Kultura

Počeo program Arhiv cetinjskih bijenala In Situ (Video)

Predavanjem slovenačkog umjetnika Mirana Mohara, člana IRWIN kolektiva i projekcijom filma – Apology For Modernity, počeo je program Arhiv cetinjskih bijenala (ACB) In Situ, dio projekta Arhiv cetinjskih bijenala, koji od 2018. godine zajednički razvijaju Fondacija Petrović Njegoš i Institut za savremenu umjetnost. Projekat se bavi arhiviranjem, istraživanjem, istorizacijom i aktualizacijom pet cetinjskih bijenala koji
Počeo program Arhiv cetinjskih bijenala In Situ (Video)

Predavanjem slovenačkog umjetnika Mirana Mohara, člana IRWIN kolektiva i projekcijom filma – Apology For Modernity, počeo je program Arhiv cetinjskih bijenala (ACB) In Situ, dio projekta Arhiv cetinjskih bijenala, koji od 2018. godine zajednički razvijaju Fondacija Petrović Njegoš i Institut za savremenu umjetnost.

Projekat se bavi arhiviranjem, istraživanjem, istorizacijom i aktualizacijom pet cetinjskih bijenala koji su se odvijali između 1991. i 2004. godine a započet je na tridesetogodišnjiicu od osnivanja prvog internacionalnog bijenala savremene umjetnosti na Cetinju.

Crnogorska umjetnica Irena Lagator Pejović kazala je da je projekat Arhiv cetinjskih bijenala zvanično započet dokumentarnom izložbom u prostoriji Fondacije Petrović Njegoš 2021. godine, koja je trajala dva i po mjeseca. Ona je predstavljala dokumentarističku građu iz samog arhiva cetinjskih bijenala.

Taj projekt inicirale smo umjetnica Natalija Vujošević i ja u pregovorima sa princom Nikolom Petrović još od 2017. godine, i zvanično smo potpisali saradnju između Instituta za savremenu umjetnost, čiji sam ja i naše druge kolege dio, kao i sa vlasnikom intelektualne svojine, odnosno prava na projekat cetinjskih bijenala, a to je Nikola Petrović i njegova Fondacija Petrović Njegoš – kazala je Lagator Pejović.

Na projektu su radili i Lenka Đorojević, Adrijana Gvozdenović, Jovana Milošević, Ivana Vujošević, Radisav Stijović, Milena Prelević Balša Lazarević.

Projekat ACB In Situ, kako kaže umjetnica, ima za cilj vraćanje sjećanja na ovaj važan period u kulturi i savremenoj istoriji Cetinja: gradu, njegovim stanovnicima i široj javnosti, kao i upoznavanje posjetilaca grada sa savremenom istorijom Cetinja.

 Cilj je dugoročan. Nama je namjera da kroz duži niz godina se profesionalno posvetimo onome što u stvari definiše naš cilj, a to je njegovanje kulturne baštine i njegovanje intelektualne svojine koju su svih pet edicija bijenala gradila emancipatorski i naravno kritičkog mišljenja u najtežim godinama od 91. praktično i od 89. kada je inicirana prvi put ideja za osnivanje cetinjskih bijenala i naravno do zadnjeg bijenala 2004. Cilj se ogleda upravo u tom njegovanju onoga što smo dosad ostvarili – kazala je Lagator Pejović.

Crnogorska umjetnica Natalija Vujošević kazala je da je danas postavljena i izložba In Situ.

To znači da smo postavili prvu seriju tabli s arhivskim materijalom kroz grad Cetinje. Znači table koje vraćaju sjećanje na cetinjska bijenala gradu. Postavljamo ih takođe u skladu sa participativnim karakterom bijenala i sa nekad aktivnom uključenošću lokalne zajednice. Tako radimo i sad. Tako što table s arhivskim zapisima postavljamo u različite objekte od malih privreda do kulturnih objekata edukativnih i zvaničnih institucija – kazala je Vujošević.

Na događaju su govorili i princ Nikola Petrović Njegoš, istoričarka umjetnosti Ana Ivanović i sekretar Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje Željko Vušurović.

Projekat organizuju Fondacija Petrović Njegoš i Institut za savremenu umjetnost, pokrovitelj je Prijestonica Cetinje, a realizuje se u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, Nacionalnom bibliotekom ,,Đurđe Crnojević” i Muzičkom akademijom. Projekat je podržan od strane Gradske kafane Cetinje i MasTrade d.o.o. Cetinje.