Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je danas da su i dalje otvorena vrata za pregovore sa američkom administracijom o carinama koje je najavio predsjednik SAD Donald Tramp.

Još nije kasno da se problemi rješavaju pregovorima – rekla je fon der Lajen, piše N1.

Ona je dodala da je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič „u stalnom kontaktu“ sa američkim kolegama.

Nastojaćemo da smanjimo prepreke – poručila je Fon der Lajen.

Tramp je sinoć najavio uvođenje carina na uvoznu robu, od 34 odsto na kineske proizvode, 20 odsto na one koji dolaze iz Evropske unije do čak 46 odsto za robu iz Vijetnama.

On je jučerašnji dan proglasio „Danom oslobođenja“, dok njegovi protivnici govore o „Danu recescije“ zbog posljedica koje će nanijeti carine SAD.

Tramp je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Izvor: N1

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su carinu od deset odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, pokazao je grafikon koji je u srijedu uveče objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da SAD uvode “recipročne carine” svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu, prenose Vijesti.

Trump je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, nazvanom Dan oslobođenja. On je tom prilikom prikazao tabelu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od deset odsto do 49 odsto.

Carine koje SAD uvodi stupile su na snagu u ponoć.

Evropskoj uniji Trump je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji deset odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.

Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu, čak 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Trump je posegnuo za tako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina, ali to se više događati neće – poručio je Trump iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja, jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nijesu natjerali Trumpovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Peter Navarro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi USD godišnje, što će biti najveće dizanje američkih carina od završetka Drugog svjetskog rata.

Ministar trgovine Scott Bessent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trumpove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja.

Trump uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Trump je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nijesu proizvele željeni efekat.

Izvor: Mina-business

Demokratski senator Kori Buker ušao je u istoriju, održavši najduži govor ikada u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija bio je simboličan protest protiv američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je upozorio na “ozbiljan i hitan” trenutak u američkoj istoriji. Govor je trajao, vjerovali ili ne, 25 sati i pet minuta.

Iako nije bila riječ o takozvanom “filibasteru“, govoru osmišljenom da ometa usvajanje nekog zakona, ipak je usporio zakonodavne poslove u Senatu koji je pod kontrolom Republikanaca. Pravila za takve govore zahtijevaju da govornik ostane na nogama i odustane od svojih pauza za toalet.

Buker je rekao da će govoriti dokle god bude fizički sposoban, kada je započeo svoj govor u ponedjeljak u oko 19 časova po lokalnom vremenu. Završio ga je u utorak u večernjim satima.

Buker (55), koji je četvrti po rangiranju demokrata u Senatu, dio vremena je iskoristio da pročita pisma svojih birača, koji su rekli da su pretrpjeli štetu zbog politika predsjednika Trampa.

Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega. Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korijenima kao potomak i robova i vlasnika robova, prenosi BBC.

Rekord za najduži filibuster pripada američkom senatoru Stromu Turmondu iz Južne Karoline, koji je, prema zapisnicima Senata Sjedinjenih Američkih Država, govorio 24 sata i 18 minuta protiv Zakona o građanskim pravima iz 1957. godine.

Noviji u istoriji bio je filibuster Teda Kruza iz 2013. godine, koji je držao govor 21 sat. Ovaj republikanac tada je govorio protiv Obamakera.

izvor: Agencije, BBC

U Crnoj Gori u četvrtak, 3. aprila, u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.

Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, ponegdje slaba kiša.

Vjetar povremeno umjeren, a ponegdje pojačan, sjevernog i sjeveroistočnog smjera. 

Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13 stepeni.

Najviša dnevna do 22 stepena.

U eri digitalne komunikacije, kada poruke putuju brzinom svjetlosti, učenici VIII-2 odjeljenja Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja, imali su priliku da otkriju ljepotu i posebnost tradicionalnog pisma.

