Vrijeme u Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru, ujutru umjeren mraz, a tokom dana po kotlinama duže zadržavanje magle ili niske oblačnosti.

Vjetar slab do umjeren, lokalno i pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 6, najviša dnevna od 4 do 17 stepeni.

Učenici, čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja ili ostvaruju neka druga prava iz oblasti socijalne zaštite, mogu i nakon punoljetstva dobijati dječiji dodatak, dok god pohađaju redovno srednju školu, saopšteno je iz NVO “Udruženje Roditelji”.

Podsjećaju da je ostvarivanje ovog prava predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, a da bi prolongirali dobijanje dodatka za djecu, koje se po automatizmu djeci obustavlja nakon punoljetstva, potrebno je da roditelj/staratelj čija porodica dobija naknadu za MOP dostavi Centru za socijalni rad dokaz o redovnom školovanju, odnosno potvrdu iz škole. Pravo se može ostvariti do roka propisanog za školovanje.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, pravo na dodatak za djecu može ostvariti dijete do navršene 18. godine života; kao i dijete koje je korisnik materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć, lične invalidnine ili je bez roditeljskog staranja.

Pravo na dodatak za djecu do 18. godine života (člana 42 stav 1) ostvaruje se do navršene 18. godine života, ako je dijete na redovnom školovanju.

“Izuzetno od stava 1 ovog člana, pravo na dodatak za djecu ostvaruje dijete poslije navršene 18. godine života ako je na redovnom školovanju u srednjoj školi, do kraja roka propisanog za to školovanje. Dijete korisnik materijalnog obezbjeđenja i dijete bez roditeljskog staranja, od 15 do navršene 18. godine života, koje nije na redovnom školovanju, ostvaruje pravo iz stava 1 ovog člana ako je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Dijete iz člana 42 stav 1 tačka 6 ovog zakona ostvaruje pravo na dodatak za djecu od dana zasnivanja radnog odnosa roditelja, usvojioca, staraoca ili hranitelja najduže devet mjeseci, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom”, navodi se, između ostalog, u Zakonu.​​

Mjesečni iznos dodatka za dijete je 30 eura, a za one čije su porodice korisnici materijalnog obezbjeđenja 44 eura. Korisnici dodatka za njegu i pomoć dobijaju 52 eura, a korisnici lične invalidnine 60 eura. Dodatak za djecu bez roditeljskog staranja 60 eura. Dijete koje ispunjava uslove na dodatak za djecu po više osnova ostvaruje to pravo po povoljnijem osnovu.

Hrvatsko tužilaštvo 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH), a potom sprovedeni u splitski logor “Lora”, piše Radio Slobodna Evropa.

Oni su kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije te 1992. bili u statusu ratnih zarobljenika sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koja zabranjuje mučenje i ubijanje.

Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.

Split je od Mostara udaljen oko 150, a od Trebinja oko 250 kilometara.

Tijelo jednog od njih još nije pronađeno.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa o predmetu “Lora 3” koji je pokrenut 2007, portparolka Županijskog tužilaštva u Splitu Rene Laura je kazala da u saradnji sa policijom i dalje sprovode izviđaj te da je postupak tajan.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je po zamolnici splitskih kolega iz 2009. dostavilo dokumentaciju koja se tiče državljana Crne Gore.

Petnaest godina kasnije iz Splita su traženi dodatni podaci, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Njima su prošle godine tužioci iz Splita uputili zamolnicu za dostavljanje dodatnih dokaza i podataka. Kako je naveo, crnogorsko tužilaštvo trenutno priprema tu dokumentaciju.

Za Bojanu Malović iz crnogorske nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), dugotrajnost postupka splitskog tužilaštva ukazuje “da postoji ozbiljan nedostatak i političke i tužilačke volje da se ovaj predmet privede kraju”.

• Pouka iz “Lore 1” i “Lore 2”

Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima “Lora 1” i “Lora 2” za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina.

“Lora 1” – odnosi se na ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Počinioci su osuđeni za nezakonito zatvaranje 12 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, koje su sumnjičili za neprijateljske aktivnosti protiv Hrvatske. Od posljedica zlostavljanja umrla su dva.

