Politika
Pregovori o novoj Vladi Crne Gore, iz neuspjeha u neuspjeh
Nekoliko dana pred isticanje roka, ni jedna politička stranka u crnogorskom parlamentu nije sakupila potrebnu podršku na osnovu koje bi zatražila od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića mandat za sastav nove Vlade. Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, političke partije imaju rok do 19. septembra da predlože mandatara za sastav
Foto: Savo Prelevic /RFE-RL
Nekoliko dana pred isticanje roka, ni jedna politička stranka u crnogorskom parlamentu nije sakupila potrebnu podršku na osnovu koje bi zatražila od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića mandat za sastav nove Vlade.
Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, političke partije imaju rok do 19. septembra da predlože mandatara za sastav nove Vlade, odnosno osobu koja će imati iza sebe podršku 41 poslanika od ukupno 81, da formira kabinet.
Dvije nedjelje unazad, tokom najmanje sedam sastanaka, predstavnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura, pregovarali su o potencijalnom obnavljanju savezništva i preuzimanju izvršne vlasti.
Međutim problem predstavlja podjela resora unutar buduće Vlade. Prethodna Vlada Dritana Abazovića je oborena 20. avgusta.
Scenario u slučaju dogovora parlamentarne većine
Da bi se pokrenuo proces formiranja treće Vlade Crne Gore od parlamentarnih izbora 2020. godine, potrebno je da stranke parlamentarne većine, prikupe potpise podrške većine poslanika i predaju ih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.
Ukoliko dio političkih partija uspije da postigne dogovor o formiranju nove Vlade, oni će od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića tražiti mandat. Nakon što Đukanović da mandat predloženoj osobi, mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i taj predlog uputi Skupštini na odlučivanje.
Šta u slučaju da se većina ne dogovori?
Ukoliko političke partije ne postignu dogovor o imenu mandatara, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bi trebalo da aktivira ustavni mehanizam koji će omogućiti raspisivanje parlamentarnih izbora.
Kako je za Radio Slobodna Evropa(RSE) rečeno iz Udruženja pravnika Crne Gore, u slučaju da parlamentarna većina ne preda predsjedniku države predlog za mandatara, onda bi Đukanović trebalo da po Ustavu predloži skraćenje mandata Skupštini Crne Gore.
“Nakon eventualne odluke parlamenta o skraćenju mandata Skupštini, stvorili bi se uslovi da predsjednik Crne Gore raspiše parlamentarne izbore”, rečeno je za RSE u Udruženju pravnika.
Dva člana Ustava Crne Gore govore o raspuštanju Skupštine i raspisivanju parlamentarnih izbora. Jedan je da se “na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupštini može skratiti mandat”.
Drugi je da se “Skupština raspušta ukazom predsjednika Crne Gore” pri čemu se ne navodi pod kojim uslovima predsjednik donosi ukaz o raspuštanju Skupštine.
Stav profesora i dugogodišnjeg sudije Ustavnog suda Blagote Mitrića je, da bi trebalo raspisati izbore već nakon pada prve Vlade Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, te da je sve ostalo neustavno.
I za aktuelni slučaj profesor Mitrić smatra da su izbori neohodni:
“Ukoliko bismo se držali slova Ustava, a pogotovo duha, trebalo bi da predsjednik raspusti Skupštinu, ili vlada, ili poslanici, uz ispunjenje ustavnih uslova i da se onda u roku od 24 sata raspišu izbori”.
Naši sagovornici naglašavaju da Ustav Crne Gore nije propisao šta raditi u slučaju kada ni jedna politička partija ne predloži predsjedniku mandatara jer, kako nam je objašnjeno, niko prilikom pisanja Ustava nije očekivao da se takva situacija može dogoditi.
Pojedini pravni stručnjaci sugerišu da je moguć i treći scenario, a to je da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predloži mandatara na osnovu sopstvene procjene da će ta osoba formirati novu Vladu. Taj mandatar će takođe imati 90 dana da pokuša da formira kabinet.
Glavni problem, kako podijeliti resore
Posljednji sastanak takozvane stare parlamentarne većine Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura o formiranju nove Vlade, završen je konstatacijom lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića da nije došlo do dogovora, a kočnicu predstavlja podjela mjesta unutar buduće Vlade.
“Zapelo je u konkretnoj raspodjeli vlasti, odnosno da li će se vlast unutar Vlade Crne Gore dijeliti u skladu sa narodnom voljom, da svako dobije ono što mu je narod dao ili će postojati neki korektivni faktor”, rekao Mandić.
Jedino oko čega su se načelno složili predstavnici tri koalicije je, da mandatar za sastav nove Vlade bude Miodrag Lekić predsjednik stranke Demos i nekadašnji diplomata, koji je na izborima 2020. godine nastupio u koaliciji sa Demokratama Alekse Bečića.
Nakon posljednjeg sastanka predstavnika stranaka Lekić nije krio nezadovoljstvo tokom pregovora ocijenivši da se desio “trijumf neozbiljnosti i šarlatanstva”.
Da bi Lekić, kao predlog za mandatara, bio formalno predstavljen predsjedniku Milu Đukanoviću, neophodno je da stranke parlamentarne većine postignu dogovor i oko podjele resora u budućoj Vladi.
Tako su stranke Demokratskog fronta očekivale da resori u Vladi budu podjeljeni u skladu sa snagom koalicija. Slično su tražile i Demokrate.
Dok je Građanski pokret Ura Dritana Abazovića zahtijevao kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i većinu ministarstava zajedno sa Socijalističkom narodnom partijom i strankama nacionalnih manjina. Na tim pozicijama su pregovori okončani 16. septembra.
Dosadašnje pregovore su pratile optužbe između Demokrata i Ura koje su se odnosile na opstrukciju oko formiranja nove Vlade i oštra ktitika zbog saradnje sa Đukanovićevim DPS-om.
U prethodnom periodu je Dritan Abazović formirao Vladu uz podršku DPS-a, dok su Demokrate Alekse Bečića podržale inicijativu DPS-a o obaranju Abazovićeve Vlade.
Razgovori o mandataru u toku
U međuvremenu Đukanović je obavio konsultacije sa dijelom političkih partija o izboru novog mandatara.
Do sada je razgovarao sa poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je predsjednik, Socijaldemokratskom partijom (SDP), Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom.
Kako ove stranke nemaju koalicioni kapacitet za formiranje parlamentarne većine od 41 poslanika, one se zalažu za raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
I Đukanović je nedavno rekao da je najrealnije da se krene u organizaciju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, jer kako je ocijenio “ne postoji raspoloženje u parlamentu da se formira nova Vlada”.
Tri koalicije Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura koje zajedno imaju 41 poslanika, saopštile su da neće ići na konsultacije, ali su najavili da će Đukanoviću pisano poslati potpise većine ukoliko postignu dogovor o mandataru i raspodjeli resora u budućoj Vladi.
Ove koalicije su, kao pobjednici parlamentarnih izbora 2020. godine, već jednom formirali Vladu Zdravka Krivokapića. Ova Vlada je oborena u februaru ove godine, na inicijativu tadašnjeg potpredsjednika i lidera Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića.
Izvor: Slobodna Evropa
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG