Pola vijeka Njegoševog mauzoleja: Simbol crnogorske samosvijesti (VIDEO)

Moramo pružiti otpor ideološkom i političkom ataku na Crnu Goru, manipulacijama vezanim za lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša i zaštititi umjetničko djelo slavnog vajara i arhitekte Ivana Meštrovića posvećeno crnogorskom vladaru, mitropolitu i književniku, poručeno je sa tribine pod nazivom „Simbol crnogorske samosvijesti“.

Pola vijeka nakon izgradnje Mauzoleja različite društvene strukture u Crnoj Gori i van nje, kojima je zajednički imenitelj agresivni velikosrpski hegemonizam, žele da preko tzv. obnove Njegoševe kapele stave crnogorski narod i Crnu Goru u inferioran položaj, kazao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. U nedostatku valjane argumentacije, kako je istakao, pribjeglo se, između ostalog, šovinističkom objašnjenju da je Mauzolej na Lovćenu djelo katolika i Hrvata.

Iako je spomenik Neznanom junaku na Avali djelo svjetski priznatog vajara Ivana Meštrovića, niko iz akademskih, crkvenih ili političkih krugova Srbije nije pokrenuo inicijativu za njegovo rušenje, s obzirom na to da predstavlja jedan od simbola kojim je ovjenčano junaštvo i državotvornost srpskog naroda, pa čak za ovo čitavo vrijeme niko nije postavio pitanje borova park šume, koje su dio ovog spomeničkog kompleksa na Avali, koji su lična donacija Hitlera kraljevskoj vladi u Beogradu – primijetio je Jovović.

Ovdje je riječ o borbi za Njegoša, istakao je istoričar Dragutin Papović.

Srpska pravoslavna crkva želi da vrati tu kapelu Karađorđevića jer želi Njegoša u njoj, a to dalje znači da je Njegoš njeno vlasništvo konkretno, u prenosnom smislu vlasništvo republike Srbije. Dakle, jednostavno radi se o tom cilju da Njegoš ne pripada Crnoj Gori – objasnio je Papović.

Podsjetivši na period gradnje Mauzoleja i kampanju vođenu protiv njegove izgradnje, član Savjeta Matice crnogorske Marko Špadijer je naglasio da je Lovćen simbol crnogorske samostalnosti, što je znao i sam Njegoš izabravši ga mjestom za vječni počinak.  

Oni koji drže Crnu Goru za jedinu domovimu, spremni su da štite životom, svjesni da je Lovćen čuvar Crne Gore i njihove slobode. Na nama i generacijama koje dolaze je obaveza da s posebnom pažnjom i odgovornošću brinemo o Njegošu, da Njegoševa vječna kuća bude ognjište sa kojeg će stalno sijati izvi iskre crnogorskog duha slobode i čovječnosti – poručio je Špadijer.

Mauzolej na Lovćenu je umjetničko djelo samo po sebi, zaštićeni spomenik crnogorske kulture, kazala je istoričarka umjetnosti Tanja Koprivica.

U svakom smislu, arhitektonskom, tehnološkom, bio je izuzetan domet ne samo Crne Gore, nego ondašnje Jugoslavije, i reprezentativan spomenik. Za sve nas koji baštinimo Crnu Goru kao sekularnu i antifašističku, mislim da je neprevaziđene vrijednosti – istakla je Koprivica.

Tribinu povodom pola vijeka Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša organizovala je Matica crnogorska u saradnji sa Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje. Medijator programa bio je producent i Janko Ljumović.

Velelepno umjetničko djelo slavnog vajara i arhitekte Ivana Meštrovića posvećeno vladaru, mitropolitu i književniku Petru II Petroviću Njegošu zvanično je otvoreno 28. jula 1974. godine. Mauzolej je izgrađen na nadmorskoj visini od 1.660 m i prostire se duž cijelog Jezerskog vrha. Do njega se dolazi tunelom sa 461 stepenikom. Na ulazu u kapelu dvije su monumentalne figure Crnogorki od crnog granita, kao karijatide. Unutra su šest bočnih i centralna niša od bokeljskog i bračkog mermera. Svod je prekriven mozaikom od 200.000 pozlaćenih pločica. Sjedeća figura Njegoša s otvorenom knjigom, teška 28 tona, takođe je rad Ivana Meštrovića. Mermerni sarkofag vladike Rada je jednostavan, sa isklesanim krstom i državnim grbom, simbolima duhovne i svetovne vlasti. Najvisočiji mauzolej na svijetu građen je četiri godine.