Društvo
Odobrili otkup potraživanja Đukanovićevoj firmi bez podataka o povezanoj kompaniji
Pitanje zarade prvog miliona starijeg Đukanovića odavno je predmet brojnih kontroverzi, a time se bavi i tužilaštvo, ali nema mnogo informacija o tužilačkoj istrazi i u kojoj je fazi.
Foto: Pixabay)
Firma BB Solar, u kojoj polovinu vlasništva ima Blažo Đukanović, oktobra 2020. godine tražila je od Investiciono razvojnog fonda (IRF) faktoring od 1,5 miliona eura, ali nije dostavila potrebne finansijske podatke za povezanu firmu Capital Invest, iako je to prvobitno bio zahtjev investiciono kreditne institucije.
To se navodi u dopisu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP su podsjetili da je ove sedmice u Skupštini izglasan zakon da se u Razvojnu banku transformiše IRF.
“IRF je godinama većinom služio za finansiranje biznisa partijski, nepotistički i interesno povezanih, dok su za hiljade običnih građana pozajmice kod IRF za njihove poslovne ideje praktično bile misaona imenica. Plasmani IRF-a znatno su povoljniji od komercijalnih banaka”, navode iz ASP.
Uprkos nedostavljanju finansijskih podataka za Capital Invest, gdje je Blažo Đukanović potpuni vlasnik, IRF je odobrio faktoring (otkup potraživanja) za BB Solar.
Ta firma je tada preko podgoričkog Novog Volvoxa bio uveden u višemilionski posao postavljanja struje na dionici autoputa Smokovac-Mateševo, a o čemu se saznalo godinu kasnije.
“Nakon što je BB Solar uputila sredinom oktobra 2020. godine zahtjev za faktoringom od 1,5 miliona, iz IRF-a su mail komunikacijom naznačili listu dokumenata, koje je potrebno dostaviti. Pored ostaloga, to je uključivalo niz finansijskih dokumenata i za povezana lica za poslednju poslovnu godinu, a ne samo za podnosioca zahtjeva, kao i presjeke bilansa za godinu podnošenja zahtjeva”, pojašnjava ASP u dopisu.
BB Solar: Ne dajemo bilanse Capital investa
Iz BB Solara su ASP-u odgovorili da nikad ne daju bilanse Capital investa.
“Ni prošli nismo davali bilanse vama, jer je to potpuno odvojena priča koja nema povezanosti suštinske sa BB Solarom. Takođe, ta firma nema ekonomsku aktivnost i ne ostvaruje prihode iz poslovanja već neko vrijeme“, naveli su u mejl odgovoru iz BB Solara, gdje mlađi Đukanović dijeli vlasništvo sa Igorom Burzanovićem.
Nadalje su kazali da mogu da dostave samo zvanične bilanse od prošle godine bez prateće dokumentacije,
“Smatramo da ovu firmu ne treba da sagledavamo kao povezano lice BB Solara, jer je to potpuno druga priča jednog od vlasnika i, ponavljamo, nema nikakve poslovne povezanosti sa BB Solarom. Nadam se da je trazumijete da su to poslovno razdvojene kompanije“, dodali su u mejl odgovoru iz menadžmenta BB Solara.
Đukanovićev biznis bio finansijski podržan kroz znatno povoljnije pozajmice
Podsjetimo, krajem novembra 2020. godine IRF je odobrio 1,5 miliona faktoringa firmi BB Solar, iako nije dostavljena kompletna dokumentacija, odnosno podaci za povezanu firmu Capital Invest.
Godinu kasnije, BB Solar je od IRF zatražio novi faktoring od milion eura, kada ponovo nije dostavljena dokumentacija za Capital Invest, ali je tada navedeno da stručna služba IRF-a po potrebi može tražiti podatke za povezana lica.
I taj faktoring je odobren, a ubrzo je njegov limit smanjen na 600 hiljada, jer je to bio uslov da BB Solar od IRF dobije odvojeni kratkoročni kredit za likvidnost od IRF od pola miliona eura.
Novih 800 hiljada eura faktoringa BB solar je tražio i prošle godine, a njegova povezana firma BB Hidro je prije par godina od IRF dobila i kredit za gradnju male hidoelektrane u Kolašinu.
Na način biznis mlađeg Đukanovića znatno je bio finansijski podržan kroz znatno povoljnije pozajmice i otkupe od državnog investicionog fonda.
