
Foto: ŽKK Budućnost
Zanimljiva je sportska i životna priča Petra Stojanovića, stratega košarkašica Budućnost Bemaksa – sa 23 godine zbog zdravstvenih problema morao je da završi igračku karijeru, a sa 34 postao drugi najmlađi trener u istoriji WABA lige koji je osvojio trofej, piše Pobjeda.
Stojanović je bio velika nada Lovćena, jedan od bisera crnogorske košarke, plej i šuter o čijim potezima se pričalo u superlativu. Bio je izuzetan potencijal, majstor da pročita sve situacije i ,,izmisli“ asistenciju.
I onda, kada je trebalo da bude na vrhuncu – sve je stalo. Poslije turneje u Kini vratio se na Cetinje i kao tadašnji član Lovćena dobio poziv u B reprezentaciju Crne Gore. Motivisan da bude na što višem nivou, odrađivao je samostalno treninge uoči početka priprema, da bi na jednom od njih osjetio zdravstvene probleme.
Umjesto borbe za mjesto u petorci reprezentacije, krenula je životna bitka.
Bio sam u izuzetnom ritmu. Poslije sezone stigao je poziv da igram na turniru u Kini, gdje smo tokom nekoliko dana svaki dan igrali utakmice. Bilo je to novo iskustvo za mene, ali mi je to i samo putovanje dosta teško palo. Po povratku na Cetinje nijesam odmarao, već sam bio motivisan da u B reprezentaciji budem što bolji. Odmah sam krenuo sa treninzima i očigledno je da sam napravio preveliki napor. Na jednom treningu odjednom mi je bilo loše, ali sam imao sreću da je tu bio tadašnji fizioterapeut Lovćena koji je priskočio u pomoć i do dolaska hitne medicinske službe radio sve da me održi u životu. Čak 13 dana bio sam u bolnici i uspio da se nakon operacije srca oporavim – prisjeća se Stojanović za Pobjedu najtežih životnih dana.
Životna bitka je dobijena i krenuo je novi život – bez košarke na dotadašnji način.
Nakon izlaska iz bolnice doktori nijesu željeli da mi potpišu potvrdu da mogu da se bavim sportom, što je automatski značilo da moram završiti karijeru. Bio je to veliki šok za mene. Košarka je moj život, moja ljubav i nijesam znao kako ću prebroditi taj trenutak – govori Stojanović.
Umjesto na terenu, Stojanović se odmah našao uz aut liniju.
Na poziv trenera Dragana Prla Radovića priključen sam stručnom štabu KK Lovćen i zaista mu dugujem veliku zahvalnost. Bio mi je trener, davao šansu da kao klinac budem u prvoj petorci, a onda ukazao povjerenje da se nakon svega vratim košarci – ističe sadašnji trener Budućnost Bemaksa.
Sasvim neočekivano Stojanović je napravio novu promjenu u životu – odlučio je da pređe na žensku košarku.
Moj veliki prijatelj Zoran Kašćelan objasnio mi je da ŽKK Lovćen pravi lijepu priču i da u saradnji sa ekipom Budućnosti želi da napravi bazu u kojoj će se okupljati talenti. Dobio sam priliku da radim sa njim u prvom timu, ali i da prvi put budem samostalni trener jer sam vodio kadetkinje Lovćena, sa kojima sam tri puta bio prvak Crne Gore. Bilo je to sjajno iskustvo, a veliku zahvalnost dugujem ljudima iz Lovćena koji su tada bili maksimalno posvećeni i omogući nam da se lijepo osjećamo – kaže Stojanović.
Stiglo je priznanje za uspješan rad – imenovan je za šefa stručnog štaba ŽKK Lovćen.
To je već bilo neko novo iskustvo. Vodio sam Lovćen dvije sezone, a zatim je stigao poziv Budućnosti da vodim juniorke i seniorke Podgorice. Tokom četiri sezone, četiri puta bili smo vicešampioni, igrali tri finala Kupa, dok su juniorke Podgorice posljednje dvije sezone šampionke Crne Gore, a predvodio sam U17 tim Budućnosti do titule i naslova viceprvaka u WABA ligi do 17 godina.
