Održana međunarodna naučna konferencija na Cetinju (VIDEO)

Međunarodna naučna konferencija „Efekti indentitetskih politika na male zajednice i države u jugoistočnoj Evropi” održana je danas uz prateći program posvećen sjećanju na istaknutog crnogorskog etnologa Špira Kulišića i promociju drugog izdanja njegove studije “O etnogenezi Crnogoraca”

Skup koji je okupio brojne domaće i međunarodne istraživače otvorio je ključna pitanja savremenih identitetskih politika i njihovog uticaja na društvene i političke procese u regionu.

Predsjednik Dukljanske akadedmija nauka i umjetnosti, dr Aleksandar Mugoša, kazao je da je današnja konferencija nastala kao posljedica ideje o štampanju važnog naučnog djela koje je svoje prvo izdanje doživjelo 1980. godine, a danas ponovo otvara suštinska pitanja o našem porijeklu, identitetu i trajanju.

Sama konferencija je cilj da damo do znanja da identitetska pitanja i identitetski problemi nisu specifikum Crne Gore. Oni nisu naš originalni i nešto što nama pripada. Identitetski problemi su prisutni svuda u svijetu. Jedina razlika što savremene zajednice, napredne zajednice, zajednice pametnih obrazovanih ljudi se mnogo lakše bore sa problemima identiteta nego zajednice na Balkanu – istakao je Mugoša.

Istoričar, dr Srđa Pavlović ocijenio je da ovakvi skupovi imaju poseban značaj u trenutku kada su identitetska pitanja ponovo u fokusu javnosti i izdvojio je neke od najvažnijih poruka.

Prva da se prepozna legitimitet drugačijeg mišljenja i drugačijeg stava. Druga poruka bi trebala da bude edukativna, u smislu da je obrazovanje integralno povezano sa istinom i činjenicama, apsolutni temelj svakoga zdravoga društva. I treća poruka, iz prezentacija koje smo čuli, jeste da problematika i pitanja identitetskih podjela i etničkih razlika, ona se nikad ne može riješiti. One podrazumijevaju mogućnost paralelnog življenja u nekom društvu – kazao je Pavlović.

Među učesnicima skupa, bio je i dr František Šistek sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka, koji je poručio da su nacionalni identiti prirodni dio savremenog društva, ali da problem u Crnoj Gori nastaje onda kada se oni međusobno suprotstavljaju.

I ovdje se taj identitet iskorišćava za neke unutrašnje nemire i svađe. Što nije korisno ni za šta. Mislim, taj nacionalni identitet je odličan za razvoj kulture, recimo, za interesovanje za prošlost, ali ako se iskorićava u politici, onda je to naravno nešto negativno, posebno sad u procesu priključivanja Evropskoj Uniji – istakao je Šistek.

Tomislav Marković, publicista i aktivista iz Beograda, kazao je da su u periodu kada je društvo počivalo na antifašističkim vrijednostima, nacionalni, vjerski i drugi identiti bili u drugom planu. Kako je naveo, postojali su, ali nisu bili presudni u određivanju pojedinca.

Mislim da mi na Balkanu imamo taj osnovni problem što su kolektivni identiteti potpuno progutali ljude, ličnosti, individue i što pojedinac na neki način i nema pravo ni na kakvo postojanje osim u okviru nekakvih kolektivnih identiteta koji u suštini imaju totalitarni koncept – istakao je Marković.

Ovaj međunarodni naučni skup organizovala je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU), Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorski PEN centar, u susret dvadesetogodišnjici obnove nezavisnosti.