Aktuelno
NATO predviđa zatišje u konfliktu, vojnici iz Azovstala u istražnom zatvoru
Rat u Ukrajini traje već 85 dana. Finska i Švedska predale su zahtjeve za ulazak u NATO, međutim, Turska je izrazila rezerve povodom njihovog pridruživanja. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao je da ne gleda pozitivno na želju ove dvie skandinavske zemlje da uđu u sjevernoatlantsku alijansu, optuživši ih da su dom za terorističke organizacije.
Foto: BBC
Rat u Ukrajini traje već 85 dana. Finska i Švedska predale su zahtjeve za ulazak u NATO, međutim, Turska je izrazila rezerve povodom njihovog pridruživanja. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao je da ne gleda pozitivno na želju ove dvie skandinavske zemlje da uđu u sjevernoatlantsku alijansu, optuživši ih da su dom za terorističke organizacije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je ukaz kojim se vanredno stanje i mobilizacija u zemlji produžavaju za još 90 dana. Rusija je saopštila da je više od 900 ukrajinskih vojnika koji su se predali u Azovstalu poslato u istražni zatvor na teritoriji DNR, blizu linije fronta. Lider DNR tvrdi da je više od polovine ukrajinskih vojnika napustilo Azovstal. Savjetnik Zelenskog kaže da Kijev neće pristati na prekid vatre sve dok se svi ruski vojnici ne povuku iz Ukrajine.
Rusko ministarstvo: Do sada se ukupno predalo 1.730 ukrajinskih vojnika iz Azovstala
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da se u posljednja 24 sata 721 ukrajinski vojnik iz čeličane Azovstal u Marijupolju predao, čime je njihov ukupan broj od ponedjeljka dostigao 1.730.
Ministarstvo je navelo da je 80 od njih ranjeno, a svi oni kojima je potreban medicinski tretman nalaze se u bolnicama u Novoazovsku i Donjecku.
CNN nije mogao da potvrdi ruske tvrdnje.
Podoljak: Nećemo pristati na prekid vatre dok se svi ruski vojnici ne povuku
Savjetnik predsjednika Ukrajine Mihajlo Podoljak saopštio je da Kijev neće pristati na prekid vatre dok se sve ruske trupe ne povuku.
“Ne nudite nam primirje, to je nemoguće bez potpunog povlačenja ruskih trupa. Ukrajinu ne zanima novi ‘Minsk’ praćen obnovom rata poslije nekoliko godina”, napisao je savjetnik Volodimira Zelenskog na svom Tviter nalogu.
Ukrajinska vojska: Rusi pretrpjeli znatne gubitke i povukli se od Slovjanska
Ukrajinska vojska je saopštila da su ruske snage koje su pokušale da se probiju u Slovjansk u istočnom ukrajinskom regionu Donjecka pretrpjele gubitke i povukle se.
Uprkos artiljerijskim i raketnim napadima ruskih snaga u posljednja 24 sata, nema znakova da su osvojile neku novu teritoriju, navodi CNN.
“Neprijatelj je bio aktivan na bojnom polju u oblasti Velike Komišuvahe, uz podršku artiljerije: nije imao uspjeha, pretrpio je znatne gubitke u nekim oblastima i bio je primoran da se povuče na ranije okupirane pozicije”, tvrdi Generalštab ukrajinske vojske.
Borbe se u Velikoj Komišuvahi vode od kraja aprila, od kako su Rusi preuzeli kontrolu nad Izjumom i pokušali da se probiju ka Slovjansku, ali se linija fronta malo promijenila.
Guverner: Bombardovano rusko selo kod granice sa Ukrajinom – jedan mrtav, više ranjenih
Jedna osoba je jutros poginula a više ih je ranjeno u bombaškom napadu na selo u Kurskoj oblasti na jugozapadu Rusije, nedaleko od granice sa Ukrajinom, izjavio je guverner regiona Roman Starovojt.
“Još jedan neprijateljski napad na Totkino, koji se dogodio u zoru, nažalost završio se tragedijom. U ovom trenutku znamo da je stradao najmanje jednan civil”, naveo je zvaničnik na Telegramu.
Napad je, kako se vjeruje, došao iz Ukrajine, kao odgovor na rusku invaziju.
Hitne službe gase požare u selu od oko 4.000 stanovnika.
“Oštećeno je nekoliko kuća. Priča se da ima i granata koje nisu eksplodirale”, naveo je guverner i objavio fotografije uništenih zgrada sa mjesta napada.
MSP Rusije: Više od 900 ukrajinskih vojnika iz Azovstala pooslato u predistražni zatvor
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je više od 900 ukrajinskih vojnika koji su se predali u čeličani Azovstal u Marijupolju poslati u predistražni pritvorni centar.
Portparolka Marija Zaharova je kazala da se za dva dana, od 16. maja, predalo ukupno 959 ukrajinskih vojnika, uključujući i 51 sa ozbiljnim ranama.
Ponovila je da su ranjeni smješteni u bolnicu u Novoazovsku u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, dok su ostali prebačeni predistražni pritvorni centar u Oljenjivki, gradiću nedaleko od linije fronta, ali na teritoriji koju kontroliše DNR.
Gutereš: Rat u Ukrajini mogao bi da izazove višegodišnju glad u svijetu
Generalni sekretar NATO Antonio Gutereš kazao je da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da izazove globalnu prehrambenu krizu koja bi mogla da traje godinama.
On je istakao da je rat pogoršao nesigurnost po pitanju hrane u siromašnijim zemljama zbog naglog skoka cijena.
Neke zemlje mogle bi se suočiti sa dugotrajnom gladi ukoliko se izvoz iz Ukrajine ne vrati na nivoe od pre rata, dodao je Gutereš.
Zvaničnik: NATO ne očekuje u narednim sedmicama napredak na bojnom polju ni Kijeva ni Moskve
NATO u narednim nedjeljama ne očekuje značajna postignuća ni ruske ni ukrajinske strane na bojnom polju, rekao je za CNN jedan zvaničnik te alijanse.
“Mislim da ćemo neko vrijeme imati zastoj”, kazao je on.
On je dodao da se u NATO trenutno priča da je prednost znatno sada na strani Ukrajine, kao i da se razmatra da li je moguće da Kijev povrati Krim i oblasti u Donbasu koje je osvojila Rusija i proruski separatisti 2014. godine.
“Mislim da mogu da povrate (Krim i Donbas), da. Ne sada, ne uskoro, ali mogu da nastave sa borbom, mislim da mogu. Pitam se da li zaista treba da se bore da povrate svoje teritorije”, naveo je on, aludirajući na moguću reakciju lokalnog stanovništva u nekim od tih oblasti.
IZVOR: N1
Aktuelnosti
Društvo
Gradonačelnik Prijestonice nagradio cetinjske vatrogasce
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Kultura
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ u petak
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Društvo
Crna Gora ima 623.633 građana, Crnogoraca 256.436, Srba 205.307
Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, Srbi 32,93 odsto. Crngorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto građana Crne Gore
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Svijet
UNICEF: Više od 400.000 djece raseljeno u Libanu u protekle tri nedelje
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Društvo
Monstat će predstaviti danas konačne rezultate popisa
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Društvo
Kraj protestima, radnici Košute očekuju isplatu
Njihova borba traje skoro 30 godina
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
