Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić juče je očekivano predložen za mandatara za sastav vlade, ali dobiti mandat i formirati izvršnu vlast dva su različita procesa, jer uspjeh jednog ne garantuje rezultat drugog – ocijenila je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Ana Nenezić.

Ona je to kazala “Vijestima” nakon što je Spajić juče od šefa države i partijskog kolege Jakova Milatovića dobio mandat da pokuša da napravi kabinet.

“Iako se površinski može činiti da proces ide glatko, uz deklarativnu spremnost većine partija da podrže vladu g. Spajića, dublja analiza pokazuje da postoji mnogo složenih pitanja koja treba riješiti prije nego što se postigne konsenzus”, navela je Nenezić.

Ona je rekla da očekuje da će pregovori o konstituisanju vlade, koji traju već dva mjeseca, biti složeni i da će vjerovatno potrajati.

Milatović je saopštio da su, tokom njegovih konsultacija s partijama, Spajića za mandatara podržale partije koje imaju 44 mjesta u parlamentu – PES s partnerima, Demokrate, Bošnjačka stranka (BS), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa (AA), Demokratski savez Albanaca (DSA), Demokratska unija Albanaca (DUA), Forca i Hrvatska građanska inicijativa (HGI).

On je izjavio da je određeni broj stranaka, prvenstveno iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), istakao spremnost da podrži Spajića nakon eventualnog dogovora o vladi. Naveo je da Socijaldemorkate (SD), koje su nakon konsultacija rekle da je logično da Spajić bude mandatar, nisu među onima koji su podržali šefa PES-a..

“U konsultacijama nije bilo pitanje šta je logično a šta nije, nego koga subjekti podržavaju za mandatara”, dodao je.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, PES i ZBCG su nakon sastanaka održanih ove sedmice postigli načelni dogovor o ulasku te koalicije u vladu. Ostalo je, prema informacijama lista, samo da se precizira koji resori će pripasti ZBCG.

To je juče indirektno potvrdio poslanik s liste ZBCG Jovan Vučurović, navodeći da njegova koalicija očekuje da bude snažan faktor u budućoj vladi.

“Situacija je jasna. Nema razloga da se odugovlači, već da se dogovori konkretizuju i dođe do rješenja”, rekao je on agenciji Mina.

ZBCG je, navodno, odustala od mjesta šefa Skupštine na kom je insistirala na početku pregovora o novoj vladi.

Iz PES-a su juče saopštili da očekuju nastavak pregovora koji sada dobijaju formalni karakter, s ciljem da se što prije postigne dogovor, čime će se, kako su naveli, spriječiti gubitak vremena “na teme i pitanja od kojih je korist imala privilegovana grupa ljudi”.

“Mandatar za sastav nove evropske vlade će imati zadatak da konstituiše novu izvršnu vlast koja će unaprijediti životni standard svih građana Crne Gore i ubrzati put ka punopravnom članstvu naše zemlje u EU”, poručili su iz PES-a.

Prema Ustavu, Spajić sada ima rok od tri mjeseca da dobije podršku najmanje četrdeset jednog poslanika i sastavi vladu.

Milatović je kazao da, ako Spajić ne bude mogao to da učini, može da vrati mandat.

“Zakonom o predsjedniku predviđeno je da u tom slučaju imam obavezu da obavim novu rundu konsultacija, i da onda dam mandat nekom drugom”, dodao je Milatović.

Pregovore komplikuju i strani uticaji

Ana Nenezić kaže da se sada ne zna da li su interesi partija koje učestvuju u pregovorima da zaista podrže Spajića, ili dovedu do novih izbora koji bi uslijedili ako čelnik PES-a ne uspije da napravi vladu, iako mu istovremeno pružaju deklarativnu podršku.

Navodi da su postizborni pregovori sastavni dio parlamentarnih demokratija, ali da društveno-politički kontekst u Crnoj Gori donosi dodatne izazove koji nadilaze uobičajene postizborne pregovore.

“Postoji nekoliko elemenata koji čine ovu situaciju posebno složenom. Prevashodno, to je heterogenost budućih koalicionih partnera čije će interese biti izazovno uskladiti i staviti u službu javnog interesa”, dodala je.

Situaciju, kaže, dodatno komplikuju i vanjski uticaji.

Podsjeća da, s jedne strane, EU i SAD imaju jasna očekivanja u pogledu proevropske orijentacije nove vlade i ispunjavanja obaveza u kontekstu članstva u NATO-u. S druge strane, kaže, stranke poput onih iz bivšeg Demokratskog fronta (DF), koje su bliske vlastima u Srbiji, imaju drugačiji set prioriteta, uključujući pitanja poput priznanja Kosova i odnosa prema Rusiji.

“Upravo zato, formirati političku a ne programsku vladu, odnosno ne postaviti kao preduslov u pregovorima jasna programska opredjeljenja koja će u svom središtu imati politiku pristupanja EU, bila bi prepreka koju nije moguće prevazići u kasnijem periodu”, upozorava Nenezić.

Ništa manje važna nisu, kako je dodala, ni identitetska pitanja, koja su, prema njenim riječima, uvijek bila osetljiva tema u Crnoj Gori. Kaže da vjeruje da će ta pitanja igrati važnu ulogu u pregovorima.

