Nekoliko dana pred isticanje roka, ni jedna politička stranka u crnogorskom parlamentu nije sakupila potrebnu podršku na osnovu koje bi zatražila od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića mandat za sastav nove Vlade.
Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, političke partije imaju rok do 19. septembra da predlože mandatara za sastav nove Vlade, odnosno osobu koja će imati iza sebe podršku 41 poslanika od ukupno 81, da formira kabinet.
Dvije nedjelje unazad, tokom najmanje sedam sastanaka, predstavnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura, pregovarali su o potencijalnom obnavljanju savezništva i preuzimanju izvršne vlasti.
Međutim problem predstavlja podjela resora unutar buduće Vlade. Prethodna Vlada Dritana Abazovića je oborena 20. avgusta.
Scenario u slučaju dogovora parlamentarne većine
Da bi se pokrenuo proces formiranja treće Vlade Crne Gore od parlamentarnih izbora 2020. godine, potrebno je da stranke parlamentarne većine, prikupe potpise podrške većine poslanika i predaju ih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.
Ukoliko dio političkih partija uspije da postigne dogovor o formiranju nove Vlade, oni će od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića tražiti mandat. Nakon što Đukanović da mandat predloženoj osobi, mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i taj predlog uputi Skupštini na odlučivanje.
Šta u slučaju da se većina ne dogovori?
Ukoliko političke partije ne postignu dogovor o imenu mandatara, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bi trebalo da aktivira ustavni mehanizam koji će omogućiti raspisivanje parlamentarnih izbora.
Kako je za Radio Slobodna Evropa(RSE) rečeno iz Udruženja pravnika Crne Gore, u slučaju da parlamentarna većina ne preda predsjedniku države predlog za mandatara, onda bi Đukanović trebalo da po Ustavu predloži skraćenje mandata Skupštini Crne Gore.
“Nakon eventualne odluke parlamenta o skraćenju mandata Skupštini, stvorili bi se uslovi da predsjednik Crne Gore raspiše parlamentarne izbore”, rečeno je za RSE u Udruženju pravnika.
Dva člana Ustava Crne Gore govore o raspuštanju Skupštine i raspisivanju parlamentarnih izbora. Jedan je da se “na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupštini može skratiti mandat”.
Drugi je da se “Skupština raspušta ukazom predsjednika Crne Gore” pri čemu se ne navodi pod kojim uslovima predsjednik donosi ukaz o raspuštanju Skupštine.
Stav profesora i dugogodišnjeg sudije Ustavnog suda Blagote Mitrića je, da bi trebalo raspisati izbore već nakon pada prve Vlade Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, te da je sve ostalo neustavno.
I za aktuelni slučaj profesor Mitrić smatra da su izbori neohodni:
“Ukoliko bismo se držali slova Ustava, a pogotovo duha, trebalo bi da predsjednik raspusti Skupštinu, ili vlada, ili poslanici, uz ispunjenje ustavnih uslova i da se onda u roku od 24 sata raspišu izbori”.
Naši sagovornici naglašavaju da Ustav Crne Gore nije propisao šta raditi u slučaju kada ni jedna politička partija ne predloži predsjedniku mandatara jer, kako nam je objašnjeno, niko prilikom pisanja Ustava nije očekivao da se takva situacija može dogoditi.
Pojedini pravni stručnjaci sugerišu da je moguć i treći scenario, a to je da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predloži mandatara na osnovu sopstvene procjene da će ta osoba formirati novu Vladu. Taj mandatar će takođe imati 90 dana da pokuša da formira kabinet.
Glavni problem, kako podijeliti resore
Posljednji sastanak takozvane stare parlamentarne većine Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura o formiranju nove Vlade, završen je konstatacijom lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića da nije došlo do dogovora, a kočnicu predstavlja podjela mjesta unutar buduće Vlade.
“Zapelo je u konkretnoj raspodjeli vlasti, odnosno da li će se vlast unutar Vlade Crne Gore dijeliti u skladu sa narodnom voljom, da svako dobije ono što mu je narod dao ili će postojati neki korektivni faktor”, rekao Mandić.
Jedino oko čega su se načelno složili predstavnici tri koalicije je, da mandatar za sastav nove Vlade bude Miodrag Lekić predsjednik stranke Demos i nekadašnji diplomata, koji je na izborima 2020. godine nastupio u koaliciji sa Demokratama Alekse Bečića.
Nakon posljednjeg sastanka predstavnika stranaka Lekić nije krio nezadovoljstvo tokom pregovora ocijenivši da se desio “trijumf neozbiljnosti i šarlatanstva”.
Da bi Lekić, kao predlog za mandatara, bio formalno predstavljen predsjedniku Milu Đukanoviću, neophodno je da stranke parlamentarne većine postignu dogovor i oko podjele resora u budućoj Vladi.
Tako su stranke Demokratskog fronta očekivale da resori u Vladi budu podjeljeni u skladu sa snagom koalicija. Slično su tražile i Demokrate.
Dok je Građanski pokret Ura Dritana Abazovića zahtijevao kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i većinu ministarstava zajedno sa Socijalističkom narodnom partijom i strankama nacionalnih manjina. Na tim pozicijama su pregovori okončani 16. septembra.
Dosadašnje pregovore su pratile optužbe između Demokrata i Ura koje su se odnosile na opstrukciju oko formiranja nove Vlade i oštra ktitika zbog saradnje sa Đukanovićevim DPS-om.
U prethodnom periodu je Dritan Abazović formirao Vladu uz podršku DPS-a, dok su Demokrate Alekse Bečića podržale inicijativu DPS-a o obaranju Abazovićeve Vlade.
Razgovori o mandataru u toku
U međuvremenu Đukanović je obavio konsultacije sa dijelom političkih partija o izboru novog mandatara.
Do sada je razgovarao sa poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je predsjednik, Socijaldemokratskom partijom (SDP), Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom.
Kako ove stranke nemaju koalicioni kapacitet za formiranje parlamentarne većine od 41 poslanika, one se zalažu za raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
I Đukanović je nedavno rekao da je najrealnije da se krene u organizaciju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, jer kako je ocijenio “ne postoji raspoloženje u parlamentu da se formira nova Vlada”.
Tri koalicije Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura koje zajedno imaju 41 poslanika, saopštile su da neće ići na konsultacije, ali su najavili da će Đukanoviću pisano poslati potpise većine ukoliko postignu dogovor o mandataru i raspodjeli resora u budućoj Vladi.
Ove koalicije su, kao pobjednici parlamentarnih izbora 2020. godine, već jednom formirali Vladu Zdravka Krivokapića. Ova Vlada je oborena u februaru ove godine, na inicijativu tadašnjeg potpredsjednika i lidera Građanskog pokreta Ura Dritana Abazovića.
Izvor: Slobodna Evropa
