Autor 
Mandatar Miodrag Lekić odlučio je da obnovi pregovore o formiranju vlade, a koaliciji Crno na Bijelo, čija mu podrška nedostaje u parlamentu, ponudio je da budu dio njegovog kabineta ili da podrže manjinsku vladu.
Lekić je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da je odluku da obnovi pregovore o formiranju vlade donio nakon što ga je premijer Dritan Abazović obavijestio da ne može da obezbijedi podršku 41 poslanika za formiranje vlade na čijem bi čelu on bio.
Lekić je kazao da će pokušati da sastavi Vladu do 16. marta, kada ističe zadnji rok, da za sada ima podršku 37 poslanika parlamentarne većine, i da mu nedostaju četiri glasa predstavnika koalicije Crno na Bijelo.
On je rekao da je, koaliciji Crno na bijelo, odnosno Građanskom pokretu (GP) URA i Civisu, ponudio da budu dio njegovog kabineta na funkcijama koje su ranije dogovarane.
“Druga varijanta je da podrže manjinsku vladu. Oni su bili u dvije manjinske vlade – 42. i 43. Na njima je da odluče i preuzmu odgovornost”, poručio je Lekić.
On je kazao da bi u Vladi bili i predstavnici Demokratskog fronta (DF).
Upitan li u GP URA i Civisu problematizuju eventualno učešće DF-a u bezbjednosnom sektoru, Lekić je odgovorio da je situacija oko tog sektora dramatizovana i pravdana spoljnim uticajima.
“Dok sam ovo koordinirao, niko se nije miješao, ni spoljni ni unutrašnji faktori, mimo igre koje prepoznaje Ustav. Iz DF-a nijesu ni zainteresovani da budu u bezbjednosnom sektoru”, kazao je Lekić.
On je rekao da je ovo pokušaj da se formira vlada sa DF-om koji, kako je Lekić rekao, ima rezultate na izborima.
“Imaju čak i veće rezultate nego tri ministarska mjesta. Ne vidim da je DF problem, oni bi učestvovali u vladi sa tri ili četiri ministra”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je, na početku pregovora prije tri mjeseca, napravio strukturu vlade od stranaka koje bi participirale.
“Ne vidim, ako dođemo do većine od 41 poslanika, da će biti problem personalno imenovanje ministara, jer smo strukturu još ranije dogovorili”, kazao je Lekić.
Na pitanje da li je u redu da se Vlada formira na osnovu Zakona o predsjedniku, koji bi trebalo da se nađe pred Ustavnim sudom, Lekić je odgovorio da to rješenje “moguće nije idelno, ali je legitimno”.
“Kada je nastala kontroverza oko zakona, mi smo predlagali, kao parlamentarna većina, da glasamo sudije Ustavnog suda i da ćemo sačekati da se odrede prema tom aktu. Nijesmo uspjeli, opozicija nije glasala sudije”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je zakon važeći i da omogućava predsjedniku da raspusti parlament ako se ne realizuje vlada iduće nedjelje.
“To je zamršena situacija. Neko bi reko da je neozbiljna. Ima, siguran sam, boljih postupaka, ali ovo je manje loše u odnosu na vrijeme stabilokratije kada je sa vrha piramide u klijentelističkim sastavima određivan mandatar, za kojeg smo sigurno znali da će biti izabran i da će četiri godine biti na čelu Vlade”, smatra Lekić.
On je rekao da aktuelna situacija ima dosta specifičnosti, kao i da je ne bi idealizovao.
“Ali jeste na bazi demokratskih pravila. Ona može da se sastavi. Ako Ustavni sud aktuelizuje taj zakon i zaključi da on nije ustavnog karaktera, onda sve ovo treba zaustaviti”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je Zakon predložio nadležni odbor, usvojila parlamentarna većina, potpisao predsjednik i objavljen je u Služenom listu pa je samim tim “važeći i u punom legitimitetu”.
Upitan da li očekuje da će Đukanović raspustiti Skupštinu, Lekić je rekao da ne želi da razmišlja o njegovim potezima.
Na pitanje kada će javnost imati informaciju da li će nova vlada biti formirana, on je odgovorio da se informacija može očekivati sredinom naredne sedmice.
On je rekao da, ako mu se otvori mogućnost da sastavi vladu, neće biti epohalnih obećanja, već da će pokušati da zaustavi i preokrene negativan tok u Crnoj Gori.
“Ta Vlada bi mogla da se oroči na određeni period. Na šest mjeseci, najviše godinu. Imala bi ministra koji bi se specijalistički i sa punom koncentracijom bavio izbornim postupkom i biračkim spiskom”, naveo je Lekić.
On je kazao da to što pitanje biračkih spiskova nije riješeno predstavlja poraz prethodne tridesetogodišnje vlasti, ali i prethodne dvije vlade.
“To bi bila vlada koja bi imala fokus pripremu izbora, zaustavljanja haotičnih tokova”, dodao je Lekić.
On je rekao da datum parlamentarnih izbora zavisi od dogovora.
“Nije nemoguće da budu i u ovoj godini, ali to bi bila stvar konsenzusa, poželjno šireg sa čitavog poltičkog spektra. Ako budem premijer, sigurno će ruka saradnje biti ispružena ka opoziciji”, rekao je Lekić.
On je kazao da svi kandidati partija parlamentarne većine od 30. avgusta na predsjedničkim izborima Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović, podražvaju formiranje vlade i njega kao premijera.
Lekić je rekao da bi u novoj Vladi imalo mjesta i za Dritana Abazovića.
“Svakako u toj strukuturi, koja je dogovorena prije tri mjeseca, oni bi imali vrlo značajnu ulogu u vladi”, naveo je Lekić.
On je kazao da bi dio čitavog dogovora trebalo da bude i funkcija predsjednika parlamenta.
“Nijesam koncentrisan na taj detalj, ali u tom redefinisanju u parlamentarnoj većini, vjerovatno i to mjesto podliježe promjeni. Ovo je sve u posljednjem trenutku i rizikuje da ne stvara najbolju sliku o parlamentarnoj većini”, smatra Lekić.
Kako je dodao, to s druge strane jeste posljednji pokušaj da se napravi zaokret i napravi ono što je trebalo prije dvije godine – da parlamentarna većina sarađuje, gradi povjerenje, bira svoju političku vladu koja bi bila podržana u parlamentu.
“Pokušaću, kao i do sada ozbiljno, a ishod ćemo vidjeti na kraju”, zaključio je Lekić.
