Crna Gora je u 2023. godinu ušla bez funkcionalnog Ustavnog suda, a u toku je konkurs za izbor četvoro sudija što je uslov za deblokadu cjelokupnog sistema i zbog čega je Evropska unija to postavila kao prioritet svih prioriteta.
Nove sudije pridružiće se preostalima u sadašnjm sazivu: Budimiru Šćepanoviću, Desanki Lopičić i Miloradu Gogiću.
Kako su oni radili, zašto su često bili na meti kritika i jesu li zbog nekih propusta odgovarali istraživala je Televizija Vijesti.
Na deblokadu Ustavnog suda čeka oko 2.800 neriješenih predmeta, a prema informacijama koje je Televizija “Vijesti” dobilia iz ovog suda, pored dvije i po hiljade ustavnih žalbi iz prethodnih šest godina, na čekanju su i 133 zakona i 140 podzakonskih akata čija se ocjena ustavnosti traži.
Samo u prošloj godini Ustavni sud je primio više od hiljadu predmeta, od čega ubjedljivo najviše ustavni žalbi, oko 900.
Šćepanović, Lopičić i Gogić zbog nepostojanja kvoruma, jedino odlučuju u vijeću o ustavnim žalbama – i to samo ako postoji jednoglasnost.
Aktuelni saziv Ustavnog suda, iz kojeg je četvoro sudija u posljednje dvije godine otišlo u penziju, pratile su optužbe i sumnje da su predmete držali u fiokama i da su odluke donosili sa zakašnjenjem kada one više nisu imale pravnu težinu, ali i da je vecina sudija bliska bivšoj DPS vlasti .
Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić izabrani su za sudije u decembru 2013. godine na predlog tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića, dok je Gogić izabran na predlog skupštinskog Ustavnog odbora.
Gogić izdvojio mišljenje po pitanju lokalnih izbora
Milorad Gogić u pojedinim značajnim predmetima zajedno sa kolegom Miodragom Iličkovićem izdvajao je mišljenja u odnosu na odluke koje su donosile ostale sudije, većinom glasova.
Jedna od posljednjih odluka Ustavnog suda, kada je bio na ivici kvoruma, bila je proglašenje neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim su odgođeni lokalni izbori u 14 opština. To je kasnije rezultiralo održavanjem izbora 23. oktobra, u vrijeme kada Ustavni sud više nije mogao da odlučuje o izbornim sporovima jer je ostao bez kvoruma. U izdvojenom mišljenju, sudija Gogić je naveo da je trebalo obustaviti i sve pojedinačne akte predsjednika države Mila Đukanovića o raspisivanju lokalnih izbora, što Ustavni sud nije učinio.
Jedna od bitnijih spornih odluka Ustavnog suda je kada je većina sudija u septembru 2019. godine odlučila da umjesto da usvoji ustavne žalbe poslanika DF-a Milana Kneževića i Nebojše Medojevića, zbog stavljanja u zatvor bez ukidanja imuniteta, ukine odredbu Zakonika o krivičnom postupku po kojoj je to učinjeno.
“Ova odluka će postati primjer kako ne treba donositi odluke, da bi se prikrilo nezakonito djelovanje redovnih sudova”, tako je to prokomentarisao jedan od tadašnjih sudija Hamdija Šarkinović, po odlasku u penziju.
Lopičić – predsjedavajući sudija, sa pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda
Desanka Lopičić je bila na meti kritika kada je u januaru 2020. godine izabrana za predsjedavajuću sudiju Ustavnog suda, sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda, iako pravni sistem Crne Gore nije poznavao tu funkciju. Po zakonu, v.d. je do izbora novog predsjednika suda trebalo da bude najstariji sudija Hamdija Šarkinović, što se desilo jedanaest mjeseci kasnije. U odluci kojom se ukida odluka o izboru Lopičić za predsjedavajuću, navodi se da nijednom odredbom Ustava, Amandmana na Ustav i Zakona o Ustavnom sudu “nije predviđen pravni institut predsjedavajući sudija, sa pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda”.
Nakon toga grupa NVO, među kojima su Akcija za ljudska prava i MANS, tražila je da sudije koje su glasale za njen neustavni izbor podnesu ostavke i da više ne obavljaju nijednu javnu funkciju .
Ostaje sumnja, naveli su tada u civilnom sektoru , da je cilj izmišljanja funkcije “predsjedavajućeg sudije” zapravo bio da se sudija Desanka Lopičić, navodno naklonjena vladajućoj političkoj partiji DPSu, zadrži na toj funkciji u izbornoj godini.
Stanovi pod povoljnim uslovima za Šćepanović i Lopičić
Šćepanović i Lopičić su od Vlade 2016. dobili stanove pod povoljnim uslovima, u netransparentnoj proceduri, i to Šćepanović stan od 90 metara kvadratnih za nešto više od 13 hiljada eura eura, a Lopičić stan od 75 kvadrata za nepunih 13 hiljada eura, iako je u tom trenutku imala stan od 69 kvadrata a njen suprug kuću od 130 kvadrata i tri poslovna prostora.
Aktuelni saziv Ustavnog suda ostaće upamćen i po tome da je proglasio neustavnom sopstvenu zakonsku obavezu da u svakom predmetu mora da odluči u roku od 18 mjeseci.
IZVOR: Vijesti