Prošlog ljeta, nakon pet godina, napravljena je rokada – Petar Stojanović imenovan je za šefa stručnog štaba Budućnost Bemaksa. Mladi stručnjak donio je novu energiju, a sve pozitivne vibracije na kraju su ,,kumovale“ podvigu – osvajanju WABA lige u Celju.
Bio sam iznenađen kada sam dobio poziv da budem trener seniorskog tima. Fokus su mi bile mlađe kategorije i bilo mi je zadovoljstvo da kroz Podgoricu fabrikujemo svake sezone igračice koje napreduju i mogu da pređu u Budućnost. Naravno, to je bio novi momenat i za mene i cijelu porodicu. Preselio sam se u Podgoricu, shvatio da je ovo izuzetna prilika u mojoj karijeri jer je Budućnost brend i klub koji je po uslovima daleko iznad nivoa WABA lige. Zbog toga, velika zahvalnost čelnicima kluba na tako hrabrom potezu i povjerenju – navodi Stojanović.
Trener Budućnosti je i selektor juniorki. Ovu generaciju vodio je dvije godine u uzrastu do 16 godina i sa samo dva poraza za dvije godine stigao do A divizije. Prošlog ljeta preuzeo je selekciju do 18 godina, sa kojom je bez poraza osvojio B diviziju.
,,Životna zbirka“ Stojanovića od kraja igračke karijere do sada je prilično bogata.
Mnogo toga se izdešavalo. Prosto je nevjerovatno koliko sam tada tugovao jer sam mislio da više neću biti vezan za košarku i imati priliku da prolazim kroz ovakve emocije. Sve ovo je nešto zaista posebno. A divizija sa selekcijom do 16 godina, A divizija sa timom do 18 godina, titula WABA lige do 17 godina, a sada i WABA seniorska titula. Zaista neopisivo – kaže Stojanović.
Veliko hvala igračicama, svim saradnicima iz stručnog štaba i rukovodstvu kluba. Bili smo porodica od prvog dana priprema i prolazili sve bez najmanjeg problema. Klub je nastojao da nam omogući sve i da nekim gestovima zaista pokaže koliko vjeruje u nas. Ponosan sam na stručni štab jer smo imali sjajnu hemiju i saradnju. To su djevojke prepoznale, stvorila se sjajna energija i ova titula nije slučajnost – objasnio je Cetinjanin.
Kruna rada stigla je minulog vikenda, kada su ,,vučice“ mimo očekivanja uspjele da sruše petostrukog prvaka Celje, koje je tri godine zaredom u Podgorici osvajalo pehar.
Radi se o izuzetnom timu. Većina domaćih igračica već duže vrijeme je tu, imaju iskustvo. Drugu godinu zaredom igra Silva, koja je minule sezone bila MVP WABA lige, Suarez je takođe dobra igračica, a početkom januara stigla je i Nika Barič, koja znamo dobro što znači u ženskoj košarci. Ali, bili smo pravi. Hrabri, agresivni, sa velikim motivom, a bez ikakvog pritiska. Zahvaljujući sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, i velikoj podršci sa tribina, a tih oko 120 djevojčica bile su zaista vjetar u leđa. Na kraju, lijepa slika i idealan kraj sezone za ovaj mladi tim, čije vrijeme tek dolazi i definitivno je ova generacija zaslužila ovu titulu – podvukao je Petar Stojanović.
Tako su ,,vučice“ predvođene mladim stručnjakom uspjele da osvoje prvu titulu nakon 2020, a prvi put slavile na fajnal-foru još od 2018. godine.
Izvor: Pobjeda
Pisci i predstavnici izdavčkih kuća najavili su da će se okupiti ispred kancelarije vlasnika Fejsbuka Marka Zakerberga u King’s Cross-u u Londonu, kako bi izrazili protivljenje njegovoj upotrebi LibGen baze podataka za obuku svojih modela vještačke inteligencije, prenosi Gardijan.
Romanopisci Kejt Mos i Trejsi Ševalie, kao i pjesnik i bivši predsjednik Kraljevskog društva za književnost Daljit Nagra, biće među onima koji će prisustvovati protestu ispred kancelarije kompanije u King’s Cross-u distriktu.
