
Foto: CGO
Zemlje regiona su loše rangirane na međunarodnim listama medijskih sloboda, dijele probleme u oblasti medijske slobode i pismenosti, a povezane su i dubokim društvenim, kulturnim i političkim vezama, uz političke uticaje koji često prelaze granice, zbog čega je važna zajednička intervencija organizacija posvećenih borbi za demokratske standarde, slobodu medija i unaprijeđenje dobrosusjedskih odnosa, zaključeno je na inicijalnom sastanku u okviru projekta „MedIA – Lit (jačanje medija i medijske pismenosti za demokratsko angažovanje)“.
Projekat realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji, Udruženjem za promociju euroatlanske incijative – Atlanskom inicijativom iz Bosne i Hercegovine, Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Centrom za novinarsku izvrsnost u Tirani (Albaniji), a uz podršku Evropske komisije.
Opšti cilj ovog projekta je, kako navode iz CGO, unaprijeđenje slobode medija i medijske pismenosti, kao i regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kroz jačanje profesionalnog novinarstva i osnaživanje kapaciteta organizacija koje se bave medijima. Preciznije, projekat će se fokusirati na podsticanje nezavisnog novinarstva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kroz promociju, edukaciju i izgradnju kapaciteta medijskih profesionalaca, ali i jačanje svijesti o značaju medijske pismenosti i suzbijanja govora mržnje na internetu.
„Vjerujemo da će kroz ovu inicijativu medijski profesionalci, OCD i institucije dobiti priliku da razmijene znanja, iskustva i najbolje prakse. Zajedničkim naporima možemo stvoriti okruženje u kojem će mediji biti osnaženi da obavljaju svoj ključni zadatak – da informišu javnost, pozivaju na odgovornost i doprinose razvoju demokratskih društava čiji su temelj, a građani obrazovani da budu dovoljno medijski pismeni kako bi izbjegli zamke korišćenja medija u propagandne i manipulativne svrhe“, istakla je direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u Zvezdana Kovač.
Ona je ukazala na to da su im partneri ugledne organizacije iz četiri zemlje Zapadnog Balkana, a njihova stručnost i iskustvo oznažuju kredibilitet ovog projekta.
“Ovaj projekat je okupio partnere iz regiona kako bi se zajednički suočili s problemima dezinformacija i integriteta medija. Medijska pismenost jedan je od najvećih izazova današnjice – osiguravanje da ljudi mogu vjerovati informacijama koje konzumiraju. S obzirom na stanje u medijima, to je izazovan zadatak”, navodi suosnivačica Atlanske inicijative iz BiH Edina Bećirević.
“Imali smo veoma produktivan prvi radni sastanak. Značajno je to što je projekat regionalan; i to jeste najbolji način da se ovi problemi rješavaju. Važno je i to što projekat vodi CGO iz Crne Gore, organizacija koja ima dokazani integritet i sa kojom Atlantska inicijativa rado sarađuje”, zaključuje ona.
I Ljiljana Palibrk iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji naglašava regionalni opseg projekta.
„Uz sve razlike koje postoje među zemljama, nosimo se sa istim bazičnim problemima – kako građani dobijaju informacije od javnog značaja, da li dobijaju istinite ili lažne informacije, kako se mediji odnose prema njima, u kojoj mjeri su mediji pod pritiskom vlasti? Srbija je sada eklatantan primjer koliko je to važno, jer smo svjedoci da nisu svi građani informisani i da ne dobijaju prave informacije od strane institucija. Važno je da pokušamo pomoći medije i osnažiti ih da mogu informisati građane na adekvatan način“, poručuje ona.
Izvršni direktor Centra za novinarsku izvrsnost iz Tirane Dhimiter Gjodede poručuje da su dezinformacije možda najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji našeg vremena, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, uključujući i Albaniju.
„To je negativna posljedica tehnološkog napretka i sve većeg, ali neograničenog, uticaja društvenih mreža u našim društvima. Stoga, unaprijeđenje medijske pismenosti među širom javnošću, pružanjem građanima kritičkih alata za prepoznavanje i analizu stvarnog sadržaja od lažnih narativa, predstavlja ključni izazov koji se mora prevazići kako bi demokratska društva opstala i napredovala, a ovaj projekat će tome značajno doprinijeti”, kazao je on.
