Skip to content

Njujork tajms: Pobijedili su autokratu – mogu li da upravljaju državom?

RTV Cetinje•Region••
Njujork tajms: Pobijedili su autokratu – mogu li da upravljaju državom?

Foto: Reuters

Studentski pokret u Srbiji namjerno nije imao lidera, a odluke je donosio kolektivno kako bi svrgnuo Aleksandra Vučića. Sada, međutim, izgleda da niko nije sasvim siguran šta slijedi.

Nijesu imali lidera, političku stranku niti klasičnu izbornu kampanju. Odluke su donosili podizanjem ruku, nakon višesatnih rasprava u univerzitetskim učionicama, kroz spor i komplikovan proces predstavljen kao jedinstven eksperiment neposredne demokratije, piše Njujork tajms.

Takav neformalan pristup politici pokazao se toliko uspješnim da su studenti Srbije na parlamentarnim izborima 25. oktobra postigli ono što etablirane opozicione stranke nijesu uspjele više od decenije: porazili su dobro uhodanu političku mašineriju Aleksandra Vučića, dugogodišnjeg neprikosnovenog lidera Srbije.

Vučić, kojem se bližio kraj drugog predsjedničkog mandata i koji nije imao pravo da se ponovo kandiduje, podnio je ostavku na mjesto predsjednika mjesec dana prije oktobarskih parlamentarnih izbora, računajući da će njegova vladajuća stranka pobijediti i da će zadržati vlast tako što će postati premijer. Tu funkciju je već obavljao dva puta.Play Video

Njegove planove poremetila je izborna pobjeda liste parlamentarnih kandidata koje su studenti odabrali na slobodnim raspravama održavanim na fakultetima. Njihov izbor kandidata i izborni uspjeh predstavljali su vrhunac upečatljivog eksperimenta kolektivnog odlučivanja. Neki vjeruju da bi takav pristup mogao da posluži kao pouka demokratskim pokretima i izvan Srbije.

Međutim, principi koji su studentima donijeli pobjedu možda sami po sebi neće biti dovoljni za formiranje funkcionalne, koherentne i stabilne vlade.

Raznolika lista kandidata koje su studenti izabrali, gotovo sve političkih novajlija, sa širokim spektrom ponekad protivrječnih stavova, odražavala je uvjerenje da svako treba da ima pravo glasa u pokretu bez lidera, ujedinjenom oko jednog cilja: uklanjanja Vučića i sistema koji je stvorio, navodi Njujork tajms.

Ipak, proces kolektivnog odlučivanja, koji su studenti nazivali „plenumima“, često je bio netransparentan i predstavljao je suštinski problem, smatra sociolog Vladimir Vuletić.

„To je kombinacija odlučivanja kroz plenume, u komunističkom stilu, i demokratskog odlučivanja putem izabranih poslanika“, rekao je. „Usklađivanje ova dva pristupa predstavljaće organizacioni izazov.“

„Ideološke i organizacione razlike neminovno će dovesti do podjela unutar pokreta, a vjerovatno i do novih izbora u roku od godinu dana“, dodao je.

Studenti priznaju da se novom vladom Srbije, koja tek treba da bude formirana, ne može upravljati na isti način kao studentskim skupštinama.

„Buduća Skupština i Vlada neće funkcionisati po principima studentskih plenuma i neposredne demokratije, već u skladu sa ustavnim principima i programom koji smo razvili zajedno sa našim kandidatima i drugim stručnjacima“, rekla je Natalija Petrović, 22-godišnja studentkinja komunikacija i odnosa s javnošću.

Prije izbora, studentski plenumi provodili su sate raspravljajući čak i o manje važnim predlozima. Vlada možda neće imati taj luksuz, jer će morati blagovremeno da usvaja budžete, imenuje ministre, pregovara o međunarodnim sporazumima i reaguje na krize.

Još osjetljivije pitanje možda je to što studenti, koji su odlučili da se sami ne kandiduju, i dalje žele da zadrže nadzor nad ljudima koje su izabrali za pobjedničku listu, nazvanu „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“.

Studenti insistiraju da ne planiraju da prenesu sistem plenumskih skupština u državna ministarstva, ali žele da nadziru rad poslanika kao nezavisna snaga izvan parlamenta, zahtijevajući transparentnost i odgovornost.

Još nije saopšteno ko će postati premijer i predvoditi novu vladu, koja će biti formirana nakon konstituisanja novoizabrane Skupštine. Datum konstitutivne sjednice još nije određen, ali ona mora biti održana u roku od tri mjeseca od objavljivanja konačnih zvaničnih rezultata izbora 5. novembra.

Prema tim rezultatima, Studentska lista osvojila je ubjedljivu većinu od 140 mjesta u parlamentu Srbije, koji ima 250 poslanika, dok je Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića osvojila svega 103 mandata.

Kandidati Studentske liste obavezali su se na sprovođenje programa upravljanja državom na 1.000 stranica, koji je izrađen uz učešće hiljada stručnjaka, profesora i studenata. Program sadrži brojna opredjeljenja za apstraktne principe poput odgovornosti, ali malo konkretnih planova. U velikoj mjeri izbjegava sporna pitanja, naročito ona iz oblasti spoljne politike.

