice.
Prijave poslati zaključno sa 18. februarom 2025. godine.
Lokalni parlamentarci u Cirihu neće dobiti povećanje plate nakon što je 53,2 posto birača u gradu glasalo protiv tog plana u nedjelju.
Ukupno 45.350 stanovnika Ciriha glasalo je protiv povećanja plate, dok je za bilo 39.881 .
Novim pravilnikom o naknadama, parlamentarci su željeli povećati svoju platu s prosječnih 16.000 švajcarskih franaka na 28.000 (od 17.588 do 30.779 dolara) godišnje. Na ovu bi se svotu dodali doprinosi poslodavca, jer bi lokalni političari ubuduće bili članovi penzionog fonda.
Većina parlamentaraca smatrala je da je povećanje bilo neophodno.
Rekli su da je od posljednja prilagođavanja bila 1998. godine količina posla u lokalnom parlamentu značajno porasla, javlja Swissinfo.
Novi pravilnik predviđao je da bi 125 članova parlamenta primalo osnovnu paušalnu naknadu od 1.000 franaka mjesečno, umjesto mjesečne naknade za troškove od 260 franaka. Osim toga, bili bi kompenzirani s 1,20 frank za svaku minutu vijećničkog sastanka na kojem su učestvovali.
Ovaj prijedlog zakona stavljen je na referendum jer su Socijaldemokrati, Zeleni, Liberalni Zeleni, Centar i Alternativna ljevica – svi koji su glasali za povećanje u lokalnom parlamentu – zajednički pokrenuli parlamentarni referendum. Željeli su da konačnu odluku donese stanovništvo – ali to nisu učinili potpuno dobrovoljno; desničarska Švicarska narodna stranka prijetila je pokretanjem referenduma protiv toga.
Zajedno s Radikalno-liberalnom strankom, Narodna stranka usprotivila se povećanju plate. Prema prvima, nove plate bile su potpuno pretjerane, dok su drugi to označili kao “sramotno i neprimjereno”.
Izvor: Raport.ba
U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje obje vrste benzina, dok će cijena eurodizela biti bez promjena, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Litar obje vrste benzine poskupiće dva centa i BMB 98 koštaće 1,56 eura, a BMB 95 1,52 eura.
U ovom obračunskom periodu cijena eurodizela se neće mijenjati i dalje će koštati 1,43 eura po litru.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivate, naredni obračun će se obaviti 24. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. februara.
Iz Ministarstva su kazali da od danas započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strateških rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata.
Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – navodi se u u saopštenju Ministarstva.
Pored toga, uspostavljanje rezervi usklađeno je sa praksama Evropske unije, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.
Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore. Napominjemo da će naknadu prikupljati uvoznici naftnih derivata i da ista predstavlja mehanizam zakonom predviđen za finansiranje rezervi, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom EK za prevazilaženje energetske krize kojom je 7.5 miliona predviđeno takodje za ovu namjenu. Takođe, napominjemo da je izbor izvođača radova za rekonstrukciju skladišta u toku – zaključili su iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Neformalna grupa studenata “Kamo śutra” pozvala je građane iz svih crnogorskih gradova na zajedničku blokadu, u četvrtak 13. februara, od 11 do 17 časova i 26 minuta, ispred Vlade Crne Gore.
Vidimo se u četvrtak u Podgorici. Danas ćemo biti sa građanima na blokadama na Cetinju i u Nikšiću. Svi na ulice” – napisali su na društvenoj mreži “X”.
Kako su naveli, već pet dana se blokiraju ulice u gradovima Crne Gore a Vlada očigledno ostaje slijepa i nijema. Ćute u nadi da ćemo zaboraviti – naveli su u objavi.
Nastup na Super Bowl Halftime Show-u je jedno od najvažnijih muzičkih dešavanja godine, a Kendrick Lamar je 2025. godine pokazao zašto je upravo on bio pravi izbor. Reper koji ne prestaje da pomjera granice hip-hopa održao je solo nastup u Nju Orleansu, a na scenu je izašao uz moćnu postavku inspirisanu bojama američke zastave.
Setlista je obuhvatala pjesme sa njegovog novog albuma GNX, kao i neke od najvećih hitova iz ranijih faza karijere, uključujući DNA, Peekaboo, Squabble Up i Humble.
„Želim da sviram njihovu omiljenu pjesmu… ali znate da oni vole da se tuže“, rekao je Kendrik Lamar tokom svog nastupa na poluvremenu Superboula.
Svi su znali na šta misli. Pjesma „Not Like Us“ bila je jedna od prošlogodišnjih hitova, koji je zaradio milijardu strimova na Spotifaju i pet Gremi nagrada, uključujući pjesmu godine.
Upravo u toj pjesmi Lamar repuje protiv repera Drejka sa kojim je bio u sukobu prethodne godine. „Not like us“ pjesma je postala hit i podijelila je Ameriku na pola, pošto je jedna polovina bila uz Kendrika, dok je druga bila uz Drejka.
Lamar je nastupao na ogromnoj iks-oks tabli, a glumac Semjuel L. Džekson je vodio program.
Kada je pjesma konačno odsvirana na poluvremenu, Kendrik je autocenzurisao najsporniji tekst, u kojem Drejka naziva „sertifikovanim pedofilom“.
Drejkovi advokati tuže Lamarovu izdavačku kuću Universal Music Group zbog pjesme, optužujući ga da pokušava da „napravi viralni hit“ od pjesme koja iznosi „lažne navode“ o reperu.
Nastup je ispunjen iznenađujućim pojavljivanjem teniske zvijezde Serene Vilijams, koja je ranije bila u vezi sa Drake-om, koja je izvodila Crip Valk – ozloglašeni plesni pokret Los Anđelesa.
Reper je iznenadio publiku s gostom iznenađenja. Na pozornicu je izveo pjevačicu SZA-u s kojom je otpjevao pejsme „Luther“ i „All Stars“, prenosi BBC.
Izvor: Agencije, N1 Beograd, BBC
Vinsent Lemark Burel, iz američke savezne države Džordžije, za kojeg su vlasti navele da je držao više od 100 pasa u okrutnim uslovima u svom domu, osuđen je na 475 godina zatvora nakon što je prošlog mjeseca proglašen krivim za borbe pasa i okrutnost prema životinjama, saopštili su tužitelji.
Kako piše Njujork tajms, Vinsent Lemark Burel, 57, iz grada Dalas u Džordžiji, proglašen je krivim za 93 tačke optužnice za organizovanje borbi pasa i 10 tačaka za okrutnost prema životinjama.
Presuda je donesena nakon četvorodnevnog suđenja tokom kojeg su vlasti navele da su 2022. godine pronašle 107 pasa, od kojih su mnogi bili pothranjeni, puni ožiljaka i bez zuba, vezani lancima u njegovom dvorištu, navodi se u saopštenju Kancelarije državnog tužilaštva okruga Paulding. Sudac Dean C. Bucci izrekao je Burelu maksimalnu moguću kaznu.
Izvor: Index.hr