Koordinatorka za komunikacije u Helsinškom komitetu za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije Aleksandra Bubevska kaže da je medijska pismenost jedna od osnovnih vještina tj. pismenosti u XXI vijeku.
„Brojna su istraživanja koja ukazuju da se značajan procenat ljudi, na nivou ukupne svjetske populacije, zalaže da medijska pismenost postane zvanična akademska vještina. Ovaj projekat je vrlo važan zbog regionalne dimenzije upravo u oblasti medijske pismenosti i ojačavanju medija, a protiv je lažnih vijesti, što predstavlja problem sa kojim se suočavaju sve naše zemlje“, zaključila je ona.
Projekat „MedIA – Lit (jačanje medija i medijske pismenosti za demokratsko angažovanje)“ će se sprovoditi 30 mjeseci, a geografski pokriva Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.
Vrijeme u Crnoj Gori sjutra na jugu uglavnom još tokom jutra ili prijepodneva kiša, zatim suvo vrijeme uz djelimično razvedravanje, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako navode, na sjeveru pretežno oblačno povremeno sa padavinama, naročito u jutarnjim satima, u višim predjelima snijeg u nižim kiša i susnježica, u drugom dijelu dana uglavnom suvo.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 11, najviša dnevna od -3 do 17 stepeni.
Usljed loših vremenskih uslova i atmosferskih pražnjenja, došlo je kvara na dalekovodu sa kojeg se napaja postrojenje 35/10kV Stari Obod, zbog čega je dio Cetinja i prigradskih naselja satima bez struje.
Kako je Radio Cetinju saopšteno iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, kvar u postrojenju je saniran, međutim na terenu su još dvije ekipe koje, u otežanim uslovima, rade na otklanjaju kvarova na vazdušnom i kablovskom vodu.
Očekuje se da će kvar biti saniran u narednih sat vremena.
Avio-linija koja će povezivati Tivat i Barselonu trebalo bi da krene od 1. jula, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić.
On je na konferenciji za novinare kazao da je uspostavljanje te linije od velikog značaja u kontekstu avio-povezanosti Crne Gore i pozicioniranja države kao turističke zemlje u velikom usponu.
Linija je došla kao rezultat sinhronizovanih nastojanja i zajednički udruženih snaga svih uključenih strana – kazao je Tolić.
Prema njegovim riječima, Vueling, iako okarakterisan kao niskotarifni prevoznik, omogućiće putnicima iz Crne Gore povezanost sa svakim kutkom svijeta.
Otpravnik poslova Ambasade Španije u Podgorici, Horhe Urbiola Lopez de Montenegro, kazao je da mu je zadovoljstvo što danas mogu da najave direktne letove između Tivta i Barselone, odnosno između dvije države.
Sa institucionalne strane, bitno je imati direktan let, ali značaj ovog leta prevazilazi ovo pitanje kada ga posmatramo iz komercijalnog aspekta – rekao je Lopez de Montenegro.
Prema njegovim riječima, ne samo u sektoru turizma, već i u sektoru investicija će ova linija značajno unaprijediti djelovanje poslovne zajednice, posebno kada se ima u vidu predstojeće članstvo Crne Gore u EU.
Nadamo se da će uspostavljanjem ove linije biti moguće privuči još španskih ulagača u turističku branšu Crne Gore – kazao je Lopez.
Tolić je, govoreći o aerodromu Tivat, podsjetio da je zbog geopolitičke situacije ta vazdušna luka izgubila velika tržišta poput Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, ali da se se očekuje da nadmaše rekordnu 2019. godinu sa potpuno drugačijom strukturom prometa.
Na pitanje da li se može do početka turističke sezone najaviti neka nova destinacija, Tolić je odgovorio da od nacionalnog avio-prevoznika imaju najavljene linije za Prag i Baku.
Mi smo se međutim ovdje orijentisali na postojeće partnere i destinacije, proširenje kapaciteta i povećanja frekvencija – rekao je Tolić navodeći da će Wizz Air imati više rotacija.
On je naveo da ovo što sada imaju ozbiljno nadilazi postojeće kapacitete Aerodroma Tivat, u kontekstu komfora, a ne nikako u kontekstu sigurnosti.
Komnetarišući koncesije na aerodrome i eventualni referendum po tom pitanju, Tolić je odgovorio da bi bilo neozbiljno bilo što komentarisati dok se ne vide ponude.
