Foto: Freepik
Sve veći problem zagađenja životne sredine plastikom i prisustvo njenih komadića u vodi širom planete, primorao je naučnike na borbu protiv nanoplastike. Najnovije riješenje za uklanjanje plastike iz vode je rastvarač koji, prema prvim rezultatima, uklanja oko 98 odsto plastičnih komadića iz slatke i slane vode.
Niko i dalje ne zna kakvu opasnost zaista predstavlja plastika po ljudsko zdravlje, ali nedavna spoznaja da pijemo nevidljive djelove plastike zajedno sa vodom učinila je da se mnogi osjećaju nelagodno.
Da bi spriječili da mikroplastika i nanoplastika prodiru duboko u naša tijela i mozak, istraživači Univerziteta u Misuriju smislili su potencijalno održiv i bezbjedan način da vodu očiste od mikroskopskih zagađivača.
Koristeći prirodne sastojke niske toksičnosti u tečnom obliku, istraživači su pokazali da se može ukloniti oko 98 odsto nanoskopskih polistirenskih komadića iz slatke i slane vode.
Rastvor koji su istraživači napravili pluta na površini vode, poput nafte. Međutim, ako se sve promiješa, ta tečnost će pokupiti mikroskopsku plastiku iz vode i izvući je na površinu. Usisavajući gornji sloj tečnosti pipetom, istraživači sa Univerziteta u Misuriju otkrili su da mogu da uklone skoro sve komadiće nanoplastike iz svojih uzoraka kontaminirane vode.
U slanoj vodi, metoda je bila uspješna u uklanjanju 99,8 odsto komadića polimera polistirena. Na osnovu preliminarnih ispitivanja, koncept bi trebalo da je isplativ i potencijalno „održivo riješenje problema sa nanoplastikom“, kažu istraživači Univerziteta u Misuriju.
Uz dalje istraživanje, tehnika bi se čak mogla pokazati korisnom za čišćenje vode i od drugih zagađivača, kao što su hemikalije koje ostaju u vodi zauvijek.
Više studija otkrilo je da voda iz česme i flaširana voda sadrže brojne mikroskopske komadiće plastike, posebno nanoplastike koji su manji od mikrometra.
Prema nekim procjenama, u prosjeku, u svakom litru flaširane vode postoji oko 240.000 čestica nanoplastike. Ovi biološki nerazgradivi komadići se ponekad prave namjerno, a ponekad formiraju samostalno od razložene mikroplastike. Oni mogu lako da prodru u prirodne ekosisteme, kroz rijeke ili mreže za dreniranje terena ili prilikom habanja guma, voda korišćenih u poljoprivredi ili postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Danas se nanoplastika nalazi u vodama širom svijeta, uključujući mjesta koja su tako udaljena ili zabačena kao što su duboki slojevi mora i okeana gdje ne dopire svjetlost, Arktik i planinska jezera.
Nanoplastika može da poremeti vodene ekosisteme i uđe u lanac ishrane, što predstavlja rizik i za divlje životinje i za ljude – kaže hemičarka Pijuni Ištavera, koja je vodila istraživanje.
Osim toga, štetne hemikalije, poput teških metala ili usporivača plamena (supstance koje se koriste za gašenje vatre, smanjuju zapaljivost materijala ili širenje plamena), takođe mogu da se zalijepe za površinu nanoplastike, gdje mogu da stupe u interakciju sa biološkim membranama.
Uklanjanje tako sitnih zagađivača iz životne sredine nije lako. Nedavno su istraživači u Kini otkrili da obična ključala voda iz slavine može da ukloni do 90 odsto nano i mikroplastike. Ovo bi mogao biti jednostavan način za uklanjanje zagađivača iz vode za piće, ali nije primjenljiv za veće vodene površine koje bi mogle biti kontaminirane.
Nova tehnika koju su osmislili istraživači Univerziteta u Misuriju mogla bi se pozabaviti zagađenjem nanoplastikom na daleko skalabilniji način.
Naša strategija koristi malu količinu posebno dizajniranog rastvarača da apsorbuje plastične čestice iz velike količine vode – objašnjava hemičar Geri Bejker.
Prema njegovim riječima, mogućnosti ovih rastvarača nijesu u potpunosti shvaćene.
U budućem radu, cilj nam je da odredimo maksimalni kapacitet rastvarača. Pored toga, istražićemo metode za recikliranje rastvarača, omogućavajući njihovu ponovnu upotrebu više puta ako je potrebno – najavio je Bejker
Studija je objavljena u naučnom žurnalu ACS Applied Engineering Materials.
