Zahvaljujući naučno istraživačkim naporima Pavla Mijovića crnogorska istorija umjetnosti prepoznata je kao jedan od autentičnih segmenata mediteranskog kulturnog kruga, što je ujedno i njegov najveći doprinos, ali i podsticaj za dalju afirmaciju ovog vitalnog dijela crnogorskog kulturnog identiteta, poručeno je sa večerašnjeg omaža posvećenog jednom od najistaknutijih crnogorskih istoričara umjetnosti i kulturologa.

Istoričar umjetnosti prof. dr Saša Čilikov kazao je da je Mijović poseban dio naučnog rada posvetio proučavanju srednjovjekovne umjetnosti, posebno menoloških ciklusa u vizantijskoj umjetnosti, koje je sistematizovao u monografiji „Menolog“.

Govoreći u ispunjenoj Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju, Čilikov se osvrnuo na Mijovićevo djelo iz nacionalne kulture „Umjetničko blago Crne Gore“, koju je štampala Jugoslovenska revija 1980. godine, nastalo nakon razornog zemljotresa 1979. godine.

Pavle Mijović mi je kao mladom istoričaru umjetnosti rekao da je njegov zadatak da u najosnovnijim crtama predstavim našem nesrećnom stanovništvu koje ništa ne zna o svojoj kulturi, što sve ima Crna Gora. A mojoj generaciji i onoj poslije moje, ostavlja da mi to razradimo, da tu istoriju umjetnosti napišemo. Drugo, sad nije povoljan momenat za to, iz dva osnovna razloga. Jedan je što mi nemamo kadar. Mi u Crnoj Gori, ne iz nacionalističkih razloga, ne smijemo dozvoliti da nam istoriju umjetnosti pišu drugi. Drugo, otvoriće veliku problematiku ovaj zemljotres. Na stranu žrtve koje treba žaliti, ali otkriće se mnogo novih stvari. Ako bi to sad pisali sve ćemo propuštiti… Potpuno je bio u pravu. Otkrivene su nove freske, novi elementi arhitekture, novi arhivski izvori – kazao je Čilikov.

Govoreći o doprinosu Pavla Mijovića crnogorskoj istoriji umjetnosti, istoričar književnosti mr Dragan B. Perović, je putem video zapisa poručio da se ne može zaobići njegova zapažena aktivnost u enciklopedistici, posebno u „Enciklopediji likovnih umjetnosti“ u kojoj je (u sva četiri toma), napisao desetine odrednica vezanih za spomenike kulture Crne Gore.

Producent prof. mr Janko Ljumović govorio je o potrebi ili specifičnosti, koliko je važno da se „male kulture, mali narodi, vrlo delikatno i odgovorno bave svojim identitetom“. Mijović je stvarao, istraživao i transparentno se predstavljao u javnosti, a institucije ili ukupna javnost, kako je kazao Ljumović, nijesu imale odgovor na to.

Primjer Pavla Mijovića je upravo to. Ali, ako njegovo djelo i ukupan kulturni proizvod koji je on stvorio dakle, naučne studije, knjige i različite istraživačke projekte posmatramo kao kulturni proizvod. Svaki kulturni proizvod počiva na toj nekoj liniji ličnost, proizvod institucija. Mi ovdje govorimo o kontekstu da imamo ličnost i njegov prizvod, a da zapravo instutucija je ta koja je bila upitna. Vrijeme o kojem govorimo između dva svjetska rata, pa i do dan danas, mi zapravo konstatno govorimo o nekapacitiranim ili neodgovornim instucijama koje zapravo ne polaze od tih načela profesionalizma, etike i potrebe određene kulture, da sebe predstavi na način koji je utemeljen na onome što nauka može da ponudi – kazao je Ljumović.

Na osnovu tekstova akademika Mijovića, istoričar umjetnosti mr Jakov Marković ističe da je ušao u, kako kaže, jedan fascinantan i mističan svijet.

Ono što moram da istaknem jeste da u tekstovima Mijovića, a pogotvu u publikaciji „Ozloglašeno nasljeđe“, donekle iščitavam svojevrsni bijes, neku snagu koju autor pokušava da zadrži da bude to što lakše spakovano za njegove oponente… Iščitavate njegovu nemoć da zaštiti srednjovjekovni manastir, utvrđenje ili urbane cjeline – ispričao je Marković.

Omaž Pavlu Mijoviću ima za cilj da podśeti na njegovo izuzetno naučno i kulturno nasljeđe, kao i na njegov doprinos očuvanju crnogorske kulturne baštine i umjetnosti.

Događaj su, povodom obilježavanja 110 godina njegovog rođenja Mijovića, priređuju Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Pavle Mijović je bio naučnik, istoričar umjetnosti, arheolog, publicista, diplomata. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade. Bio je redovni član CANU, član i zaslužni predsjednik Crnogorskog PEN centra i jedan od osnivača Matice crnogorske.

Mali, najmanji u Evropi, ne možemo sve što i drugi u njoj… Ali, iako mali, možemo i sebi i drugima pokazati ono u čemu smo veliki… Da bismo to mogli, potrebno je da smo svjesni – samih sebe. Ne bismo li već jednom prestali da bježimo – od samih sebe – riječi su akademika Pavla Mijovića.