Svake godine grupice starijih ljudi u iznošenim uniformama iz Drugog svjetskog rata, okićeni komunističkim simbolima čekaju u redu u Beogradu kako bi odali počast svom bivšem vođi, Josipu Brozu Titu, piše u ponedjeljak AFP.
No, decenijama nakon krvavog raspada Jugoslavije i mlađi su počeli stajati u redovima za obilježavanje Titove smrti i žaliti za propašću socijalističke federacije.
Više ih se izjasnilo Jugoslavenima na zadnjem popisu stanovništva u Srbiji. Ivan Cvetković, 23-godišnji student ekonomije u Beogradu jedan je od njih. Jedan mu je roditelj Hrvat, drugi Srbin pa mu je, kako je kazao AFP-u, “biti Jugosloven sasvim prirodno”.
Otpor
Oživljavanje jugoslovenskog identiteta samo je u povojima, ali je sve opipljivije u Srbiji. Na posljednjem popisu stanovništva 2022. približno 27 hiljada ljudi izjasnilo se Jugoslovenima u odnosu na 23 hiljade deset godina prije, usprkos padu ukupnog broja stanovnika.
Mnogima je to i oblik protesta.
Vidim jugoslavenstvo kao vrstu otpora, odgovorniji i prirodniji oblik antinacionalizma. Ako neko može biti Srbin ili Hrvat po nacionalnosti, onda ja mogu biti Jugoslaven po svojoj nenacionalnosti.-, rekao je hrvatski novinar Viktor Ivančić lokalnim medijima.
U Srbiji vlasti priznaju oko 20 nacionalnih manjina. Taj im status daje pravo na javno finansiranje za očuvanje svoje kulture, a nosi i određene prednosti na izborima.
Neki, poput popularnog srpskog pisca i radijskog voditelja Daška Milinovića, nadaju se da će ovaj službeni status biti proširen na Jugoslovene, koji brojčano premašuju otprilike polovinu službeno priznatih manjina.
Prije više od deset godina, srbijanske vlasti odbacili su službeni pokušaj priznavanja Jugoslovena, navodeći kao razlog nedostatak “jezika, pisma i književnosti”.
Milinović je reakciju vlade opisao kao smiješnu, rekavši da je Jugoslavija imala službeni jezik, dva pisma i da je bila domovina hvaljenog pisca Ive Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Budućnost
Međutim, prema jednom zvaničniku, ponovni napor za priznanjem mogao bi naići na prijemčivu publiku.
Kao građanin ove zemlje liberalnih nazora, naravno da to podržavam – rekao je za AFP Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava Srbije.
Ako zajednica uspije prikupiti 11.000 potpisa – ili 40 posto ljudi koji su se na popisu izjasnili Jugoslovenima – onda bi inicijativa potencijalno mogla biti usvojena.
Dok su mnogi prigrlili jugoslovenski identitet u napadu nostalgije, za Milinovića i druge njihova se odluka više tiče stvaranja bolje budućnosti u kojoj progresivne ideje pobjeđuju nacionalizam.
Mi nismo bivši Jugoslaveni. Mi smo budući Jugoslaveni – rekao je Milinović.
Ovdje se ne radi o bivšoj Jugoslaviji, nego o budućoj – dodaje za AFP.
Izvor: N1info.hr/HINA