Izvor: RTS
Lisica je posljednjih noći uočena u centru Cetinja, tačnije u blizini zgrade Ministarstva kulture, gdje se, kako se pretpostavlja, pojavljuje u potrazi za hranom.
Naš čitalac zabilježio je njen dolazak sinoć oko 23 sata, dok je ista životinja viđena i prethodne noći na istom mjestu.
Područje oko Univerzitetskog kompleksa, smješteno u neposrednoj blizini Ministarstva, poznato je po okupljanju pasa lutalica, o čemu je Cetinjski list ranije izvještavao. Pretpostavlja se da lisicu privlači hrana koju pojedini građani ostavljaju za pse, čime se nenamjerno stvaraju uslovi za prisustvo i drugih divljih životinja.
U Crnoj Gori u srijedu će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom.
Tokom dana u većem dijelu države očekuju se duži periodi suvog vremena.
Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru tokom prvog dijela dana mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 13, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.
Legendarni reditelj Kventin Tarantino podjednako posvećuje vrijeme roditeljstvu i pisanju novih projekata. On je to otkrio u razgovoru sa Elvisom Mičelom, uglednim filmskim kritičarem, na festivalu Sandens.
Tarantino je doputovao iz Izraela, gdje mu je porodica, u Jutu samo radi ovog jednočasovnog razgovora, a Mičel ga je odmah pitao zašto se reditelj u posljednje vrijeme povukao u pisanje, prenosi Varajeti.
Ne žurim sa ponovnim ulaskom u produkciju. To radim već 30 godina. Sljedećeg mjeseca moj sin puni pet godina, a imam i dvogodišnju kćerku. Kad sam u Americi, pišem. Kad sam u Izraelu? Tamo sam ‘abba’, što znači otac – odgovorio je Tarantino.
On je kazao da mu nije privlačna ideja da počne krene na snimanje dok su njegova djeca još premlada to razumiju.
Želim da sačekam dok moj sin ne napuni barem šest godina, kako bi znao što se događa i kako bi to bila uspomena za cijeli život. Moja kćerka je već toliko genijalna da će to odmah shvatiti – dodao je.
Iako je privremeno zaustavio rad na filmovima, Tarantino ne miruje.
Ako vas zanima na čemu trenutno radim, pišem pozorišni komad. To će vjerovatno biti moja sljedeća stvar. Ako to bude fijasko, vjerovatno ga neću pretvoriti u film. Ali ako bude veliki hit? Možda će to postati moj posljednji film – otkrio je.
Tarantino je izrazio razočaranje zbog trenda da se filmovi kratko prikazuju u bioskopima, a sve su dostupniji na striming platformama.
Tarantinove riječi odražavaju čovjeka koji redefiniše svoju karijeru i istovremeno ostaje posvećen svojoj porodici i umjetničkim izazovima. Publika na Sundanceu nije ostala ravnodušna.
Velika je stvar realizovati predstavu i ne znam da li to mogu. Probaćemo. To je pravi izazov. A snimanje filmova? Šta je danas film uopšte? Nešto što se u bioskopu prikazuje simbolično četiri sedmice? U redu, a već u drugoj sedmici možeš da gledaš to na televiziji. Nijesam ušao u ovu priču zbog sve manjeg povrata. Bilo je dovoljno loše 1997. Bilo je dovoljno loše 2019. i to je bila posljednja godina za filmove…. Okej. Pozorište? U pozorištu toga nema. Pozorište je autentično iskustvo. To je posljednja granica – istakao je reditelj u strasnom govoru.
Izvor: Vijesti
Čuvena slika “Mona Liza” (Đokonda) Leonarda da Vinčija biće premještena u nov, poseban prostor u Luvru, koji će biti dostupan nezavisno od ostatka pariskog muzeja, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
Makron koji je to rekao pred remek-djelom italijanskog slikara u muzeju, zatražio je od ministarke kulture Rašide Dati da “pripremi plan za više cijene za strane posjetioce iz evropskih zemalja koje nijesu članice Evropske unije”.
Francuski predsjednik je dodao da bi te više cijene trebalo da budu od 1. januara 2026.
Prema njegovim riječima, renovirani Luvr će imati za cilj da primi oko “12 miliona posjetilaca godišnje” u poređenju sa oko devet miliona tokom 2024. godine.
Makron je takođe najavio otvaranje novog ulaza za Luvr kako bi se smanjila gužva u staklenoj piramidi, a gradnju novog ulaza će u potpunosti finansirati sam muzej iz sopstvenih sredstava.
Francuski predsjednik je taj projekat nazvao “Novom renesansom Luvra”, i dodao da će biti raspisan konkurs za arhitekte i da će novi ulaz biti otvoren “najkasnije do 2031. godine”.
