Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće pretežno oblačno, u većem dijelu zemlje povremeno umjerena do jaka kiša, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako su najavili u južnim predjelima tokom noći biće i grmljavine, dok će na krajnjem sjeveru biti znatno manje padavina. Vjetar umjeren do jak, u sjevernim predjelima moguće i veoma jak južni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 13, najviša dnevna od 5 do 17 stepeni.

Centralni dio Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zahvatila je sniježna oluja koja donosi obilne padavine, jak vjetar i niske temperature, a otežan je i kopneni i vazdušni saobraćaj.

Upozorenje na vremenske uslove na snazi je za oko 60 miliona ljudi na području od Kanzasa do Nju Džersija, odnosno za 30 država zahvaćenih velikom zimskom olujom.

Oluja bi, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, mogla donijeti obilne sniježne padavine i najniže temperature u više od decenije.

Vanredno stanje na snazi je u najmanje sedam saveznih država, uključujući Kanzas, Misuri, Zapadnu Virdžiniju i djelove Nju Džersija.

Obilne količine snijega mogle bi pasti u pojasu od južnog Ohaja do Vašingtona, a Kentakija i Zapadna Virdžinija su upozoreni na opasnost od ledene kiše.

Oko 2,2 hiljade letova je otkazano, a 25 hiljada ih je odgođeno zbog oluje. Mnogi putevi su zatvoreni. Škole su zatvorene na području Vašingtona, Indijane, Kentakija i Zapadne Virdžinije.

Vlasti upozoravaju stanovnike da ne izlaze iz domova osim ako to nije prijeko potrebno. Putevi su negdje prekrivene debelim slojem leda, a neka mjesta su bez struje zbog srušenih stabala.

Oluja nazvana Bler kreće se prema istoku iz centralnog dijela SAD-a.

U međuvremenu, upozorenja na tornado na snazi su na jugu SAD-a, tačnije u saveznim državama Arkansas, Luizijana, Misisipi i Alabama.

Sniježna oluja premjestiće se s kopna na more u sjutra uveče po američkom vremenu, ali očekuje se da će vrlo niske temperature ostati barem do sjutra.

U svjetlu tragičnog događaja koji je potresao našu zajednicu, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i JU Dječiji dom „Mladost“ Bijela podsjećaju da je Nacionalna SOS dječija linija u Crnoj Gori, 116 111, dostupna svim mladim ljudima kojima je potrebna pomoć, podrška i savjet, saopšteno je iz ovog ministarstva.

“Nacionalna SOS dječija linija 116 111 je besplatna, anonimna i povjerljiva usluga koja je na raspolaganju djeci i mladima koji se suočavaju s emocionalnim, psihološkim ili sigurnosnim problemima”, pojasnili su u saopštenju.

Usluga je, kako su naveli, dizajnirana da pruži savjetodavnu pomoć u zaštiti od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja, kao i u prevenciji svih oblika nasilja.

“Pružalac ove usluge, JU Dječiji dom „Mladost“ Bijela, sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa djecom i porodicama, posvećen je zaštiti i dobrobiti djece, a Nacionalna SOS dječja linija je ključna u pružanju sigurnosti i podrške djeci u svim životnim okolnostima”, istakli su oni.

Kako su dodali, Nacionalna SOS dječija linija dostupna je 24/7, a svi pozivi su besplatni, anonimni i povjerljivi.

“U cilju pružanja što bolje podrške, pozivamo sve mlade i djecu da se, putem besplatne linije obrate stručnim licima, ukoliko osjećaju potrebu za razgovorom, savjetom ili pomoći u bilo kojem obliku”, zaključili su u saopštenju.

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” tražio od potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bećića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da obavijeste javnost o dokazima na kojima su zasnovali tvrdnje da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe.

Ta neformalna grupa studenata traži da Bečić i Šaranović podnesu ostavke zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 12 osoba.

“Ovo su ozbiljne optužbe kojima nam lijepe etikete kriminalaca, stoga tražimo da ponude dokaze za te tvrdnje i da na osnovu njih podnesu krivične prijave. U protivnom, treba da snose političku i zakonsku odgovornost za neistine koje su iznijeli i time ugrozili svakog od nas pojedinačno”., saopšteno je iz neformalne grupe studenata “Kamo Śutra?”

Dodaju da tu grupu čine i njome rukovode studenti, mladi ljudi koji žele da grade bolju budućnost za sve.

“Besramnim saopštenjima i objavama partija, Demokratska Crna Gora je dokazala da ih nije briga za mlade ljude ove zemlje, ukoliko ne pripadaju njihovoj partiji. Ova grupa ne pripada ni jednoj partiji u Crnoj Gori. Koliko god smo neiskusni, pametniji smo od toga”, piše u saopštenju.

