Autor 
Duga politička kriza tokom koje su pale dvije vlade, usporavanje procesa pridruživanja Evropskoj uniji zbog odluka prosrpske vladajuće većine te tragedija na Cetinju u kojoj je ubijeno 11 nevinih osoba događaji su po kojima će Crna Gora pamtiti 2022. godinu, prenosi hrvatska agencija Hina.
Prva crnogorska vlada formirana bez Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a koju je predvodio Zdravko Krivokapić, pala je u februaru, nakon što je tadašnjem premijeru leđa okrenuo jedini potpredsjednik vlade Dritan Abazović.
Činilo se da će to biti prekretnica u crnogorskoj unutrašnjoj politici, jer je Krivokapićeva vlada bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) koja je uticala na mnoge njene odluke, ali pokazaće se da je upravo odnos vlasti prema SPC-u temelj razdora unutar političkih stranaka u Crnoj Gori.
Đukanović prvi put u trideset godina izgubio na izborima
Novu vladu, drugu nakon parlamentarnih izbora iz avgusta 2020., kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen na izborima, formirao je Dritan Abazović s procrnogorskim i manjinskim političkim strankama. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nije ušla u Abazovićev vladu ali je podržala.
Ali nova vladajuća koalicija nije se dugo održala. Abazovićeva vlada izgubila je podršku partnera već nakon četiri mjeseca, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om, kojim je, kako su tvrdili njeni osporavatelji, prepisala crnogorsko kulturno i istorijsko nasljeđe Beogradskoj patrijaršiji.
Đukanovićev DPS i ostale procrnogorske stranke u parlamentu Crne Gore u avgustu su izglasale nepovjerenje Abazovićevoj vladi te je on ostao premijer u tehničkom mandatu.
Iako su se očekivali prijevremeni parlamentarni izbori, Abazović je uspio s prosrpskim snagama, prije svih s Demokratskim frontom, formirati novu vladajuću većinu. Ona je Đukanoviću za mandatara nove vlade predložila Miodraga Lekića, poslanika DEMOS-a u crnogorskoj skupštini i bivšeg diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića.
Političke igre
Predsjednik Đukanović odbio je da da mandat za formiranje vlade Lekiću, ustvrdivši da ga nova vladajuća većina nije uvjerila da njihov kandidat ima podršku većine poslanika u parlamentu, jer su na formalnom zahtjevu nedostajali neki potpisi podrške.
Nakon toga krenule su političke igre vladajuće većine koja je osmislila i usvojila novi zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su smanjili Đukanovićeve nadležnosti, i koji primorava Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri njihovom kandidatu.
Negativno mišljenje na taj zakon dala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, jer, kako su naveli, ustavna ovlašćenja predsjednika ne mogu se mijenjati običnim zakonom.
Osudili su ga i visoki zvaničnici međunarodne zajednice, koji su pozvali vladajuću većinu u Crnoj Gori da ne formira vladu na osnovi neustavnog zakona. Toj su državi, koja je je važila za lidera u EU integracijama, zaprijetili prekidanjem pristupnih pregovora.
Ustavni sud ne funkcioniše
Situaciju je dodatno zakomplikovala činjenica da crnogorski Ustavni sud ne funkcioniše od septembra, kada je po sili zakona četvoro sudija otišlo u penziju. Tako ta najviša sudska instanca u Crnoj Gori trenutno broji troje sudija koji ne mogu donositi odluke, dok se parlamentarci ne mogu usaglasiti oko izbora novih.
Krajem decembra treći put je pokrenuta procedura izbora sudija Ustavnog suda, a poslanici u crnogorskom parlamentu o njihovom izboru trebali bi se izjasniti do kraja januara 2023. U slučaju njihovog izbora, postojaće pretpostavke za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Tragedija na Cetinju
Avgust 2022. Crna Gora će pamtiti po tragediji na Cetinju, u kojoj je Vuk Borilović usmrtio 11 osoba, od kojih su dvoje bili djeca. Tog 12. avgusta Borilović je pucajući iz lovačke puške prvo usmrtio svoje stanare, majku i njeno dvoje djece, a zatim je nastavio pucati ne sve koji su mu prišli. Policija je uzvratila vatru, ali ni dan danas se ne zna ko je zaista ubio Borilovića.
Nakon pregleda Borilovićevog tijela, crnogorski nadležni organi saopštili su da je pronađeno pet zrna, te da za jedan sa sigurnošću mogu reći da je iz policijskog pištolja, dok se za ostala četiri ne može utvrditi odakle su ispaljeni. Cetinje je tih dana slavilo sugrađanina Nena Kaluđerovića, za koga se tvrdilo da je zaustavio Borilovićev pomahnitali pir tako što ga je ubio. Ali istražne policijske radnje to nikada nisu potvrdile.
Izvor:Hina