U nedavnom pismu upućenom ministarki kulture, predsjednica i direktorka Luvra Lorans de Kar je navela sve veći broj raznih kvarova u prostorijama muzeja, zastarjelost tehničke opreme kao i zabrinjavajuće temperaturne promjene koje ugrožavaju stanje konzervacije umjetničkih djela.
Direktorka Luvra u pismu pomenula je i staklenu piramidu, izgrađenu 1988. godine koja je zastarjela i dizajnirana da primi četiri miliona posjetilaca godišnje, ali je prošle godine primila gotovo devet miliona ljudi, a prije pandemije korona virusa do deset miliona ljudi.
Ostale pritužbe uključuju nedostatak prostora za ugostiteljstvo, kao i toalete koji ne zadovoljavaju međunarodne standarde.
Izvor: Vijesti/Beta
Njemačka fudbalska liga (DFB) pokreće pilot projekat u kojem će sudije preko zvučnika objašnjavati gledaocima na stadionima odluke o VAR-u od predstojećeg vikenda.
U okviru projekta, na ukupno devet stadiona Bundeslige i Bundeslige 2, sudije će svoje odluke u vezi sa određenim situacijama na terenu saopštavati preko razglasa na stadionu. Pilot projekat će biti pokrenut za pet utakmica ovog vikenda – saopštio je DFL, a prenosi Hina.
Devet klubova dobrovoljno učestvuje u projektu, uključujući šampiona Bundeslige Bajer iz Leverkuzena i sadašnjeg lidera Bajerna iz Minhena. Dio projekta su i Borusija Dortmund, Frajburg, RB Lajpcig i Grojter Firt.
Testiranje sistema
Test drugoligaša Fortune Diseldorfa protiv SSV Ulma u subotu biće prva utakmica u Njemačkoj na kojoj će sudije objasniti svoje ključne odluke.
Novi sistem će biti testiran na subotnjim utakmicama između Bajerna iz Minhena i Holštajn Kila i St. Pauli – Augzburg, a u nedjelju na susretima Ajntraht Frankfurt – Volfsburg i Bajer Leverkuzen – Hofenhajm.
Ovom fazom testiranja želimo da dodatno povećamo transparentnost sudijskih odluka i obezbijedimo veće razumijevanje među navijačima. Gledaoci na stadionu i ispred ekrana dobiće dublji uvid u sudijski proces donošenja odluka nakon intervencije video asistenta – rekao je Ansgar Švenken, direktor operacija i navijača DFL-a.
Izvor: Al Jazeera Balkans
Kantautorka i vlasnica brojnih hitova, Lady Gaga objavila je datum izlaska svog sedmog studijskog albuma. Iako se posljednjih nekoliko godina među njenim fanovima naziva LG7, album je sada dobio i službeno ime – “Mayhem”.
Gaga je na svom Instagramu objavila video s datumom izlaska albuma, a to je 7. marta.
Album je započeo kao moj način suočavanja sa strahom od povratka pop muzici koju su moji najraniji fanovi voljeli – rekla je Gaga.
Kreativni proces opisala je kao “ponovno sastavljanje razbijenog ogledala: čak i ako ne možete sastaviti djelove savršeno, možete stvoriti nešto lijepo i cijelo na svoj novi način”.
Projekat od 14 pjesama obilježava Gagin povratak “mračnijem popu” s albuma “The Fame Monster”, a s novog albuma već je objavila pjesme “Disease” i hit duet s Brunom Marsom “Die with a Smile”.
Treću pjesmu s albuma predstaviće 2. februara tokom reklamne pauze na dodjeli nagrada Grammy.
Kantaautorka je zvuk ‘Mayhema’ opisala u intervjuu za Vogue u novembru.
Album je iz žanrovske perspektive haotičan – mijenja žanrove i mislim da je to duboko lično viđenje mog uma kao producenta i načina na koji razmišljam o muzici – objasnila je ona.
Kada pišem, produciram i pjevam pjesme, uvijek se oslanjam na svoje poznavanje istorije muzike i mnogih umjetnika i producenata koji su bili prije mene. Na taj način, ovaj album je proslava muzike koja me je učinila takvom kakva jesam, jer kada sam se vratila na mračniji pop stil, izašla su sva moja rana iskustva sa muzikom – dodala je ona.
Uoči albuma ‘Mayhem’, Gaga je objavila ‘Harlequin’, album koji je pratio njenu glavnu ulogu ‘Joker: Folie à Deux’. Gaga bi ove nedjelje trebalo da svira na dobrotvornom koncertu FireAid u Los Anđelesu, a u aprilu će nastupiti na Koačeli.
Izvor: 24sata.hr