Politika

“Nema sumnje da će se o predsjedniku odlučivati u drugom krugu”

Miloš Bešić (Foto: TVCG)
“Nema sumnje da će se o predsjedniku odlučivati u drugom krugu”

Miloš Bešić (Foto: TVCG)

Nema sumnje da će se o predsjedniku Crne Gore odlučivati u drugom izbornom krugu, istakao je Miloš Bešić, metodolog i profesor Fakulteta političkih nauka, za Radio slobodna Evropa.

“Nema sumnje i da će Đukanović biti u drugom krugu. Ono što ne znamo je ko će biti njegov takmac u drugom krugu”, kazao je Bešić. 

Čekajući prvi, u fokusu drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori

Da je drugi krug predsjedničkih izbora gotovo izvjestan ukazuje i odnos snaga, na oktobarskim izborima 2022. u Podgorici, gdje živi trećina crnogorskih građana. Nijedna od četiri najjače partije koje su kandidovale lidere za predsjedničku trku nije osvojila ni 40 odsto glasova.

Za pobjedu u prvom krugu potrebno je da kandidati osvoje više od 50 odsto glasova izašlih birača.

Zbog takvog odnosa snaga spekuliše se da nijedan predsjednički kandidat neće osvojiti dovoljno glasova za pobjedu u prvom izbornom krugu 19. marta i da je izvjestan drugi krug.

Ako se to dogodi, zakon predviđa da se za petnaest dana, 2. aprila, u drugom krugu, nadmeću dva kandidata sa osvojenim najvećim broj glasova u prvom krugu.

Osim što Bešić konstatuje da je Đukanović siguran učesnik drugog kruga on smatra da će možda finiš kampanje dati odgovor ko će od tri najjača Đukanovićeva protivkandidata ući u drugi krug.

“Moguće je da Milatović, Mandić i Bečić budu relativno blizu i da sa vrlo malom razlikom imate u drugom nekog od njih trojice. Ovo je sad sve hipotetički. Možda uopšte ne dođe do preraspodjele glasova Milatovića i Bečića, koji plediraju na gotovo isto biračko tijelo. Možda jedan od njih preuzme palicu u tom biračkom tijelu”, kaže Bešić.

Tvrdnje da će pobjednik predsjedničkih izbora biti poznat tek u drugom krugu više puta su potencirali i sami učesnici izborne trke ili partije čiji su lideri ušli u izbornu utakmicu.

Projekcije o prelivanjima glasova u drugom krugu

Bešić naglašava da često postoji pogrešna pretpostavka da će birači poslušati poziv partijskog lidera da podrže nekog drugog.

“To ne funkcioniše baš tako. Ne mogu se tako po automatizmu glasači prevesti na drugog kandidata. Ta podrška ima neku svoju specifičnu težinu ali nemojte da se ona precjenjuje”.

Govoreći hipotetički o mogućim ishodima Bešić kaže da će Mandić, i ako se plasira u drugi krug, imati ozbiljan problem:

“Veliki broj glasača Milatovića i Bečića ima problem da glasa za Mandića. Ono što moje matematičke kalkulacije ukazuju je, da će trećina glasača ovih kandidata u tom slučaju otići u apstinenciju. A od ove preostale dvije trećine koje bi ostale veći broj bi glasao za Đukanovića nego Mandića u drugom krugu”.

Bešić ističe i da bi kandidati Demokrata i pokreta Evropa sad “pobijedili Đukanovića” u drugom izbornom krugu:

“Zato što, gro ili ogromna većina Mandićevih glasača nema nikakav problem da glasa bilo Bečića bilo Milatovića u drugom krugu. I vrlo mali broj njih bi otišao u apstinenciju. A kao što sam rekao, obrnuto ne važi”.

Bešić smatra da Đukanović u drugom krugu može da računa na glasove Bošnjačke strane, da je situacija drugačija kada je riječ o glasačima Vuksanović-Stanković:

“Dvije trećine njenih glasova u drugom krugu će ići prema Đukanoviću. Jedna trećina će ići prema Milatoviću ili Bečiću, ukoliko oni uđu u drugi krug. A ako Mandić uđe u drugi krug, svaki glas birača Vuksanović Stanković ide ka Đukanoviću.”

Influenser nepoznanica

Potpuna “nepoznanica” ovih izbora je, smatra Bešić, kandidatura influensera Jovana Radulovića jer se ne zna kako će građani da reaguju na tu kandidaturu. Na osnovu impresija, a ne empirijskih podataka Bešić smatra da će ako Radulović osvoji “2 ili 3 procenta podrške”, to biti “na štetu Milatovića, pa onda Bećića”.

Za sada nije poznato koga će podržati Građanski pokret URA premijera Dritana Abazovića, koja nema svog kandidata, dok je druga partija koja čini Vladu Socijalistička narodna partija podršku dala Andriji Mandiću lideru DF.

Prema poslednjim podacima pravo glasa na izborima ima 543.175 građana.

IZVOR: Radio Slobodna evropa