Društvo

Polarizacija u društvu posljedica neadekvatnog suočavanja sa prošlošću

Crnogorsko društvo je obilježeno polarizacijom, populizmom, klerikalizacijom, rastućom mizoginijom i govorom mržnje, što je, između ostalog, i posljedica neadekvatnog procesa suočavanja sa prošlošću, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Iz CGO-a su, uoči 24. marta, Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, ukazali na važnost kontinuiranih akcija
Polarizacija u društvu posljedica neadekvatnog suočavanja sa prošlošću

Crnogorsko društvo je obilježeno polarizacijom, populizmom, klerikalizacijom, rastućom mizoginijom i govorom mržnje, što je, između ostalog, i posljedica neadekvatnog procesa suočavanja sa prošlošću, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz CGO-a su, uoči 24. marta, Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, ukazali na važnost kontinuiranih akcija kojima se teži zadovoljenju pravde za sve žrtve teških sistemskih kršenja ljudskih prava i procesuiranju odgovornih za zločine.

Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO-u Tamara Milaš rekla je da je pravo na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava neotuđivo pravo svakog pojedinca.

“Država ima dužnost i obavezu da zaštiti to pravo kroz postojeći pravni okvir, kao i kroz druge mehanizme zaštite”, rekla je Milaš.

Ona je navela da se i dalje svjedoči brojnim slučajevima teškog kršenja ljudskih prava, kao i narušavanja dostojanstva čovjeka u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, a posebno u slabije razvijenim dijelovima svijeta i ratom pogođenim zemljama.

Kako je saopštila, CGO cijeni da u Crnoj Gori postoje barijere na putu ostvarenja dostojanstvenog života i građanskih sloboda.

“Crnogorsko društvo danas je obilježeno polarizacijom, populizmom, klerikalizacijom, rastućom mizoginijom i govorom mržnje”, navela je Milaš.

Ona je saopštila da je to, između ostalog, i posljedica neadekvatnog procesa suočavanja sa prošlošću koji se ogleda kroz nekažnjivost ratnih zločina, izostanak utvrđivanja komandne odgovornosti, kao i odgovornosti aktera sudskih postupaka koji su pogrešno primijenili zakon ili fingirali procese.

Milaš je dodala da se neadekvatan proces suočavanja sa prošlošću ogleda i kroz neizvedene procese reparacija, nerazvijenu kulturu sjećanja i neriješene sudbine nestalih, ali i dodatne viktimizacije njihovih porodica i porodica žrtava.

“Bivša vlast je na deklarativan, ali ne i suštinski, način podržavala napore u procesu pomirenja, što nije dovelo ni do djelotvornog procesa suočavanja sa prošlošću koji bi bio ljekovit za crnogorsko društvo”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, ta tendencija se nastavila i sa novim vlastima, nakon avgustovskih izbora 2020. godine.

“Ništa se u crnogorskom društvu nije desilo preko noći, već je dosta toga lošeg naslijeđeno i neadekvatno adresirano u određenom vremenskom okviru, što svoje izraze ima i kroz neke dijelove naše svakodnevice”, rekla je Milaš.

Ona je navela da bi zato razbijanje radikalizma, saniranje posljedica rata, podsticanje zdravorazumskog i neostrašćenog pristupa, stručnosti, principijalnosti i pomirenja, suživota, tolerancije, uvažavanja i ekonomskog prosperiteta trebalo da budu politički okvir i habitus svakog građanina Crne Gore.

“CGO naglašava da je presudno važno da donosioci odluka i institucije uvijek na prvo mjesto stavljaju čovjeka, da se bore za istinu i daju puni doprinos afirmaciji istine i pravde”, rekla je Milaš.

IZVOR: Agencija Mina