Posjetom Pošti na Cetinju, upoznali su se sa pravilnim načinom adresiranja pisma i osjetili draž rukom pisanih poruka, koje nose osobitu emociju.

O ovoj zanimljivoj aktivnosti učenici i njihova nastavnica crnogorskog jezika i književnosti, Ana Borozan, govorili su u izjavi za Radio Cetinje, ističući da ljepotu i intenzitet najrazličitijih osjećanja u pismima ne može zamijeniti mobilni telefon sa SMS porukama ili internet komunikacija.

Posjeta je imala je za cilj da podsjeti mlađe generacije na značaj tradicionalne pisane komunikacije, koja se, uprkos savremenim tehnologijama, i dalje smatra dragocjenim oblikom izražavanja – kazala je profesorica Borozan.

Kroz razgovor i praktične primjere, učenici su spoznali su da tekstualne poruke, mejlovi i drugi digitalni servisi, iako praktični, nikada ne mogu u potpunosti zamijeniti emocije i značaj rukom napisanog pisma, koje je kroz vijekove bilo način čuvanja pisane riječi – zaključila je Borozan.

Nakon edukativne posjete Pošti, učenici su se pridružili grupi roditelja u obilježavanju Međunarodnog dana autizma. Puštajući plave balone sa gradskog trga, u znak podrške ovom važnom datumu i Udruženju, pokazali su svoju nesebičnost i izraženu empatiju koja je svima i potrebna.

Izložba akademske slikarke Marije Radusinović, pod nazivom „Izvan granice”, otvorena je večeras u Galeriji Centra za kulturu.

Mlada crnogorska umjetnica u svojim radovima koristi crtež i sliku kako bi, prema riječima Milene Latković iz Centra za kulturu, istraživala savremene probleme i deformitete ljudske prirode.

Njen rad prikazuje neobične, dehumanizovane likove u stalnoj promjeni, koji odražavaju haotični svijet u kojem živimo. Kroz svoja djela ona se bavi temama kao što su sudbina, smrt i unutrašnji svjetovi ljudi u savremenom društvu. Umjetnost Marije Radusinović se protivi jednostavnim rješenjima i poziva nas da razmislimo o dubljim pitanjima postojanja i života u današnjem svijetu – poručila je Latković.

Inspiraciju, za postavku radova nastalih tokom posljednje tri godine, umjetnica nalazi u ljudima.

Dosta istražujem njihovu unutrašnjost, taj neki unutrašnji svijet i upravo je to bila inspiracija da napravim ovu izložbu – objasnila je Radusinović.

Sam naziv izložbe poziva na lična preispitivanja.

Izložba govori o tome kako treba da pređemo sve granice i kako ne treba da se bojimo sebe. Treba više da istražujemo sebe i našu unutrašnjost koja zna biti i lijepa i ružna na neki način – kazala je umjetnica.

Izložba Marije Radusinović organizovana je u okviru inicijative za podršku mladim i neafirmisanim likovnim umjetnicima sa Cetinja, a biće otvorena do 9. aprila.

Marija Radusinović rođena je 1997. godine u Podgorici. Diplomirala je 2020. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Ratka Odalovića. Trenutno je na magistarskim studijama pod mentorstvom istog profesora. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2020. godine.

Njeno obrazovanje uključuje i međunarodne studije, kao što su Fakultet likovnih umjetnosti u Lisabonu (Portugal) 2019. godine, te Academy of Fine Arts u Gdanjsku (Poljska) 2022. godine. Njena umjetnička karijera bogata je nagradama, a ističe se osvojenim prvim nagradama za slike i grafike na međunarodnim izložbama u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori.

Marija Radusinović je imala nekoliko samostalnih izložbi, među kojima se izdvajaju izložbe u Podgorici, Tivtu i Budvi 2020. godine, kao i brojne kolektivne izložbe širom Crne Gore i Evrope.

Takođe, aktivno je angažovana i u teatarskoj sceni, kao dio projekta “Bunt” (Bunt Scena).