“Lora 2” – odnosi se na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Počiniocima je stavljeno na teret ponižavanje, fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje i mučenje 37 ratnih zarobljenika. Od tih posljedica umrla su tri.

Tadašnji upravnik Vojno-istražnog centra “Lora” Tomislav Duić je, na osnovu komandne odgovornosti, proglašen krivim u oba predmeta i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam i po godina.

Malović smatra da se Duićeva komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju “Lora 3”.

“Jer brojna svjedočenja govore o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u bloku ‘C'”.

A upravo je Duić navođen kao jedan od zlostavljača crnogorskih državljana zarobljenih u “Lori”, o čemu su svjedočili i bivši logoraši u dokumentarnom filmu Televizije Nikšić iz 2022. koji je dostavljen splitskom tužilaštvu.

Ni to, prema riječima Malović, nije dalo rezultate.

“Javnost još uvijek nema nikakve informacije o stanju predmeta niti o tome šta koči njegovo procesuiranje. Zato je sada, kada Hrvatska i Crna Gora zvanično treba da počnu pregovore o otvorenim pitanjima, prilika da se na dnevni red stavi i pitanje ‘Lore 3’.”

Krajem mjeseca treba da počnu bilateralne konsultacije po pitanju rješavanja otvorenih pitanja između zvanične Podgorice i Zagreba, poručeno je nakon sastanka šefova crnogorske i hrvatske diplomatije Ervina Ibrahimovića i Gordana Grlića Radmana 13. januara.

Među njima su razgraničenje u reonu poluostrva Prevlaka, vlasništvo nad školskim brodom “Jadran”, odšteta logorašima, kao i nestale osobe.

• Sporazum na strani Hrvata

Može li tema “Lore 3” biti tretirana kao ‘otvoreno pitanje’ u najavljenim razgovorima crnogorske i hrvatske strane?

Crnogorsko i hrvatsko tužilaštvo od 2006. imaju potpisan Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida.

On se primjenjuje samo u predmetima ratnih zločina koje su na teritoriji Hrvatske počinili crnogorski državljani. Ne odnosi se na ratne zločine koje su počinili hrvatski državljani.

Ministarstvo pravde, u čijim ingerencijama je oblast ratnih zločina, ocijenilo je da Sporazum ne počiva na principu ravnopravnosti, odnosno da je Crna Gora u inferiornijem položaju.

Stoga je 2023. zatražilo od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) da pokrene proces njegovog revidiranja sa hrvatskom stranom.

Tužilaštva dvije države septembra prošle godine imale su, između ostalog i ovom povodom, sastanak u Podgorici.

Iz kancelarije vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Milorada Markovića je za RSE rečeno da dva tužilaštva nastavljaju komunikaciju ” u cilju usaglašavanja” Sporazuma.

• U pripremi još jedan sporazum sa Hrvatskom

Osim na ovom za crnogorsku stranu spornom Sporazumu, dva tužilaštva rade i na Sporazumu koji se odnosi na podršku svjedocima, oštećenima i žrtvama u postupcima za ratne zločine.

Takav Sporazum Crna Gora već ima sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Srbije.

“Do zaključivanja oba sporazuma sa Državnim odvjetništvom Hrvatske će doći nakon sprovođenja neophodnih procedura u Hrvatskoj”, navodi se u odgovoru VDT-a.

Iz Državnog odvijetništva nisu odgovorili na pitanja o sporazumu poslata krajem decembra.

Bojana Malović iz HRA smatra da će spremnost Hrvatske da revidira već usvojeni Sporazum, koji bi im nametnuo obaveze koje sada nemaju, predstavljati izazov.

Posebno u pogledu saradnje u predmetima koji se odnose na osumnjičene hrvatske državljane, naglašava Malović.

“Hrvatska vlast istrage i krivično gonjenje svojih državljana smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti, zbog čega njihova saradnja s tužilaštvima u regionu, uključujući i Crnu Goru, često nije adekvatna”.

