Prijemni ispiti otvorili pitanje kvaliteta znanja budućih brucoša

Prvi upisni rok na fakultetima u Crnoj Gori pokazao je loše rezultate na prijemnim ispitima i generalno nizak nivo predznanja sa kojim dolaze budući brucoši nakon trinaestogodišnjeg učenja u osnovnoj i srednjoj školi. Bez suštinskih reformi, ovakvi rezultati mogli bi da postanu pravilo. Problem je obrazovni sistem, a ne učenici, ocjenjuju sagovornici našeg radija.

Dugogodišnja profesorica hemije u penziji Svetlana Varagić kaže za RTCG da je uvijek na strani đaka i da ih sama sprema za prijemne ispite. Profesorica Varagić je jasna: neko je učio više, neko manje.

“Imate odličnih učenika koji idu na medicinu, a ne znaju dovoljno hemiju, odnosno nijesu sigurni u to što znaju, ali pokušaju da izađu na prijemni. I oni ili polože ili ne polože prijemni. Ja kažem, činjenica je da dosta učenika ne položi, ne pokaže adekvatno znanje na prijemnom ispitu. Ali, pazite, prijemni ispit i služi da se izaberu učenici koji imaju adekvatno znanje”, kazala je profesorica Varagić.

Sa druge strane, univerzitetska profesorica Branka Bošnjak, sada savjetnica rektora Univerziteta Crne Gore, problem vidi u padu kvaliteta obrazovnog sistema, koji bi trebalo revidirati. Navodi primjer Medicinskog fakulteta.

“Ogroman broj prijavljenih koji su lučonoše ne polože prijemni ispit, što ukazuje na to da se te diplome Luča olako dodjeljuju, odnosno da iza tih lučonoša ne stoji znanje. I to je negdje bio indikator koji se vidio i ranije, zbog toga što je evidentan porast djece koja su lučonoše, a prosto je nemoguće da svi imaju tako izvanredne rezultate”, mišljenja je Bošnjak. 

Potrebna je ozbiljna analiza uzroka i odgovornosti svih aktera u obrazovnom sistemu, umjesto da se ovim pitanjem bavimo samo kada stignu rezultati prijemnih ispita, smatra Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.

“Rezultati prijemnih ispita zaista nijesu nikakvo iznenađenje, već potvrda dugogodišnjeg pada kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori i tu smo gdje jesmo iz različitih razloga. To nije problem samo učenika, već posljedica sistema koji godinama ne uspijeva da obezbijedi kvalitetno znanje i jednake obrazovne šanse za sve učenike Crne Gore”, rekla je Kaluđerović. 

Profesorica Varagić ne krivi učenike, jer su pod stresom nakon maturskih večeri, polaganja eksterne mature i pripreme za prijemni. Ukratko, završno polugodište je za njih haos.

“Onda je i razumljivo da nekad ocjene budu niže. Recimo, javnost nije upoznata da su naši učenici u okruženju ostvarili zavidne rezultate. Dosta njih se upisuje u okruženju, u Beogradu, u Sarajevu, u Italiji, i oni su na vrlo zavidnom nivou. E sad, problem što lučonoše ne polože prijemni ispit, to je za neku dublju analizu, ja se ne bih u to uplitala. Djeca u školi bukvalno jure što veće ocjene da bi ostvarila tu diplomu, zato što im ona obezbjeđuje dovoljan broj bodova za neke fakultete. Ali mislim da imamo i dosta sjajnih đaka, tako da nije to baš tako strašno kao što izgleda”, kazala je Varagić.

Za profesoricu Bošnjak, ukidanje prijemnih ispita na većini fakulteta bio je pogrešan korak, pa bi trebalo razmotriti njihovo ponovno uvođenje na svim studijskim programima.

“Inače se profesori žale da je ulazno znanje djece iz srednjih škola na znatno nižem nivou otkad je sprovedena ova reforma po Bolonji, odnosno otkad je ukinut prijemni ispit”, rekla je Bošnjak.

Vraćanje profesorskog autoriteta, integriteta i istinskog sticanja znanja kao najvažnije vrijednosti težak je posao za jedno društvo. Dok se to ne dovede u red, obrazovni sistem će biti u krizi. Opšta društvena klima mora da ima sistem vrijednosti u kojem su znanje, trud i talenat jedine i najbolje valute za uspjeh.

Izvor: RTCG