Svijet

Od naredne godine mlade Dankinje će služiti vojsku

Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, prije ruske aneksije Krima.
Od naredne godine mlade Dankinje će služiti vojsku

Foto: Reuters

Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija nakon napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.

Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine.

Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, prije ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.

U Danskoj je mogućnost obaveznog služenje vojnog roka samo dio šire reforme oružanih snaga. U Danskoj će vojni rok od avgusta 2026. biti produžen sa četiri na jedanaest mjeseci, pa se strahuje da će se manje mladih, muškaraca i žena, odlučiti na dobrovoljno služenje i da neće biti dovoljno kandidata, piše švajcarska televizija SRF.

Mladići u Danskoj postaju vojni obveznici nakon što napune 18 godina, a tako će od 2026. biti i za žene. Ipak, pravilo je da se ne pozivaju u vojsku svi mladi iz iste generacije, nego se samo, ako nema dovoljno dovrovoljaca, ostatak popunjava nasumičnom lutrijom.

Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba.

Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao drugi, principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.

Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.

U prvom trenutku je izgledalo da bi desničarske partije Liberalna alijansa i Danske demokrate mogle da spriječe potez vlade ulaganjem veta, ali su liberali promijenili mišljenje.

Ipak, čuju se i glasovi kritike zbog uvođenja vojnog roka za žene, a glavna rasprava se vodi oko toga da li je armija uopšte spremna za žene.

Vode se diskusije koje sežu od seksizma u vojsci, postojanja kapaciteta za obuku, pa do ženskih uniformi, i naizgled banalnih stvari kao što je vojni donji veš, ili činjenica da su gas-maske u vojsci, po pravilu, prevelike za žene, piše SRF.

Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im posle petomjosečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.

Čuju se ipak i sugestije da su žene vojsci manje potrebne zbog fizičke snage, a daleko više zbog nekih posebnih sposobnosti, na primjer stručnosti u oblasti informatičkih tehnologija.

Izvor: N1