“Odnos prema pravima manjina, crkvi, obrazovanju i jeziku zasigurno će biti predmet intenzivnih diskusija. Iako važna, vjerujem da fokus ipak mora biti na široj ideji koja okuplja, naspram tema koje decenijama dijele Crnu Goru. Insistiranje na ovim pitanjima tokom pregovora i uslovljavanje podrške njima, biće pokazatelj skrivenih motiva za učešće u pregovorima, bez realne namjere da se buduća vlada g. Spajića zaista i podrži”, kazala je sagovornica.

Vidjećemo je li Spajić lider koji gradi mostove

Nenezić podsjeća da je Spajić odmah nakon izbora eksplicitno isključio mogućnost saradnje s Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Građanskim pokretom (GP) URA, i da je stoga jasno u kojim okvirima se može kretati.

“Ako se odluči za pravac saradnje s partijama bivšeg DF-a, suočava se ne samo s reakcijama međunarodne zajednice koja je bila eksplicitna u poruci da ove partije ne vidi kao partnere, već i predstavnicima partija manje brojnih naroda, koje su jasno saopštile da neće biti dio takve vlade”, navela je.

Pitanje je, kako je dodala, i koliku podršku Spajić ima kod političkih subjekata koji su činili poslaničku listu PES-a, ali i samog PES-a.

“Bez pune i izvjesne podrške ovih subjekata, teško će ubijediti buduće koalicione partnere da može koordinirati ovako heterogen sastav, ako ne može to učiniti u svom najbližem okruženju. Uzimajući sve ove faktore u obzir, očekujem da će pregovori o formiranju vlade biti složeni i vjerovatno dugotrajni”, kazala je.

S obzirom na sve ove faktore, buduća vlada će, kako je ocijenila, morati da bude izuzetno vješta u navigaciji kroz ove kompleksne izazove, a za to je potreban jak lider koji ima politički autoritet.

“Potrebno je vođstvo koje je sposobno da pregovara i gradi mostove između različitih političkih frakcija, dok istovremeno zadržava fokus na ključnim nacionalnim prioritetima. Ukoliko uspije formirati vladu, vrlo brzo ćemo vidjeti da li je upravo gospodin Spajić takav lider”, zaključila je Nenezić.

Milatović je, nakon davanja mandata Spajiću, poželio uspjeh stranačkom kolegi.

“… U nastojanjima da sastavi stabilnu i stručnu vladu, koja će biti kadra da se uhvati ukoštac s ključnim izazovima s kojima se suočava crnogorsko društvo”, poručio je.

Lider Demokrata Aleksa Bečić saopštio je, nakon dodjeljivanja mandata Spajiću, da je siguran da će vlada biti izabrana prije zakonskog roka. Poručio je da “niko ne može sam”, i da je važno još jednom dati podršku Spajiću.

“…Te da svi u okviru svojih znanja čim prije počnemo da radimo i pokažemo da je moguće da budemo evropska, moderna i stabilna država”, dodao je Bečić.

Iz BS-a su saopštili da je očekivana Milatovićeva odluka da predloži Spajića za mandatara. Portparol BS-a Adel Omeragić rekao je Portalu RTCG da je važno da Crna Gora dobije novu vladu, koja će predano raditi na jačanju standarda građana.

Većina od 41 poslanika ne znači ništa

Govoreći o političkoj stabilnosti, Ana Nenezić kaže da većina od četrdeset jednog poslanika u trenutnim okolnostima ne znači ništa, u smislu dostizanja javno predstavljenih prioriteta.

“Minimum podrške koju g. Spajić treba je ona koja će omogućiti da se konačno odblokira pravosudni sistem, obezbijedi prohodnost zakona u parlamentu i podršku planiranim reformama. Bez takve podrške vlada g. Spajića neće biti u prilici da uradi obećano, a posebno jer će s druge strane imati nikad jaču opoziciju partija koje su bile u prilici da vrše izvršnu vlast i koje imaju potrebno političko iskustvo da blokiraju i onemogućavaju mandatara i vladu da realizuju planirane aktivnosti”, kazala je.

Osim toga, kako je dodala, ključni zadaci na evropskom putu uključuju i potrebu za reformama u drugim sektorima, kao što su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i ekonomski razvoj.

“Svaki od ovih sektora nosi svoje specifične izazove i zahtijevaće konsenzus kako bi se postigao napredak”, navela je Nenezić.

“Spajić da stvori pretpostavke za izbor proevropske i pro-NATO vlade”

Iz SD-a su pozdravili Milatovićevu odluku o mandataru, poručivši da očekuju da se Spajić ponaša odgovorno i da u najkraćem roku, nakon zvaničnih konsultacija s političkim akterima, stvori pretpostavke za izbor kredibilne proevropske i pro-NATO vlade, kao i kreiranje “vrijednosne parlamentarne većine”.

“Teza (Milatovića) da ‘nijedan politički subjekt ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u NATO’, praktično ništa ne znači, jer s obzirom na proceduru i vremenski okvir za napušanje saveza znamo da Crna Gora iz NATO-a ne može izaći, ali jeste suštinski važno da, posebno u hladnoratovskoj atmosferi koju živimo, budući konstituenti vlasti budu istinski opredijeljeni za jačanje kredibiliteta Crne Gore u NATO-u, kao i za jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini”, kazali su.

IZVOR: Vijesti