Predstavljena monografija „Cetinje 1950–1980“: Vizuelno svjedočanstvo jednog vremena (VIDEO)
Foto: RTV Cetinje
Monografija „Cetinje 1950–1980“, nastala iz albuma fotografa Krsta Đuričića, govori o vremenu koje je ostavilo svoj trag i o ljudima koji su ga obilježili. Na predstavljanju drugog, izmijenjenog i dopunjenog izdanja, koje je priredio Vesko Pejović, istaknuto je da knjiga predstavlja i vizuelni podsticaj za sjećanja, legende i priče o ljudima kojih više nema.
Đuričić je za sobom ostavio bogatu foto-arhivu sa više od 12.000 fotografija koje svjedoče o životu Cetinja u drugoj polovini 20. vijeka. U novom, proširenom izdanju monografije Pejović je izdvojio oko 1.200 fotografija, raspoređenih u 15 tematskih cjelina, kako bi sačuvao od zaborava brojne ličnosti i događaje i doprinio njegovanju kulture sjećanja.
Trudio sam se da izaberem najbolje i najljepše fotografije kako bi priča ovog mozaika bila vjerna i pitka, ali i da dam doprinos rehabilitaciji i valorizaciji nepravedno dugo zapostavljenog djela Krsta Đuričića. U ovoj monografiji, na neki način, komponovana je filmska priča o Cetinju kojeg više nema, a osjećaj da radim nešto lijepo i značajno za rodni grad dao mi je energiju da istrajem – kazao je Pejović.
Autor ističe da je kroz fotografije želio zabilježiti grad koji je, nakon gubitka statusa prijestonice, prošao kroz velike promjene.
U drugom izdanju se govori o tome kako su Cetinju 1946. godine za jednu noć, bez ijednog valjanog razloga, oduzeli atribut glavnog grada što je dovelo do seljenja skoro svih državnih institucija u Titograd a sa njima i kadrova, čime se stavila tačka na razvoj grada, posebno kada je u pitanju infrastruktura. Foto-priča u poglavlju “Izgradnja” je najbolje svjedočanstvo o neadekvatnom odnosu države /u periodu 1950-1980/ prema gradu koji je dao veliki doprinos njenom stvaranju – primijetio je Pejović.
Autor je, kako navodi Luka Lagator, uz određenu pomoć, stručno obradio opsežnu foto-dokumentaciju porodice Đuričić. Taj rad predstavljao je i veliko istraživanje i značajan stvaralački doprinos, što se, kako je dodao, ogleda u promišljenoj koncepciji i sadržaju njegove knjige.
Strogo je vodio računa o prioritetima, hronologiji, ambijetalnim vrijednostima, događajima, ličnostima i logičnim pa i likovnim sadržajima koji prirodno proizilaze jedan iz drugoga. Legende, koje je on takođe definisao, na svojevrsan način dopunjavaju fotografije što doprinosi da posmatrač stvori potpunu sliku o ljudima i događajima – primijetio je Lagator.
Monografija, kako je naveo publicista Marko Špadijer u govoru koji je pročitala moderatorka Gorana Kusovac, nastala je iz ličnog odnosa prema gradu i postala vizuelni svjedok jednog vremena koje kod savremenika izaziva sentiment, nostalgiju ili prosto pruža priliku za legende, snove i sjećanja.
Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje monografije „Cetinje 1950–1980“ objavio je Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Kultura"