Sinoć su na Cetinju i u Podgorici održani protesti kod “Lovćenske vile” odnosno ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u organizaciji ove neformalne grupe studenata, povodom tragedije u kojoj je 1. januara u Prijestonici ubijeno 12 osoba.

Arhiv javnih skupova: Na protestu grupe “Kamo Śutra?” učestvovalo oko 5.000 građana

Na jučerašnjem protestu u Podgorici u organizaciji grupe “Kamo Śutra?” učestvovalo je oko 5.000 građana, saopšteno je iz Arhiva javnih skupova.

To bi kako su naveli srazmerno broju stanovnika, ovoliki odziv odgovarao skupu od 38.000 učesnika u Beogradu.

Procena je urađena, saopštili su, pojedinačnim brojanjem sa dostupnih snimaka iz drona.

Prije tačno 109 godina dogodila se najveća pomorska tragedija u crnogorskoj istoriji, u kojoj je na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, nedaleko od luke Medova u Albaniji stradalo 389 crnogorskih rodoljuba od 509 koliko ih je bilo na brodu, piše portal Bar Info.

Rodoljubi su se zaputili iz Sjeverne Amerike, na poziv crnogorske kraljevske Vlade, da pomognu u odbrani domovine.

Tog kobnog jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) italijanski parobrod “Brindisi” je udario u podvodnu minu, nakon čega je potonuo.

Svake godine, ovaj se datum obilježava na prigodan način, na Cetinju, pored spomenika “Lovćenska vila”, podignutog stradalima u čast, ili na samom mjestu pomorske tragedije.

Ovog januara, polaganje vijenca u Medovi organizovala je Zajednica Crnogoraca Albanije na čelu sa Marinkom Ćulafićem, a govorili su predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, zatim Zoran Đukanović ispred Ministarstva za dijasporu Vlade Crne Gore, te Đuro Marković u ime UBNOR-a.

“Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026. godine, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva natoda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim” rekao je u obraćanju mr Ivan Jovović

Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske, prema njegovim riječima, predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore.

“Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktara već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je Jovović.

Đuro Marković je potencirao da su to “svijetli primjeri čojstva i junaštva, vođeni željom da se pridruže vojsci u odbrani svoje domovine, napadnute mnogo brojnijom i bolje opremljenom austrougarskom vojskom.

“Bili su riješeni da po dolasku u Crnu Goru stupe na front, ali ih je u tome spriječila zla kob. Danas smo ovdje da odamo poštu njihovim sjenama, kao veličanstvenom primjeru patriotizma, žrtvovanja za slobodu domovine”, zaključio je Marković.

Polaganju vijenca u Medovi prisutvovao je znatan broj žitelja tog grada, a među njima je bio i Cvetko Bošković, čiji je otac preživio medovsku tragediju.

Ni 109 godina kasnije nisu razriješene okolnosti pod kojima se dogodila nesreća, niti kakva je sudbina novca prikupljenog za Crnu Goru od strane iseljenika. Država za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove nikada nije sprovela, niti zatražila detaljno istraživanje ove katastrofe.

Hitna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje biće održana u petak 10. januara sa početkom u devet sati.

Sjednicu je inicirao gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju 1. januara.

Da podjsjetimo, da je u jučerašnjem saopštenju Prijestonice Cetinje navedeno da uzimajuću u obzir da se Cetinje po drugi put, u periodu od dvije i po godine, suočilo sa nezapamćenom tragedijom, ali i da smo svjedoci još jednog neadekvatnog postupanja policije i cijelog bezbjednosnog sektora, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković inicirao je održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje.

Predloženo je donošenje sljedećih zaključaka:

1. Podnošenje ostavki od strane političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora kao čin preuzimanja objektivne odgovornosti, u cilju, između ostalog, slanja snažne poruke institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnijim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru;

2. Zahtjev za nezavisnu međunarodnu forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja eventualne personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora;

3. Analiza (ne)preduzetih radnji, (ne)podnešenih predloga zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12.08.2022. godine do 01.01. 2025. godine;

4. Uspostavljanje Centra bezbjednosti na Cetinju i jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta;

5. Povećanje broja policijskih službenika i uvođenje kvartovskih policajaca u skladu sa standardima i praksom Evropske unije;

6. Uspostavljanje savremenog sistema video nadzora na teritoriji cijelog grada;

7. Formiranje posebnih operativnih timova na nivou zdravstvenih, socijalnih i institucija gradske uprave i policije, čiji bi zadatak bio prepoznavanje devijantnog ponašanje građana.