Promocija bibliografije „Književni opus Nikole I Petrovića Njegoša (1841-1921)”, autorke Ljiljane Đorđević, održana je večeras u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević”, na Cetinju.
O književnom stvaralaštvu Nikole I sve do danas nije postojala sveobuhvatna građa i ova bibliografija predstavlja prvo cjelovito izdanje koje tretira književno djelo tog stvaraoca, zato je bibliografski rad Ljiljane Đorđević bio neophodan i veoma dragocjen poduhvat o što sveobuhvatnijem sagledavanju literarnog profila Nikole I, istakla je na promociji prof. dr Marijana Terić.
Ova publikacija u tehničkom, vizuelnom i sadržajnom smislu zaslužuje pohvale vrijedne divljenja. Pored popisa bibliografske građe Ljiljana Đorđević se pobrinula da u predgovoru svog izdanja izdvoji najznačajnije pojedinosti iz vladavine knjaza i kralja Nikole, ukaže na vrijednosti značaj dosadašnjih istraživačkih rezultata, podsjeti na postojeća književna djela, bogatu arhivsku građu i najznačajnije proučavaoce stvaralaštva Nikole I što potvrduje serioznost u izradi ovako kompleksne bibliografske djelatnosti – kazala je Terić.
Ona je istakla žanrovsku raznovrsnost Nikole I Petrovića, koji je bio pjesnik, dramski pisac, putopisac, autor koji se ogledao u svim književnim rodovima.
Terić je naglasila da je najveći umjetnički domet ostvario u istorijskoj drami u stihu „Balkanska carica“ koja je doživjela veliku popularnost ne samo u zemlji nego i u inostranstvu. Godina u kojoj je prikazano ovo dramsko djelo (1884) označava se kao godina pozorišta, godina izgradnje prve pozorišne zgrade „Zetskog doma“ i godina kada počinje kontinuirani pozorišni život u Crnoj Gori.
Ova bibliografija je posvećena jednom autoru, i to posebnom i značajnom prije svega za crnogorsku istoriju kazala je prof. dr Sonja Nenezić. Nikola I sedmi je i posljednji vladar iz dinastije Petrović Njegoš, upravljao je Crnom Gorom skoro šezdeset godina, zbog čega se to razdoblje u njenoj istoriji, s pravom naziva posebnom epohom, naglasila je ona.
Pošto će pisani opus Nikole I, s obzirom na obim i žanrovsku raznovrsnost, vjerujem, i dalje intrigirati naučne istraživače različitih usmjerenja, ova iscrpna i sveobuhvatna bibliografija autorke Ljiljane Đordević biće im sigurno od velike koristi. A može biti inspirativna i za neke nove pravce u tom istraživanju. Stoga, možemo zaključiti da ona predstavlja nesumnjiv i dragocjen doprinos kako istraživanju Nikolinog književnog stvaralaštva, tako i bogaćenju crnogorske bibliografije – kazala je prof dr Nenezić.
Ovo nije prvi popis književne zaostavštine kralja Nikole, ali je svakako najcjelovitiji kazala je autorka Ljiljana Đorđević i dodala da je ova knjiga cjelovita bibliografija njegovih radova, koja tretira samo njegovo književno djelo, bez istorijske i političke uloge.
Bibliografski popis obuhvata sva izdanja njegovih djela, priloge u periodičnim publikacijama i zbornicima radova, kao i književne priloge drugih autora o njegovom djelu. Popisana bibliografska grada sadrži 3.370 bibliografskih jedinica i podijeljena je u četiri cjeline i to: Književni rad Nikole I, Literatura o djelu Nikole I, Nikola I u književnom stvaralaštvu drugih autora i Elektronski izvori o književnom radu Nikole I – kazala je autorka.
Prve dvije grupe podijeljene su u po dvije cjeline. Prva u Monografske publikacije (knjige) i Prilozi u serijskim publikacijama i zbornicima radova (poezija, pisma, memoari idr.), a drugi dio rukopisa sačinjavaju Posebna izdanja (knjige i štampane muzikalije) i Prilozi u periodičnim publikacijama i zbornicima radova (književna kritika i muzičko-scenska izvođenja djela Nikole I).
Književno djelo Nikole I Petrovića Njegoša , pored svoje književne vrijednosti, za nas ima posebnu kulturološku vrijednost jer ono nastavlja književnu tradiciju koju su vladari dinastije Petrović Njegoš prenosili vjekovima u Crnoj Gori i nadam se da će ovaj bibliografski popis podstaći neke nove istraživače na osvjetljavanju lika i djela crnogorskog vladara, koji je obilježio drugu polovinu XIX i početak XX vijeka naše istorije i kulture– kazala je Đorđević.
Djelove iz stvaralačkog opusa Nikole I kazivao je glumac Zoran Vujović.
Autorka se zahvalila svima prisutnima kao i Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević” što je prepoznala značaj objavljivanja ovakve publikacije i uključila se u obilježavanje 100 godišnjice smrti prvog i posljednjeg crnogorskog kralja .
S. Lagator