Ja iz dana u dan sa svojim timom i sa svim radnicima ACG želim pokazati i dokazati da mi imamo i stručnosti i znanja i mogućnosti da radimo ovaj posao na najbolji mogući način i da znamo kako ga unaprijediti i da to možemo učiniti u godinama koje su pred nama. Ali, ne možemo ni zanemariti eventualne sjajne ponude koje se mogu desiti – kazao je Tolić.
On je poručio da su aerodromi “obiteljsko srebro, a obiteljsko srebro se ne prodaje”.
Eventualno se posuđuje, a onda se treba vratiti sjajnije i vrednije nego što je bilo kada smo ga dali na pozajmicu – zaključio je Tolić.
Izvor: Mina Business
Promjena vremena koja je najavljena na prostoru Balkana, u Hrvatskoj je stvorila velike probleme u saobraćaju, a brojni dijelovi auto-puta našli su se pred naletom gustog snijega.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, a iz Hrvatskog auto-moto kluba (HAK) izdali su i nekoliko upozorenja.
Zbog zimskih uslova trenutno nema slobodnog putnog pravca za teretna vozila s priključnim vozilom prema Rijeci, Istri i Dalmaciji te obratno. Zimski su uslovi i zabrana prometa za teretna vozila s priključnim vozilom te vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu na putevima u Lici, Gorskom kotaru, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji – naveli su.
S druge strane, dok će se snijeg zadržati na prostoru unutrašnje Hrvatske, na Jadranu se očekuje kiša.
Izvor: Portal Analitika
Crnogorske košarkašice se nalaze na 19. mjestu danas objavljene rang liste FIBA.
To je za tri mjesta bolji plasman u odnosu na prethodnu rang listu, jer su prije tačno godinu bile na 22.mjestu sa 309.9 bodova, dok su sada na učinku od 330.6 bodova.
Istovremeno popravljen je plasman i u evropskim okvirima, pa su naše dame sada 10. u Evropi.
Izabranice Jelene Škerović igrale su polufinale pretkvalifikacionog turnira za Mundobasket u Meksiku, u novembru su upisale poraz od Luksemburga i pobjedu nad selekcijom Bosne i Hercegovine, da bi nedavno u posljednjem ciklusu kvalifikacija za Eurobasket nakon poraza od Švajcarske trijumfom protiv Luksemburga ovjerile osmo uzastopno učešće na šampionatu Evrope.
Na vrhu liste, među prvih 10 selekcija svijeta gotovo da nije bilo promjena – Sjedinjene Američke Države drže prvo mjesto, slijede Australija, Francuska, Kina, Španija, Belgija, Kanada, te selekcije koje su popravile plasman za jednu poziciju -Srbija, Japan i Brazil.
Goran Bregović i njegov Orkestar za svadbe i sahrane biće dio četvrte noći Sanrema, a nastupiće s pjevačem Ollyjem te će obraditi pjesmu “Il pescatore” Fabrizija De Andréa.
Riječ je o večeri koja je rezervisana za obrade tuđih pjesama u saradnji s drugim muzičarima, a pjevač i tekstopisac iz Đenove odabrao je upravo Bregovića za ovaj nastup.
Ovo neće biti prvi put da se Goran Bregović pojavljuje na Sanremu, a posljednji put je nastupio 2012. godine.
Olly je komentarisao i otkud ideja da sarađuje s Bregovićem:
Dovođenje Bregovića na ovaj omaž De Andréu je više od pukog nastupa; radi se o slavljenju naših korijena i muzike uz koju smo odrastali. Ideja se rodila prirodno: htjeli smo nastupu dati snažan pečat, a ko bolji od njega da unese tu mješavinu folka i energije. Kada smo razgovarali, nažalost do danas samo telefonom, odmah je nastao sklad. To nam daje priliku da slavimo uz duboku pjesmu koja govori o solidarnosti, govori o ljepoti davanja druge prilike. Biće to lijepo veče – kazao je Olly.
Pobjednik večeri obrada biće predstavljen na kraju večeri, ali neće biti uzet u obzir pri ukupnom rezultatu za odlazak na Eurosong.
Finalno veče Sanrema zakazano je za sjutra, 15. februar, kada će biti proglašen pobjednik.
Kad je riječ o Ollyju, poznat je po svom iskrenom pristupu muzici i temama mentalnog zdravlja, a na pozornicu muzičkog festivala Sanremo stigao je po drugi put, ove godine sa svojom pjesmom “Balorda Nostalgia”.
Izvor: DAN