Ako dođe do revidiranja Sporazuma, Crna Gora bi mogla da zahtjeva informacije o stanju predmeta koji se odnose na stradanje njenih državljana u Hrvatskoj, poput slučaja “Lora 3”.

“Takvo aktivno učešće tužilaštva Crne Gore u predmetu bilo bi posebno značajno iz perspektive porodica stradalih, jer ni one svih ovih godina ne znaju šta se u tom predmetu zaista dešava”, navodi Malović.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori poručila da Podgorica treba da poboljša brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje.

IZVOR: Radio Slobodna Evropa

Vaterpolo reprezentacija Hrvatske neće igrati u Kotoru na završnici Svjetskog kupa, pošto će pratiti preporuke Vlade te zemlje, za koju je sporno to što ime objekta u Kotoru nosi naziv “Zoran-Džimi Gopčević”. To je saopšteno u dopisu koji je tamošnji savez poslao VPSCG-u.

“Ovim putem vas obavještavamo da će HVS držati preporuka Vlade Republike Hrvatske u kojoj nedvosmisleno stoji da klubovi i reprezentacije ne igraju na bazenu Kotoru. Zato vas ovim putem  molimo da se sporno pitanje imena bazena u Kotoru riješi na nivou dviju država”, navodi se u saopštenju.

Istakli su da bi eventualno odustajanje od završnog turnira, ugrozilo saradnju dva saveza, te i samu Regionalnu ligu.

“U slučaju da ipak odlučite da organizujte završnicu završnicu Svjetkog kupa u Kotoru, naša reprezentacija će otkazati nastup po cijenu sankcija od strane Fine. Vjerujemo da to nikome ne bi odgovaralo, te da bi ugrozilo saradnju dva saveza, a samim tim i odigravanje reagionale lige”, zakljujučuju iz HVS-a-

Podsjetimo, iz Hrvatske optužuju Zorana Gopčevića za ratne zločine u logoru Morinj, pa su hrvatski klubovi i reprezentacija donijeli odluku da ne gostuju u Kotoru.

Superfinale Svjetskog igra igra se od 11. do 13. aprila, a uz Kotor domaćin će biti i Budva.

IZVOR: RTCG

Cetinjanin N.C. (70) danas je saslušan u cetinjskoj policiji povodom navodnih prijetnji koje je uputio Dijani Vujović, predstavnici radnika nekadašnje IMO“Košuta“, povodom isplate zostalih zarada nakon sprovedenog stečaja u tom cetinjskom preduzeću.

Shodno prijavi koju je Vujović podnijela policiji, u koju Radio Cetinje ima uvid, N.C. je nakon što mu je saopšteno kako može da aplicira za sredstva burno reagovao i uputio grube prijetnje po život i sigurnost njoj i advokatu radnika Petru Martinoviću.

Prema informacijama kojima raspolaže Radio Cetinje, pripadnici cetinjske policije su priveli osumnjičenog.

Radio Cetinje saznaje da je na osnovu prijave Osnovno državno tužilaštvo odredilo pritvor za osumnjičenog i uputilo ga na psihijatrijski pregled.

Radio Cetinje saznaje i da se kćerka Dijane Vujović obratila porukom ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću koji joj je odgovorio da je „odmah po prijemu poruke obavijestio kolege iz Uprave policije koji će preduzeti sve mjere i radnje po zakonu“.

Zbog zloupotrebe tragedije na Cetinju i izvještavanja kojim su podgrijavane nacionalne, vjerske i međuetničke tenzije, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) donio je odluku da pokrene postupke protiv emitera koji su u nadležnosti Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije (REM).

U saopštenju SAMU navodi se da se postupci pokreću zbog kršenja člana 7 stav 1 Konvencije o prekograničnoj televiziji, emitovanjem sadržaja koji ugrožavaju dostojanstvo i podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti.

Iako razumijemo očekivanje dijela crnogorske javnosti da reakcije SAMU-a budu momentalne one nijesu moguće čak ni u vanrednim situacijama poput tragedije koja se desila na Cetinju, prije nego što se ispoštuju sve međunarodne pravne procedure propisane Zakonom o potvrđivanju Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji – kažu iz SAMU.

