Kultura

Održana promocija knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, Luke I. Milunovića

Promocija drugog, proširenog i dopunjenog izdanja knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, Vrijeme izgradnje – prilog za monografiju, autora Luke I. Milunovića, koja tretira razvoj redovnog pozorišnog života u Crnoj Gori do svečanog otvaranja uređenog prvog crnogorskog pozorišnog zdanja, odražana je na Cetinju. U ime izdavača, direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom Ilija Subotić istakao je da
Održana promocija knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, Luke I. Milunovića

Promocija drugog, proširenog i dopunjenog izdanja knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, Vrijeme izgradnje – prilog za monografiju, autora Luke I. Milunovića, koja tretira razvoj redovnog pozorišnog života u Crnoj Gori do svečanog otvaranja uređenog prvog crnogorskog pozorišnog zdanja, odražana je na Cetinju.

U ime izdavača, direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom Ilija Subotić istakao je da je navedena publikacija materijalno svjedočanstvo dugogodišnjeg minucioznog istraživačkog rada njegovog autora.

“Struktura i sadržaj ove publikacije pokazuju da autor nije imao samo namjeru da sakupi i sistematizuje podatke o počecima pozorišnog života na našim prostorima i nastanku institucije kulture, već ovu instituciju dosljedno tretira kao kulturno-istorijski topos koji ima svoje prethodište, ali i svoj anticipatorski potencijal”, naglasio je Subotić.

Shodno tome, Milunović u svojem zahvatu događaja i ličnosti, kako je istakao Subotić, umnogome proširuje istorijsku sliku stvarajući svojevrsni makroplan zbivanja u devetnaestovjekovnoj Crnoj Gori u kojem se kao krajnji cilj uspostavlja njena kulturna emancipacija.

“Sveobuhvatnost uvida Luke Milunovića ogleda se i u detaljnom tretiranju faktografije koja ne pripada kulturnom korpusu, a koja itekako ukazuje na dinamiku i način pozicioniranja Zetskog doma u crnogorsku kulturnu i društvenu stvarnost. To se prije svega odnosi na podatke o izgradnji i uređenju, kadrovskoj politici i finansijama”, naveo je Subotić.

Dodao je da se, u tom smislu, može reći da je ovo prošireno i dopunjeno izdanje zaokružilo tretirani period i stvorilo čvršću osnovu za hronološki nastavak istraživanja i sistematizovanja građe o Zetskom domu, a time i olakšalo uobličenje dugo čekane sveobuhvatne monografije o jednom od najvažnijih crnogorskih kulturnih toposa.

Istoričar dr Slavko Burzanović istakao je kako je riječ o knjizi Luke Milunovića koja, između ostalog, sadrži pregled istorije pozorišta u Crnoj Gori u širem smislu.

“To je neka vrsta izazova sebi samom, takav plan istraživanja kojim se pouzdano već godinama kreće Milunović, a koji daje rezultate. U ovom slučaju, rezultat su brojni radovi objavljeni u prestižnim publikacijama i u monografijama”, poručio je on.

Veoma je važna autorova saradnja sa njegovom suprugom Ljiljanom Milunović, koja je – kako je Burzanović je istakao – već uradila šest tomova bibliografije o pozorištu.

“Time smo se približili i jednom od velikih uspjeha crnogorske kulture, odnosno jednom od njenih najvećih poduhvata, a to je bibliografija Crne Gore koju je uradila Nacionalna biblioteka. Kada je teatar u pitanju, onda je taj posao gotovo već obavljen, zahvaljujući bračnom paru Milunović, iza kojeg je impresivan rad sa značajnim rezultatima, otvoren za druge istraživače”, ocijenio je Burzanović.

Zaključio je da je štampanjem ove knjige crnogorska teatrologija dobila značajnu uporišnu tačku kada je njen istorijat u pitanju, a Kraljevsko pozorište “Zetski dom” njenim objavljivanjem povuklo pravi potez.

Dovoljno je, prema riječima novinara i publiciste Vanje Kovačevića, pogledati drugo, dopunjeno i prošireno izdanje knjige o Zetskom domu u periodu od 1884. do 1896, pa da se uvide bogatstvo i ljepota tog duhovnog prostora, zahvaljujući kojem je Crna Gora u vrijeme Knjaza Nikole bila rame uz rame sa Evropom.

