Kultura

Otvorena izložba u znak sjećanja na 13. Jul i godine prkosa i ponosa

Na obilježavanje 80 godina Trinaestojulskog ustanka, jednog od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije, na godine prkosa i ponosa, danas se gordo gleda, poručeno je sa večerašnjeg otvaranja izložbe pod nazivom „80 godina 13. jula 1941–2021 – godine prkosa i ponosa”. Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, uz suorganizatora Nacionalnu biblioteku Crne Gore „Đurđe Crnojević“, posjetiocima
Otvorena izložba u znak sjećanja na 13. Jul i godine prkosa i ponosa

Na obilježavanje 80 godina Trinaestojulskog ustanka, jednog od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije, na godine prkosa i ponosa, danas se gordo gleda, poručeno je sa večerašnjeg otvaranja izložbe pod nazivom „80 godina 13. jula 1941–2021 – godine prkosa i ponosa”.

Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, uz suorganizatora Nacionalnu biblioteku Crne Gore „Đurđe Crnojević“, posjetiocima su na dvadeset dva ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima, predstavili period pripreme ustanka i događanja nakon toga.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić, na otvaranju izložbe istakao je da je Trinaestojulski ustanak, crnogorski odgovor na jedno od najvećih zala ovoga svijeta.

Fašizam i nacizam, nije jedini ali je jedinstven prije svega po svojoj masovnosti, što je i odredilo Opštenarodni narodni ustanak. Bio je jedinstven primjer u tadašnjoj porobljenoj Evropi. Odgovor nije bio ideološki, nego civilizacijski. Drugo, on je bio odgovor crnogorskog naroda na ponuđenu “fašističku slobodu” – na nezavisnu Kraljevinu Crnu Goru, koja nije bila ni nezavisna, ni Kraljevina, a ni Crna Gora. Crnogorsci su sa gnušanjem odbili ovakvu Crnu Goru i ovakvu slobodu. Crnogorski narod je, ponovo, pronašao svoju dušu – zaključio je Ivezić.

Trinaestojulski ustanak po svom značaju i porukama, predstavlja epohalni trenutak u samorazumijevanju našeg naroda, poručio je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Crnogorski građani nijesu dozvolili da ih prevari kvislinška ideja obnove crnogorske države, koja u uslovima fašističke okupacije ne bi bila ni nezavisna, ni država, ni crnogorska. Čin prkosnog otpora protiv fašističke iluzije o državnosti, koja je ukidala slobodu i dostojanstvo crnogorskih ljudi, istorijski je konstitutivni momenat savremenog crnogorskog političkog subjektiviteta i nacionalne samosvijesti. To je čvrsti zalog za budućnost, i snažna opomena kada god posustanemo u borbi protiv ideologia i političke prakse koje ponižavaju čovjeka, ukidaju njegov spontanitet i žudnju za slobodom, svodeći bogatstvo ljudskog postojanjana na bezlični višak materije i puki broj čija je likvidacija onda, samo pitanje tehnike – kazao je Radulović.

On je ukazao i na višedecenijski fenomen odricanja od trinaestojulske tradicije i herojske borbe crnogorskih partizana tokom Drugog svjetskog rata – čak i od onih kojima to, kako je Radulović kazao, nema po kome doći, kako se nekad zborilo u Crnoj Gori.

Crnogorska istoriografija je detaljno istražila postupke zaraćenih strana i pouzdano ih dokumentovala tako da tu ništa nije ostalo nepoznato. Ali, ono što jeste nepoznato, i o čemu istorijska nauka ne može da odluči, jeste naš savremeni odnos prema Trinaestojulskom ustanku i borbi crnogorskih patriota u Narodno-oslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. To pripada svakom od nas pojedinačno. Svaka generacija iznova bira da li je za 13. jul ili protiv njega. Težine tog odgovora niko nas ne može osloboditi – poručio je Radulović.

Savremena Crna Gora, ukoliko namjerava da postoji kao politička zajednica vrijedna ljudskog života u njoj, Radulović objašnjava da mora postojati na vrijednostima antifašizma, narodno- oslobodilačke borbe jugoslovenskh partizana i biti uvijek otvoreni prostor razumijevanja za sve narode i kulture.

Svi smo mi upućeni jedni na druge dobrobit nam je zajednička, kao i odgovornost da unapređujemo ono što smo do sad postigli. Najzad, ukoliko tako ne bude i neuspjesi će nam biti zajednički i vodiće u zajedničku propast – zaključio je Radulović.

Autori izložbe su istoričar dr Adnan Prekić, istoričarka mr Jadranka Selhanović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić.

Aktuelnosti

Društvene mreže

Twitter
Facebook
Instagram
Youtube