Kako ukazuju, zaobilaženje ovih procedura predstavljalo bi kršenje međunarodnih standarda na čije poštovanje se obavezala država Crna Gora.

Monitoring stručnih službi Agencije je pokazao da je u periodu od 2. do 6. januara 2025. godine, u okviru sadržaja „Novo jutro – Jutro sa dušom/Novo vikend jutro – Jutro sa dušom“, koji su u posmatranom periodu emitovani u okviru programa „TV Pink“, kao i u okviru sadržaja „Dobro jutro Srbijo“, emitovanog u programu „TV Happy“, bilo više segmenata posvećenih tragediji koja se dogodila 1. januara 2025. godine na Cetinju, a u kojoj je smrtno stradalo 13, dok su ranjena tri lica – navode iz SAMU.

Osim što izvještavanje u okviru navedenih sadržaja predstavlja primjer kršenja profesionalnih i etičkih novinarskih standarda, u segmentima su, kako se dodaje, na neprimjeren način i bez iskazivanja saosjećanja, analizirani i pretpostavljani uzroci tragedije.

I nakon ranijih mjera privremenog ograničavanja reemitovanja određenih sadržaja (2020. i 2022. godine), emiteri očigledno i ozbiljno nastavljaju da krše propisane standarde emitovanjem sadržaja koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju – rekli su u saopštenju.

Dalje se navodi da je tragičan događaj u kome je smrtno stradalo 13 osoba zloupotrijebljen kao povod da se korišćenjem pogrdnih, uvredljivih i uznemirujućih izraza koji podstiču intenzivne negativne emocije, podstakne neprijateljstvo ili diskriminacija.

Takođe, omalovažavanje i obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranje njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti, prisutno je kroz cjelokupan diskurs. Posebno ozbiljno kršenje standarda se ogleda u zloupotrebi prava na izvještavanje o tragediji i analiziranje uzroka i mjera za prevenciju sličnih događaja, na način da se ovaj događaj pokušava objasniti ili opravdati kao rezultat kletvi ili prokletstava, koje su bile usmjerene na dio stanovništva imajući u vidu njihovo etničko i vjersko određenje. Posebno izdvajajući stanovnike podneblja Cetinja, emitovani sadržaji podstiču neprijateljstvo i netrpeljivost, te ugrožavaju njihovo dostojanstvo – saopštili su iz SAMU.

Dodaju da insistiranje na pitanjima identiteta podgrijava ideje sukobljavanja i suprotno je principima solidarnosti i građanskog društva, što ugrožava multietničku toleranciju i narušava socijalnu koheziju. Negativna stereotipizacija, dalje se navodi, ne samo da oblikuje stavove prema grupi, već utiče na ponašanje i percepcije, šireći predrasude i diskriminaciju.

Ovakav govor je u predmetnim sadržajima uobičajen i ponavljajući, opravdava predrasude i podstiče etničku podijeljenost. Pozivajući se na član 24. Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, te uvažavajući da se radi o pitanju od javnog interesa i kršenju standarda propisanih pomenutim međunarodnim dokumentima, na čije poštovanje su se obavezale Crna Gora i Srbija, SAMU se obratio REM-u putem dva pisma koja dostavljamo na uvid javnosti. Izražena je spremnost da Agencija dostavi sve neophodne dodatne informacije i zatraženo je da obavještenje o ishodu preduzetih mjera bude dostavljeno u pisanoj formi što prije, a najkasnije u roku od dvije nedelje od dana dostavljanja obavještenja – kaže se u saopštenju.

Naglašeno je da, ukoliko se i nakon isteka navedenog roka nastavi kršenje pomenutih standarda, Savjet Agencije će preduzeti mjere ograničavanja programa ovih emitera na teritoriji Crne Gore.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) ostaje posvećen zaštiti javnog interesa, kao što je to činio prethodnih godina, poštujući sve domaće i međunarodne propise – zaključuju u saopštenju.