Vlasništvo u Capital Investu je na Blaža Đukanovića prenio njegov otac Milo Đukanović, a ova firma je u javnosti najviše poznata po odobrenom kreditu od 1,5 miliona od londonske Pireus banke, kojim je stariji Đukanović kupio akcije u Prvoj banci, kasnije ih preprodao po višestruko većoj cijeni i zaradio prvi milion.
Pitanje zarade prvog miliona starijeg Đukanovića odavno je predmet brojnih kontroverzi, a time se bavi i tužilaštvo, ali nema mnogo informacija o tužilačkoj istrazi i u kojoj je fazi.
IZVOR: RTCG
Aktuelnosti
Društvo
Vlada proglasila ponedjeljak za Dan žalosti
Zbog tragedije u Zagrebu
Vlada Crne Gore proglasila je ponedjeljak za Dan žalosti povodom tragičnog događaja u školi u Zagrebu, rekao je premijer Milojko Spajić.
Jedan tinejdžer nožem je u petak u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Prečko” povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo.
“Upućujemo saučešće porodici i prijateljima nastradalog djeteta i molimo se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa našim susjedima”, kazao je Spajić u objavi na platformi X.
Društvo
Radulović: Pomorska linija Bar-Bari kreće krajem juna
“Četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada”
Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.
“Nastavljamo s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović.
On je dodao da je to četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.
Radulović je podsjetio da su tokom ove godine u funkciji bile linije Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona, dok je za narednu planirana i nova od Kotora do Dubrovnika.
“Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”, saopštio je Radulović.
On je poručio da Vlada ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj Crne Gore u regionu i šire.
Politika
Blokada parlamenta uvodi državu u privremeno finansiranje
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Usvajanje budžeta za narednu godinu moglo bi izostati ukoliko opozicija nastavi da blokira rad parlamenta, što bi državu uvelo u privremeno finansiranje, odnosno izdvajanje novca “na kašičicu”.
Od toga, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, strahuje vlast, jer se bliži zakonski termin (31. decembar) za usvajanje budžeta za narednu godinu.
Opozicija je u petak spriječila održavanje premijerskog sata i najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica sve dok ne bude povučen zaključak Ustavnog odbora prema kojem je Skupština konstatovala prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, jer je, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), stekla uslov za penziju. Sudije Ustavnog suda su većinski zauzele stav da u penziju idu shodno Zakono o radu, odnosno godinu kasnije.
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ukoliko se zakon o budžetu ne usvoji do 31. decembra, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava “do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”.
Država je u 2021. godinu ušla sa privremenim finansiranjem, jer vlada tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koja je konstituisana početkom decembra nije imala vremena da ga pripremi. Privremeno finansiranje je trajalo pola godine.
Izvor Vijesti iz jedne opozicione partije rekao je da misli da te stranke neće učestvovati u radu skupštinskih odbora, ali da ne vjeruje da će blokirati održavanje njihovih sjednica.
Parlament ima 14 stalnih odbora, dok je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu privremeno radno tijelo. Opozicija ga je napustila u utorak, nakon što je konstatovan prestanak funkcije Đuranović.
Osim toga, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je u četvrtak da je “zamrznuo” funkciju predsjednika Odbora za evropske integracije zbog dešavanja u vezi sa Ustavnim sudom.
Imajući u vidu da je u svakom odboru, osim onog za izbornu reformu, više poslanika vlasti nego opozicije, ta tijela će moći da funkcionišu i odlučuju i ako ih opozicija napusti.
Hronika
Državljani Albanije i Kosova napali radnike trajektne linije Morskog dobra, privedeni na granici
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Petnaestak državljana Albanije i Kosova fizički su napali jutros oko šest sati u Kamenarima nekolicinu radnika trajektne linije Morskog dobra.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” oni su sa jednim automobilom albanskih, jednim britanskih i dva vozila italijanskih tablica, došli na trajektni prelaz iz pravca Herceg Novog i pokušali da preko već formiranog reda vozila koja su ovdje čekala na ukrcaj, uđu na trajekt koji je trebalo da isplovi prema Lepetanima.
Posada trajekta i redari Morskog dobra na obali u tome su ih spriječili i zadržali na obali dok se na brod nisu ukrcala sva vozila koja su prije ovih stigla i u redu čekala na ukrcaj.
To je ražestilo albanske i kosovske državljane pa su oni odjednom svi izašli iz automobila i zajedno fizički nasrnuli na radnike trajektne linije.
U opštoj tuči koja je nastala, povrijeđena je nekolicina radnika od kojih jedan malo teže jer su ga napadači gurnuli sa rampe trajekta na obalni usjek pristaništa.
