Foto:Boris Pejović
Duga politička kriza tokom koje su pale dvije vlade, usporavanje procesa pridruživanja Evropskoj uniji zbog odluka prosrpske vladajuće većine te tragedija na Cetinju u kojoj je ubijeno 11 nevinih osoba događaji su po kojima će Crna Gora pamtiti 2022. godinu, prenosi hrvatska agencija Hina.
Prva crnogorska vlada formirana bez Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a koju je predvodio Zdravko Krivokapić, pala je u februaru, nakon što je tadašnjem premijeru leđa okrenuo jedini potpredsjednik vlade Dritan Abazović.
Činilo se da će to biti prekretnica u crnogorskoj unutrašnjoj politici, jer je Krivokapićeva vlada bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) koja je uticala na mnoge njene odluke, ali pokazaće se da je upravo odnos vlasti prema SPC-u temelj razdora unutar političkih stranaka u Crnoj Gori.
Đukanović prvi put u trideset godina izgubio na izborima
Novu vladu, drugu nakon parlamentarnih izbora iz avgusta 2020., kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen na izborima, formirao je Dritan Abazović s procrnogorskim i manjinskim političkim strankama. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nije ušla u Abazovićev vladu ali je podržala.
Ali nova vladajuća koalicija nije se dugo održala. Abazovićeva vlada izgubila je podršku partnera već nakon četiri mjeseca, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om, kojim je, kako su tvrdili njeni osporavatelji, prepisala crnogorsko kulturno i istorijsko nasljeđe Beogradskoj patrijaršiji.
Đukanovićev DPS i ostale procrnogorske stranke u parlamentu Crne Gore u avgustu su izglasale nepovjerenje Abazovićevoj vladi te je on ostao premijer u tehničkom mandatu.
Iako su se očekivali prijevremeni parlamentarni izbori, Abazović je uspio s prosrpskim snagama, prije svih s Demokratskim frontom, formirati novu vladajuću većinu. Ona je Đukanoviću za mandatara nove vlade predložila Miodraga Lekića, poslanika DEMOS-a u crnogorskoj skupštini i bivšeg diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića.
Političke igre
Predsjednik Đukanović odbio je da da mandat za formiranje vlade Lekiću, ustvrdivši da ga nova vladajuća većina nije uvjerila da njihov kandidat ima podršku većine poslanika u parlamentu, jer su na formalnom zahtjevu nedostajali neki potpisi podrške.
Nakon toga krenule su političke igre vladajuće većine koja je osmislila i usvojila novi zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su smanjili Đukanovićeve nadležnosti, i koji primorava Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri njihovom kandidatu.
Negativno mišljenje na taj zakon dala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, jer, kako su naveli, ustavna ovlašćenja predsjednika ne mogu se mijenjati običnim zakonom.
Osudili su ga i visoki zvaničnici međunarodne zajednice, koji su pozvali vladajuću većinu u Crnoj Gori da ne formira vladu na osnovi neustavnog zakona. Toj su državi, koja je je važila za lidera u EU integracijama, zaprijetili prekidanjem pristupnih pregovora.
Ustavni sud ne funkcioniše
Situaciju je dodatno zakomplikovala činjenica da crnogorski Ustavni sud ne funkcioniše od septembra, kada je po sili zakona četvoro sudija otišlo u penziju. Tako ta najviša sudska instanca u Crnoj Gori trenutno broji troje sudija koji ne mogu donositi odluke, dok se parlamentarci ne mogu usaglasiti oko izbora novih.
Krajem decembra treći put je pokrenuta procedura izbora sudija Ustavnog suda, a poslanici u crnogorskom parlamentu o njihovom izboru trebali bi se izjasniti do kraja januara 2023. U slučaju njihovog izbora, postojaće pretpostavke za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Tragedija na Cetinju
Avgust 2022. Crna Gora će pamtiti po tragediji na Cetinju, u kojoj je Vuk Borilović usmrtio 11 osoba, od kojih su dvoje bili djeca. Tog 12. avgusta Borilović je pucajući iz lovačke puške prvo usmrtio svoje stanare, majku i njeno dvoje djece, a zatim je nastavio pucati ne sve koji su mu prišli. Policija je uzvratila vatru, ali ni dan danas se ne zna ko je zaista ubio Borilovića.
Nakon pregleda Borilovićevog tijela, crnogorski nadležni organi saopštili su da je pronađeno pet zrna, te da za jedan sa sigurnošću mogu reći da je iz policijskog pištolja, dok se za ostala četiri ne može utvrditi odakle su ispaljeni. Cetinje je tih dana slavilo sugrađanina Nena Kaluđerovića, za koga se tvrdilo da je zaustavio Borilovićev pomahnitali pir tako što ga je ubio. Ali istražne policijske radnje to nikada nisu potvrdile.
Izvor:Hina
Italija je imala najveći broj automobila po glavi stanovnika u EU 2023. godine, sa 694 putnička vozila na svakih 1.000 stanovnika, objavio je italijanski statistički zavod Istat.
Ovo se poredi sa prosjekom EU od 571 automobila na svakih 1.000 stanovnika.
Nacionalna agencija za statistiku kaže da je prelazak na automobile koji zagađuju životnu sredinu spor.
Istat je objavio da 47,4 odsto automobila u Italiji radi na benzin, što je pad od 0,8 procentnihh poena godišnje od 2015. godine, dok je 35,2 odsto automobila na dizel, što je pad od 0,3 procentna poena godišnje od 2015. godine.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Republikanska stranka iskoristiti sve svoje mogućnosti da ukine ljetnje računanje vremena.