Demonstranti će se okupiti na Granari Skver-u, a pismo kompaniji Meta od Društva autora (SoA) biće uručeno lično. Pismo će takođe biti poslato i na glavnu adresu Mete u SAD-u.
Početkom ove godine, u američkom sudskom dokumentu tvrdilo se da je izvršni direktor Meta, Mark Zakerberg odobrio korišćenje kompanije tzv. “sjenke biblioteke”, LibGen, koja sadrži više od 7,5 miliona knjiga. Prošlog mjeseca, The Atlantic je ponovo objavio pretraživu bazu podataka sa naslovima koji se nalaze u LibGen-u, kroz koju su mnogi autori otkrili da su njihova djela možda korišćena za obuku Meta AI modela.
Predsjednica Društva autora (SoA) Vanesa Foks O’Laglin opisala je postupke kompanije Meta kao “ilegalne, šokantne i potpuno razarajuće za pisce”.
Jedna knjiga može da se piše godinu dana ili duže. Meta je ukrala knjige kako bi njihov AI mogao da reprodukuje kreativni sadržaj, što potencijalno može da dovede do toga da ovi isti autori ostanu bez posla – dodala je.
Poštujemo prava intelektualne svojine trećih strana i smatramo da je naša upotreba informacija za obuku AI modela u skladu sa važećim zakonodavstvom – rekao je portparol kompanije Meta.
Grupa istaknutih autora, uključujući Mos, Ričarda Osmana, Kazua Išigura i Val Mekdermid, nedavno je potpisala pismo Društva autora (SoA) upućeno sekretarki za kulturu Lisi Nendi, tražeći da se rukovodioci kompanije Meta pozovu u parlament. Izjava je objavljena na Change.org kao peticija koja je od tada prikupila 7.000 potpisa, prenosi Gardijan.
Bila sam užasnuta kad sam vidjela da su moji romani bili u LibGen bazi podataka i zgrožena sam vladinom tišinom po tom pitanju. Da mi oduzmu moje prelijepe knjige bez mog pristanka i bez ijednog centa kompenzacije, a zatim ih nahrane AI monstrumu, osjećam kao da sam bila opljačkana – rekla je romanopisac Ej Džo Vest, koja predvodi današnji protest
Sudska tužba podnijeta u januaru od strane grupe autora koji tuže Meta zbog kršenja autorskih prava u SAD-u – među kojima su Ta-Nehisi Koates, Žakelin Vudson, Endrju Šon Grir, Junot Diaz i komičarka Sara Silverman – tvrdila je da su rukovodioci kompanije, uključujući Zakerberga, bili svjesni da je LibGen baza podataka koja se vjeruje da sadrži piratski materijal kada su dozvolili njeno korišćenje.
Autori su “stvarno uznemireni”, rekla je izvršna direktorka SoA, Ana Ganli.
Činjenica da ove onlajn biblioteke piratskih knjiga i dalje postoje je sama po sebi loša, ali kada globalne kompanije koriste te baze da nelegalno pristupe i eksploatišu djela koja su zaštićena autorskim pravima, to je dupli udarac za autore.
Izvor: Vijesti
Osamdeset studenata i članova akademske zajednice krenulo je biciklima iz kampusa Univerziteta u Novom Sadu na put do Strazbura.
Kako su studenti ranije najavili, vožnja će trajati narednih 13 dana, a put je dug oko 1.300 kilometara.
Više stotina Novosađana okupilo se u kampusu, kako bi ispratili bicikliste.
Plan je da biciklisti prođu kroz Mađardsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i Francusku, a prenoći će i u Subotici.
Oni će na tom putu imati asisteniciju mehaničara, ljekarski tim, kao i pratnju više vozila koja će prevoziti rezervne djelove, namirnice i lične stvari biciklista.
Među onima koji su krenuli na put ima predstavnika Novosadskog univerziteta, Beogradskog, Niškog i Kragujevačkog univerziteta.
Kako je precizirano juče na konferenciji za novinare, ova vožnja je usmjerena ka Savjetu Evrope i Evropskoj uniji, organizacijama “koje imaju ključnu ulogu u podršci demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava”.
Ideja je da studenti predstavnike evropskih institucija upoznaju sa misijom, njihovim zahtjevima zbog kojih mjesecima blokiraju fakultete, a očekivanja su da će njihov put izazvati reakciju i viših zvaničnika EU.