Studenti su, međutim, jasno izrazili želju da prekinu Vučićevu blisku saradnju sa Izraelom u oblasti odbrane i drugim oblastima. Njihov program obećava da neće „biti saučesnici u sistematskom pokušaju Izraela da uništi palestinski narod u Pojasu Gaze“, navodi Njujork tajms.

Studentski pokret nastao je u novembru 2024. godine, nakon urušavanja betonske nadstrešnice na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji. U nesreći je poginulo 16 ljudi, a tragedija je postala simbol onoga što studenti, koji su odmah izašli na ulice, smatraju sistemskom korupcijom u Srbiji pod Vučićevom vlašću.

Nikola Maletić, 21-godišnji student političkih nauka, nalazio se svega nekoliko metara od mjesta nesreće kada se nadstrešnica srušila.

Odsustvo lidera u protestnom pokretu, rekao je, u početku je bilo taktika da se izbjegne pažnja bezbjednosnih službi, ali je kasnije postalo pitanje principa.

„Ljudi su shvatili da nikada više ne smijemo dozvoliti da jedan čovjek upravlja državom“, rekao je.

Zahtijevajući hapšenje i suđenje izvođačima građevinskih radova i zvaničnicima optuženim da su odobrili nekvalitetno izvedene radove, studenti su gotovo dvije godine zauzimali univerzitetske zgrade i organizovali ulične proteste, od kojih su neki okupili stotine hiljada ljudi. Počeli su da održavaju plenume kako bi odlučivali o daljim koracima u zahtjevima za utvrđivanje odgovornosti.

Pokret je naišao na snažan odjek i među građanima izvan univerzitetskih kampusa, koji su takođe bili ogorčeni korupcijom. Proširio se izvan velikih gradova poput Beograda, prijestonice koja je dugo bila protiv Vučića, i prodro u sredine koje su godinama podržavale njegovu vladajuću stranku.

Studenti su pješačili i vozili bicikle stotinama kilometara širom Srbije, obilazeći male gradove i udaljena sela u kojima opozicioni političari rijetko uspijevaju da pridobiju podršku. Sjedjeli su sa poljoprivrednicima, razgovarali sa roditeljima i penzionerima i slušali ljude koji su izgubili povjerenje u politiku.

Takvi susreti pomogli su u izgradnji pokreta na nacionalnom nivou.

Dok je Vučić dominirao izvještavanjem nacionalnih televizija, studenti su se oslanjali na društvene mreže i nekonvencionalan sistem donošenja odluka.

Radomir Saičić, profesor hemije i kandidat na Studentskoj listi, opisao je plenume kao oblik „horizontalne demokratije“.

Proces je bio spor i zahtjevan, ali je namjerno bio organizovan tako da odlučivanje ne bude koncentrisano u jednom centru.

„Ideja pokreta bez lidera bila je da autoritarni režim ne može da izdvoji i diskredituje jednog pojedinca i da time potkopa čitav pokret“, prisjetila se Petrović, studentkinja komunikacija.

Plenumi na kojima su birani kandidati za izbore održavani su u tajnosti, uz ostavljanje telefona izvan prostorija, dok su potencijalni kandidati dobijali šifrovana imena koja su se mijenjala kako bi se spriječilo curenje informacija.

Studenti su predlagali kandidate, postavljali im pitanja, provjeravali njihove biografije i potom glasali o njima. Kandidate su zatim razmatrali fakulteti širom Srbije, a za ulazak na konačnu listu bila je potrebna podrška više od polovine njih.

Od svakog kandidata traženo je da potpiše „društveni ugovor“, kojim se obavezuje na poštovanje principa i ciljeva pokreta.

Rezultat je, prema riječima Petrović, to što su se svi kandidati Studentske liste, uprkos različitim stavovima, saglasili oko osnovnog cilja buduće vlade, navodi Njujork tajms.

„Glavni cilj naše vlade je da otrgne državu iz kandži mafije i uspostavi mehanizme odgovornosti i transparentnosti koji će korupciju učiniti što težom za bilo koju buduću vlast“, rekla je.

I dalje nije jasno kako će se razvijati odnos između studenata i pobjedničkih kandidata koje su izabrali. Ostaju teška pitanja o tome šta će se dogoditi kada se izabrani predstavnici ne budu slagali sa pokretom koji ih je doveo na vlast.

„Faza upravljanja državom zahtijevala bi da poslanici ili ministarstva dobiju stvarna ovlašćenja, oslobođena studentske kontrole“, napisao je Dušan Spasojević, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Beogradu, u studiji o pokretu.

Ali studenti su oprezni kada je riječ o davanju odriješenih ruku poslanicima, strahujući da bi to moglo stvoriti novi centar moći izvan njihove kontrole, nalik etabliranim političkim strankama u Srbiji.

„Jedina prava pobjeda biće trajna promjena političke kulture i načina na koji se upravlja državom“, rekao je Maletić, student koji je za dlaku izbjegao da strada pod nadstrešnicom željezničke stanice u Novom Sadu. „Sve drugo bi jednostavno značilo da se nova vlast ponaša kao stara.“

IZVOR: Vijesti

Autorski sadržaji sa portala Cetinjskilist.com u drugim medijima smiju se prenositi bez prethodnog dopuštenja (osim ako drugačije nije navedeno).

Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.

Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.

Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.