Kako prenose svjetske medijske agencije, Tramp smatra da je ljetnje računanje vremena nepraktično i veoma skupo za američku naciju.
U SAD, ljetnje računanje vremena obično počinje druge nedjelje u martu i završava se prve nedjelje u novembru.
Satovi se pomjeraju sat unaprijed u svim državama, osim u Arizoni i na Havajima koji ne prelaze na ljetnje računanje vremena.
Izvor: Portal Analitika
Crnogorska plivačica Jovana Kuljača postavila je novi državni rekord u trci na 50 metara kraul na Svjetskom prvenstvu u plivanju u malim bazenima.
Ona je do najboljeg rezultata u toj disciplini došla u vremenu 26,22 sekunde.
U generalnom plasmanu završila je na 51. mjestu.
Ona je u disciplini 50 metara leđno ostvarila lični rekord u vremenu 30,10 sekundi i završila na 44. poziciju u ukupnom poretku.
Odličan nastup na ovom svjetskom prvenstvu. Međutim, ima stvari na kojima moramo da radimo, jer znamo da je ovo tek početak i da će Jovana plivati sve bolje na narednim takmičenjima – kazala je selektorka Danijela Franeta.
Današnjom trkom završen je nastup crnogorskih predstavnika na SP.
Miloš Milenković je u Budimpešti u trci na 50 metara delfin oborio crnogorski rekord, ostvarivši vrijeme 23;89, što je za deset stotinki bolji rezultat od prethodnog rekorda, koji je, takođe, bio njegovo vlasništvo.
Ukupno je u generalnom plasmanu zauzeo 48. mjesto.
Milenković je na 100 metara delfin ostvario rezultat 53;36, što je 12 stotinki sporije od rekorda Crne Gore, čime se plasirao na 49. poziciju.
Izvor: Agencija MIna
Saudijska Arabija biće domaćin Svjetskog prvenstva 2034. godine, potvrdila je FIFA.
Na predlog prvog čovjeka FIFA, Đanija Infantina, kandidatura Saudijske Arabije potvrđena je aklamacijom.
Saudijci ne čase ni časa, pa su predstavili stadione na kojima će se ovaj Mundijal igrati. Ako nam već bude čudno što ćemo ga pratiti u januaru ili februaru – bar da bude lijepo za oko, piše Sport klub.
Trebalo bi da se igra na 15 stadiona, kako kažu budući organizatori modernih i futurističkih koji će napraviti revoluciju u izgradnji stadiona.
Nju Muraba stadion trebalo bi da bude izgrađen od bagrema, imaće kapacitet od 45.000 mjesta i u obliku – kanjona.
With 15 extraordinary stadiums, #Saudi34 will usher in a new era for football! 🏟💚#WelcomeToSaudi34 pic.twitter.com/OqEBVtRCJV
— Saudi Arabia FIFA World Cup 2034™️ (@Saudi2034) December 11, 2024
Rošn stadion će biti napravljen u obliku kristala, a Princ Muhamed bin Salman stadion biće na uzbrdici i sa spoljne strane ispunjen led svijetlima.
Najveći će biti King Salman internacional stadon sa kapacitetom od 92.000 mesta, a on je inspirisan planinanama i uklopljen u okolinu.
Izvor: Sprt klub
Bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović je nakon saslušanja u SPO pušten da se brani sa slobode, javljaju podgorički mediji.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) juče su uhapšeni bivši ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Milutin Simović, zbog sumnje da su oštetili državni budžet za preko 300.000 eura. U toj akciji uhapšeni su i bivši sekretar tog ministarstva Nemanja Katnić i bivša načelnica Službe za finansije Vukica Perović, dok je krivična prijava podnijeta i protiv još jednog bivšeg ministra poljoprivrede, Budimira Mugoše.
Kasno sinoć je na saslušanje doveden i Ivanović, kojem je danas određeno zadržavanje do 72 sata. Bivši sekretar Ministarstva poljoprivrede Nemanja Katnić je takođe zadržan do 72 sata, dok je bivša načelnica Službe za finansije Vukica Perović puštena je da se brani sa slobode.
Miloš Mudreša takmičar Stonoteniskog kluba ”OSI Orlov krš” sa Cetinja osvojio je juče bronzanu medalju u klasi 10 na međunarodnom turniru za osobe sa invaliditetom Podgorica open 2024., saopšteno je iz cetinjskog kluba.
Kako navode, u pitanju je najmasovnije takmičenje na kojem su učestvovali stonoteniseri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja sa evropskih i svjetskih prvenstava.
Čestitamo našem Milošu na sjajnim mečevima, ali i ostalim takmičarima STK “OSI Orlov krš” na pruženim partijama. Zahvlnost upućujemo Igoru Tomiću na nesebičnoj i kontinuiranoj podršci našem klubu, kao i treneru Čedomiru Damjanoviću na ustupljenom prostoru i pripremi naših takmičara – saopšteno je.
Dodaju da su njihovi stonoteniseri ostvarili zapažen rezultat u Podgorici, te da je cetinjski klub za kratak period postojanja, prepoznat kao veliko otkrovenje za porodicu paraolimpijzma u Crnoj Gori.
Osvojena medalja biće nam veliki podstrek da nastavimo još posvećenije da doprinosimo popularnosti sporta kod osoba sa invaliditetom u Prijestonici, i njihovoj inkluziji u društvo – zaključuje se u saopštenju.
Međunarodni stonoteniski turnir Podgorica open 2024., organizovan je šesti put za redom, a organizator je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.