Kada su kolegama u pomoć priskočili članovi posade drugog trajekta koji je u međuvremenu pristao u Kamenare, napadači su se povukli, ušli u svoje automobile i odjurili sa pristaništa dalje, zaobilaznim putem oko zaliva, preko Risna i Kotora.
Incident je prijavljen policiji koja je izuzela snimke sa nadzornih kamera na pristaništu.
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Inače, radnici trajektne linije u Boki često su suočeni sa grubim ili nasilnim ponašanjem pojedinih nezadovoljnih ili nervoznih vozača, ili fizičkim napadima u čemu su naročito učestali incidenti koje prave kosovski i albanski državljani -gastarbajteri koji ovuda putuju iz i ka Zapadnoj Evropi.
Izvor: Vijesti
Društvo
Najstariji pripravnik 65, najmlađi 21 godinu
Izvještaj Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije
Najstariji i najmlađi korisnici koji su ove godine učestvovali u programu stručnog osposobljavnja visokoškolca imaju 65 odnosno 21 godinu, pokazuje izvještaj Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije (MPNI).
U Izvještaju navode da je u programu za 2024/2025. priliku za stručno osposobljavanje dobilo 2.384 visokoškolaca koji su uspješno prošli korake neophodne za učešće u programu, prenosi Gradski.
Najstariji korisnik je rođen 12.04.1959. godine. Najmlađi korisnik je rodjen 16.11.2003. godine. Poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 15.671 mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor oglasio 4.444 slobodnih mjesta, a privatni sektor 11.227 slobodnih mjesta. Ukupan broj uparenih radnih mjesta, u privatnom sektoru iznosi 1.288, dok je u javnom sektoru 996 što je prikazano na slici 1. Broj neuparenih mjesta u privatnom sektoru iznosi 9.939, dok u javnom sektoru je 3.448 – ističe se između ostalog u izvještaju.
Iz MPNI naglašavaju da su kao i prethodnih godina i ove godine akcenat stavili na poslodavce iz privatnog sektora, uz nastojanje da se obezbijedi što veći broj poslodavaca upravo iz ovog sektora.
Pravo učešća u Programu imali su državni organi – institucije nadležne za poslove obrazovanja, zdravstva, policije, vojske i kulture, privredna društva u većinskom državnom vlasništvu kao i javne službe čiji je osnivač opština. Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika u prvom krugu, ukupno 2.195 lica je dobilo poslodavca, odnosno mogućnost da se stručno osposobljava. Lista povezanih poslodavaca i korisnika na Portalu e-uprave je objavljena 20. novembra 2024. godine – piše u izvještaju MPNI.
Poslodavci najviše tražili kvalifikacije iz oblasti: prava, ekonomije, računovodstve, građevine, elektronike, telekomunikacija, turizam, arhitekture, marketinga i engleskog jezika i književnosti.
Činjenicom da je ostalo 13.476 neuparenih radnih mjesta nakon prvog kruga, visokoškolci kojima u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika nije dodijeljen poslodavac imali su priliku da u drugom krugu izaberu nekog od preostalih poslodavaca kod kojih bi mogli da obave devetomjesečno stručno osposobljavanje.
S tim u vezi, poziv visokoškolcima za drugi krug prijavljivanja za stručno osposobljavanje objavljen je 25. novembra 2024. godine na portalu e-uprave, kao i na web portalima Vlade Crne Gore, Uprave za ljudske resurse i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Poziv se isključivo odnosio na visokoškolce koji su se prijavili u predviđenom roku za prijavljivanje korisnika, ali u prvom krugu Programa nijesu dobili željenog poslodavca – stoji u izvještaju.
Dodaje se i da je druga faza prijavljivanja za preostalih 189 korisnika, trajala od 25. do 27. novembra godine i realizovala se putem Portala elektronske uprave.
Nakon drugog kruga ukupno 89 korisnika je dobilo poslodavca, dok njih 100 nije dobilo šansu da se stručno osposobi, što je rezultiralo ostatkom od 13.387 radnih mjesta – zaključuje se u izvještaju MPNI.
Izvor: Pobjeda
Servisi
U subotu prestanak padavina, uz jak vjetar
Do 14 stepeni
Na jugu Crne Gore sjutra u jutarnjim satima prestanak padavina, tokom dana postepeno razvedravanje.
Na sjeveru pretežno oblačno i hladno, tokom jutra padavine će oslabiti, a u nastavku dana će samo ponegdje biti slabog snijega.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, na udare veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana i tokom noći će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od pet ispod nule do devet, najviša dnevna od minus četiri do 14 stepeni.