Foto: RTV Cetinje
Pripadnici policije pregledali su prostor gornjeg Oboda zbog sumnje da se tamo krije Aco Martinović osumnjičen za višestruko ubistvo na Cetinju.
Svjedok je dao informaciju Upravi policije da je Martinovića navodno vidio u prostoru nekadašnjeg Oboda.
Nakon pregleda hala, Martinović nije pronađen.
Prije tačno 109 godina dogodila se najveća pomorska tragedija u crnogorskoj istoriji, u kojoj je na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, nedaleko od luke Medova u Albaniji stradalo 389 crnogorskih rodoljuba od 509 koliko ih je bilo na brodu, piše portal Bar Info.
Rodoljubi su se zaputili iz Sjeverne Amerike, na poziv crnogorske kraljevske Vlade, da pomognu u odbrani domovine.
Tog kobnog jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) italijanski parobrod “Brindisi” je udario u podvodnu minu, nakon čega je potonuo.
Svake godine, ovaj se datum obilježava na prigodan način, na Cetinju, pored spomenika “Lovćenska vila”, podignutog stradalima u čast, ili na samom mjestu pomorske tragedije.
Ovog januara, polaganje vijenca u Medovi organizovala je Zajednica Crnogoraca Albanije na čelu sa Marinkom Ćulafićem, a govorili su predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, zatim Zoran Đukanović ispred Ministarstva za dijasporu Vlade Crne Gore, te Đuro Marković u ime UBNOR-a.
“Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026. godine, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva natoda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim” rekao je u obraćanju mr Ivan Jovović
Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske, prema njegovim riječima, predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore.
“Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktara već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je Jovović.
Đuro Marković je potencirao da su to “svijetli primjeri čojstva i junaštva, vođeni željom da se pridruže vojsci u odbrani svoje domovine, napadnute mnogo brojnijom i bolje opremljenom austrougarskom vojskom.
“Bili su riješeni da po dolasku u Crnu Goru stupe na front, ali ih je u tome spriječila zla kob. Danas smo ovdje da odamo poštu njihovim sjenama, kao veličanstvenom primjeru patriotizma, žrtvovanja za slobodu domovine”, zaključio je Marković.
Polaganju vijenca u Medovi prisutvovao je znatan broj žitelja tog grada, a među njima je bio i Cvetko Bošković, čiji je otac preživio medovsku tragediju.
Ni 109 godina kasnije nisu razriješene okolnosti pod kojima se dogodila nesreća, niti kakva je sudbina novca prikupljenog za Crnu Goru od strane iseljenika. Država za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove nikada nije sprovela, niti zatražila detaljno istraživanje ove katastrofe.
Hitna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje biće održana u petak 10. januara sa početkom u devet sati.
Sjednicu je inicirao gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju 1. januara.
Da podjsjetimo, da je u jučerašnjem saopštenju Prijestonice Cetinje navedeno da uzimajuću u obzir da se Cetinje po drugi put, u periodu od dvije i po godine, suočilo sa nezapamćenom tragedijom, ali i da smo svjedoci još jednog neadekvatnog postupanja policije i cijelog bezbjednosnog sektora, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković inicirao je održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje.
Predloženo je donošenje sljedećih zaključaka:
1. Podnošenje ostavki od strane političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora kao čin preuzimanja objektivne odgovornosti, u cilju, između ostalog, slanja snažne poruke institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnijim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru;
2. Zahtjev za nezavisnu međunarodnu forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja eventualne personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora;
3. Analiza (ne)preduzetih radnji, (ne)podnešenih predloga zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12.08.2022. godine do 01.01. 2025. godine;
4. Uspostavljanje Centra bezbjednosti na Cetinju i jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta;
5. Povećanje broja policijskih službenika i uvođenje kvartovskih policajaca u skladu sa standardima i praksom Evropske unije;
6. Uspostavljanje savremenog sistema video nadzora na teritoriji cijelog grada;
7. Formiranje posebnih operativnih timova na nivou zdravstvenih, socijalnih i institucija gradske uprave i policije, čiji bi zadatak bio prepoznavanje devijantnog ponašanje građana.
Papa Franjo imenovao je u ponedjeljak prvu ženu na čelo velikog vatikanskog kabineta, proglašavajući italijansku časnu sestru, sestru Simonu Brambillu, za prefekta dijela odgovornog za sve vjerske redove Katoličke crkve.