“U njoj ćete naći savršeno posložen hronološki niz koji se kreće od Gorskog vijenca do Balkanske carice, pronaći ćete priče o počecima organizovanog i kontinuiranog teatarskog života, od prve predstave do završetka izgradnje Zetskog doma”, istakao je Kovačević.

Kako je dalje rekao, ljubav, posvećenost i pregalaštvo autora, uz bezbroj prekrasnih detalja, posebno otkrivaju prilozi koji čine posljednjih 60 strana knjige, u kojima je prikazano svo bogatstvo Zetskog doma, a što je posebno važno bogatstvo duha Luke Milunovića, istraživača vanserijskih gabarita.

Moderator promocije Rajko Radulović, dramaturg Kraljevskog pozorišta Zetski dom, naglasio je da je drugo, prošireno i dopunjeno izdanje knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896“ svjedočanstvo koje ima vrijednost i snagu dokumenta na koje će se oslanjati sadašnje i buduće generacije, kako stručne tako i široke čitalačke javnosti.

„Оvom publikacijom nastavlja se veliki niz značajnih djela Luke Milunovića – teatrologa, publiciste i istoriografa, a dodao bih i velikog strastvenog hroničara Kraljevskog pozorišta Zetski dom i pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori uopšte. Drugo, prošireno i dopunjeno izdanje je i te kako opravdano, jer je nastalo u svijetlu novih rezultata obimnih proučavanja različitih izvora“, naglasio je Radulović.

Prema njegovim riječima, arhivska i bibliotečka istraživanja trajala su više od decenije nakon izlaska iz štampe prvog izdanja, dok je rezultat znanja, upornosti i velike ljubavi knjiga koju predstavljamo, štampana u izdanju Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

U nemogućnosti da prisustvuje promociji, autor knjige Luka I. Milunović, obratio se pismom učesnicima i publici, koje prenosimo u cjelosti:

“Poštovana gospodo, uvaženi prijatelji,

U ovakvim prilikama, nakon objavljivanja knjige, autoru ne treba mnogo riječi. Prilika je da se naljepše zahvalim vama koji ste pokazali interesovanje za moj rad, uvaženoj gospodi promoterima na pokazanoj pažnji, a posebno izdavaču JU Kraljevsko pozorište Zetski dom i direktoru gospodinu Subotiću, kao i svima koji su učinili da ova publikacija ugleda svjetlost dana.

Drugo izdanje uvijek snažno asocira na prvo, opravdavajući ga na najbolji mogući način. Prvo izdanje knjige smo promovisali neposredno prije velike odluke crnogorskog naroda, u maju 2006. godine, kada sam imao potrebu da podsjetim na ono što su 1884. godine neimari Zetskoga doma zapisali:

Zetski dom valja da bude za Crnu Goru kušaonica umne snage i umnijeh sposobnosti njenijeh sinova, škola u kojoj će Crnogorci polagati ispit zrelosti i dobijati svjedočanstvo, da su dostojni da stupe u kolo obrazovanijeh naroda.

Čini mi se da i danas, više od jedne decenije poslije promocije prvoga izdanja ove knjige, mogu ponoviti zaključne riječi koje sam na promociji prvoga izdanja uputio prisutnima:

I danas, kada se narod u Crnoj Gori neposredno nalazi pred donošenjem odluke o svojoj sudbini, uvjerini smo da će, uz oslonac na iskustva i poruke Zetskog doma, mnogo lakše i sigurnije donijeti pravilnu odluku.

Sa ovakvim ubjeđenjem vas i večeras pozdravljam i zahvaljujem na pažnji.”

Podsjetimo, u kontekstu daljih aktivnosti iz domena izdavačke djelatnosti, Kraljevsko pozorište “Zetski dom” priprema još jedno značajno djelo istog autora. Riječ je o knjizi „Pozorište Zetski dom 1897-1909“, čime će Crna Gora dobiti zaokruženu prezentaciju razvoja redovnog pozorišnog života do Prvog svjetskog rata.