Sinoć je u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, u organizaciji Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, organizovana humanitarna prodaja pljeskavica i tom prilikom prodato je 1.710 pljeskavica i tri pečena praseta, a prikupljeno je 1,9 miliona dinara i 2.135 eura za put studenata.
Pored poljoprivrednika, na tom mjestu su bili i građani koji su prodajom različitih proizvoda i rukotvorina dali svoj doprinos te je ukupno na cijelom humanitarnom bazaru prikupljeno 5.915 eura i 32 miliona dinara, što sve ukupno čini oko 33.500 eura.
Izvor: Beta
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je danas da su i dalje otvorena vrata za pregovore sa američkom administracijom o carinama koje je najavio predsjednik SAD Donald Tramp.
Još nije kasno da se problemi rješavaju pregovorima – rekla je fon der Lajen, piše N1.
Ona je dodala da je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič „u stalnom kontaktu“ sa američkim kolegama.
Nastojaćemo da smanjimo prepreke – poručila je Fon der Lajen.
Tramp je sinoć najavio uvođenje carina na uvoznu robu, od 34 odsto na kineske proizvode, 20 odsto na one koji dolaze iz Evropske unije do čak 46 odsto za robu iz Vijetnama.
On je jučerašnji dan proglasio „Danom oslobođenja“, dok njegovi protivnici govore o „Danu recescije“ zbog posljedica koje će nanijeti carine SAD.
Tramp je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Izvor: N1
Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su carinu od deset odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, pokazao je grafikon koji je u srijedu uveče objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da SAD uvode “recipročne carine” svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu, prenose Vijesti.
Trump je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, nazvanom Dan oslobođenja. On je tom prilikom prikazao tabelu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od deset odsto do 49 odsto.
Carine koje SAD uvodi stupile su na snagu u ponoć.
Evropskoj uniji Trump je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji deset odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.
Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu, čak 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Trump je posegnuo za tako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina, ali to se više događati neće – poručio je Trump iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja, jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nijesu natjerali Trumpovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Peter Navarro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi USD godišnje, što će biti najveće dizanje američkih carina od završetka Drugog svjetskog rata.
Ministar trgovine Scott Bessent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trumpove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja.
Trump uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Trump je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nijesu proizvele željeni efekat.
Izvor: Mina-business
Demokratski senator Kori Buker ušao je u istoriju, održavši najduži govor ikada u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija bio je simboličan protest protiv američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je upozorio na “ozbiljan i hitan” trenutak u američkoj istoriji. Govor je trajao, vjerovali ili ne, 25 sati i pet minuta.
Iako nije bila riječ o takozvanom “filibasteru“, govoru osmišljenom da ometa usvajanje nekog zakona, ipak je usporio zakonodavne poslove u Senatu koji je pod kontrolom Republikanaca. Pravila za takve govore zahtijevaju da govornik ostane na nogama i odustane od svojih pauza za toalet.
Buker je rekao da će govoriti dokle god bude fizički sposoban, kada je započeo svoj govor u ponedjeljak u oko 19 časova po lokalnom vremenu. Završio ga je u utorak u večernjim satima.
Buker (55), koji je četvrti po rangiranju demokrata u Senatu, dio vremena je iskoristio da pročita pisma svojih birača, koji su rekli da su pretrpjeli štetu zbog politika predsjednika Trampa.
Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega. Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korijenima kao potomak i robova i vlasnika robova, prenosi BBC.
Rekord za najduži filibuster pripada američkom senatoru Stromu Turmondu iz Južne Karoline, koji je, prema zapisnicima Senata Sjedinjenih Američkih Država, govorio 24 sata i 18 minuta protiv Zakona o građanskim pravima iz 1957. godine.
Noviji u istoriji bio je filibuster Teda Kruza iz 2013. godine, koji je držao govor 21 sat. Ovaj republikanac tada je govorio protiv Obamakera.
izvor: Agencije, BBC
U Crnoj Gori u četvrtak, 3. aprila, u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, ponegdje slaba kiša.
Vjetar povremeno umjeren, a ponegdje pojačan, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13 stepeni.
Najviša dnevna do 22 stepena.