Imenovanje označava veliki korak u Franjinim nastojanjima da ženama da više vodećih uloga u upravljanju crkvom.
Dok su žene imenovane na druge pozicije u nekim vatikanskim kabinetima, nikada ranije žena nije bila imenovana prefektom dikasterija ili kongregacije Kurije Svete Stolice, centralnog upravnog organa Katoličke crkve.
Istorijski značaj imenovanja Brambille potvrdili su vatikanski mediji, koji su svoje izvještaje naslovili kao “Sestra Simona Brambilla prva je žena prefekt u Vatikanu”.
Izvor: Klix
Predstavnici bratstava Martinović i Borilović iz Bajica danas su na Dvorskom trgu naložili badnjak bez prisustva svještenstva Crnogorske pravoslavne crkve. Sam čin protekao je u potpunoj tišini, a građani koji su donijeli badnjak izrazili su na taj način najdublji pijetet prema sjenima stradalih 1. januara, kada je život izgubilo 12 naših sugrađana.
Predstavnici plemena Bajice obratili su se juče saopštenjem za javnost u kojem između ostalog poručuju ”da nam ovi dani usliše vječne molitve i uzdignu ljudske vrline, te da se ovo više nikad nikome ne ponovi ”.
Duboko potrešeni i svjesni razmjera tragedije, pred ogromnim bremenom jednog bezumnog čina, ujedinjeni u neizrecivom bolu, na Badnji dan pred vatrom svetog drveta koje ćemo donijeti u potpunoj tišini, izražavamo najdublji pijetet prema sjenima stradalih i pomolićemo se za duše Jovana i Vukana i naših sugrađana, rođaka i komšija sa čijim porodicama istinski osjećamo i dijelimo trajnu tugu i žalost. Nema riječi da opiše, ni boli da iskaže, niti moći da vrati izgubljeno. Da nam ovi dani usliše vječne molitve i uzdignu ljudske vrline da se ovo više nikad nikome ne ponovi – rečeno je u saopštenju zbora Bajica.
Na 82. dodjeli Zlatnog globusa u Los Anđelesu, najviše nagrada pobrao je film „Emilija Perez” reditelja Žaka Odijara, osvojivši četiri trofeja.
Proglašen je najboljim filmom u kategoriji mjuzikla i komedije, nagradu je dobio i za najbolju sporednu, žensku ulogu, originalnu pjesmu i priznanje za najbolji film van engleskog jezičkog područja.
Drama Brutalist osvojila je tri, dok su favoriti Konklava i Anora, ostali praznih ruku.
Edrijan Brodi dobio je nagradu za najbolju mušku ulogu upravo u drami Brutalist, dok je Zlatni globus za najbolju žensku ulogu pripala brazilskoj glumici Fernandi Tores.
Nagrada za najbolju glumicu u kategoriji mjuzikla i komedije pripala je Demi Mur, za ulogu u filmu Supstanca, dok je za najboljeg glumca u istoj kategoriji proglašen Sebastijan Stan za ostvarenje Drugačiji čovjek.
Zlica je proglašena najboljim filmom za ostvareni uspjeh od prikazivanja u bioskopskim salama.
Kada je riječ o serijama, najviše nagrada pripralo je japanskoj istorijskoj drami Šogun – četiri, dok je Mali Irvas dobio dve manje.
Zlatni globus je prva velika dodjela filmskih nagrada u sezoni, koja kulminira dodelom Oskara u martu.
Brendi Korbet dobitnik je nagrade za najboljeg reditelja, dok je Peter Strogan dobio priznanje za najbolji scenario.
Izvor: BBC na srpskom
Prema novoj analizi, londonski su putevi prošle godine bili najopterećeniji u Evropi.
Kompanija za prometnu analitiku Inrix objavila je da su vozači u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva proveli 101 sat u saobraćajnim zastojima 2024. godine, što je povećanje od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupni trošak za London procijenjen je na 3,85 milijardi funti (4,65 milijardi eura), u prosjeku 942 funte po vozaču.
Pariz je 2024. imao drugi najzakrčeniji saobraćaj u Evropi s 97 sati kašnjenja po vozaču, a slijedi ga Dablin s 81 satom.
London je rangiran kao peti najzagušeniji grad na svijetu. Istanbul je na prvom mjestu.
Inrix je rekao da se koristio različitim izvorima za izradu svoje analize, uključujući podatke iz mobilnih telefona u vozilima.