U narednom periodu neće biti povećanja cijene električne energije, kažu u Elektroprivredi Crne Gore. Uoči ekološke rekonstrukcije Termoelektrane “Pljevlja”, koja će trajati do 15. novembra, obezbijeđene su nedostajuće količine struje i za tu namjenu izdvojeno 70 miliona eura.

Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije, biće van pogona.

Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, jer su u međuvremenu iz uvoza nabavljene nedostajuće količine.

Takođe, u bliskoj budućnosti ne razmišlja se ni o poskupljenju električne energije za krajnje korisnike, kaže predsjednik odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović.

“Elektroprivreda Crne Gore je donijela odluku da prva tri mjeseca nije bilo povećanja cijena električne energije. Vrlo brzo ćemo donijeti odluku da i sljedeća tri mjeseca ne bude povećanja cijena električne energije, ali moramo da vodimo računa i o tome da je električna energija berzanska roba, da vidimo kako će se cijene kretati u junu, julu i avgustu i tako tim mjesecima. Kažem, za sada nema povećanja, ali uvijek postoji jedna zadrška. Nije lako ostati sedam i po mjeseci bez termoelektrana. Ne posežemo za tim aktivnostima povećanja cijena električne energije, ali ne može niko tvrdo da garantuje kako će biti stanje u narednom periodu”, kazao je Đukanović.

Da se cijena struje u dogledno vrijeme neće mijenjati, ističe i izvršni direktor Elektroprivrede Ivan Bulatović, koji ipak ne isključuje mogućnost da u jednom trenutku dođe do korekcije cijene.

“Cijena električne energije je na berzi negdje oko 100 eura na današnji dan, a da je prodajemo krajnjim korisnicima za 45 eura, tako da na račun izvoza električne energije i profita koji obezbijedimo, kada je dobra hidrološka godina i kada rade svi proizvodni objekti u punom pogonu, tada imamo i mogućnost da zaradimo na tim tržišnim cijenama i da onda prema našim korisnicima imamo takvu cijenu kakvu imamo”, kazao je Bulatović.

Pojašnjava da u nekom narednom periodu mora doći do usklađivanja sa cijenom električne energije sa prosjekom EU, u našoj želji da pristupimo EU.

“Tako da neće to biti na nivou koji je sad trenutno u prosjeku, jer generalno treba se očekivati u nekom narednom periodu povećanje cijene električne energije za krajnje korisnike. Ono što je sigurno, ekološka rekonstrukcija neće uticati u ovoj godini na povećanje cijene električne energije”, istakao je Bulatović. 

Ekološka rekonstrukcija pljevaljske Termoelektrane, zajedno sa izmještanjem korita Rijeke Ćehotine, kao i kupovinom nedostajućih kilovata struje na tržištu tokom pauze u radu agregata, Elektoprivredu će ukupno koštati oko 170 miliona eura.

IZVOR: RTCG

Prirodno je da Crna Gora ima odnose sa zemljama izvan Evropske unije (EU) i u tom kontekstu smo upoznati sa nedavno potpisanim sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama. Ekonomski rast je u interesu Crne Gore, ali ga je potrebno ostvariti na način koji je usklađen sa standardima EU.

To je zvanično juče rečeno “Vijestima” u Delegaciji EU u Podgorici u odgovoru na pitanja koji je njihov stav u vezi Sporazuma koji su potpisale vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina i da li ovaj sporazum može uticati na proces pristupanja Crne Gore EU.

“U skladu sa zakonodavstvom EU i Crne Gore o javnim nabavkama, kao i u skladu sa Reformskom agendom, Crna Gora ostaje u obavezi da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE”, kazali su iz Delegacije.

Vlada je juče na sjednici utvrdila dva predloga zakona – o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.

Premijer Milojko Spajić juče je na konferenciji za novinare kazao da je Vlada dala saglasnost na ove sporazume, a da su ministri iz Demokratske narodne partije (DNP) imali određene rezerve.

“Vijesti” od više izvora iz Vlade saznaju da su potpredsjednici Vlade Milun Zogović (DNP) i Momo Koprivica (Demokrate) i ministarka saobraćaja Maja Vukićević (DNP) izdvojili mišljenje u vezi predloga zakona o sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, dok su glasali za predog zakona o ekonomskoj saradnji.

“Ministarka Vukićević i potpredsjednik Zogović su istakli da DNP, čiji članovi nijesu protiv investicije, ali da postoje određene nedoumice koje treba razjasniti za konkretan Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina i projekte koji su pominjani. Potpredsjednik Koprivica nije dao obrazloženje osim što je rekao da izdvaja mišljenje”, kazao je izvor “Vijesti”.

Na pres konferenciji nakon sjednice Vlade Spajić je kazao da će ovi sporazumi kao zakoni biti poslati Skupštini na razmatranje i da će prije toga imati razgovore sa svim poslaničkim klubovima kako bi riješili sve nedoumice.

Ustav Crne Gore navodi da su potvrđeni međunarodni ugovori sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i da “imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva”. To znači da će međudržavni sporazumi potvrđeni u Skupštini imati snagu leks specijalis zakona i biti iznad domaćih zakona u slučaju bilo kojeg spora.

Sporazum sa UAE predviđaju da ta država izabere investitora za dva projekta razvoja nekretnina na jugu i na sjeveru Crne Gore, ali i da, kako tvrde, garantuje za njihovu realizaciju. Crna Gora se obavezuju da finansira izgradnju komunalne infrastrukture do lokacije, pripodobi planove željama investitora i izda mu potrebne građevinske dozvole.

Ustav Crne Gore navodi da su potvrđeni međunarodni ugovori sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i da “imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva”

Spajić je naveo da se još ne zna konkretno šta će biti izbor investitora, iako je proteklih mjeseci imao više sastanaka sa biznismenom iz UAE Mohamedom Alabarom koji je predstavio projekat masovne gradnje stambeno-poslovnih objekata na Velikoj plaži od 30 milijardi eura. Alabar je tražio zakup Velike plaže na 99 godina.

Spajić je kazao da ovaj investitor razmatra još dvije lokacije za sličnu investiciju, jedna se nalazi u državi koja ima izlaz na Atlantski okean, a druga je na Mediteranu. On je naveo i da svi poslanički klubovi i lokalne samouprave treba da budu odgovorni da prihvate ovaj projekat, kako ne bi djeci i unucima objašnjavali kako su propustili 35 milijardi.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je juče da Ulcinj nije na prodaju, kao i da istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu da se ustupe nekome zarad uskih interesa. U Ulcinju će, u subotu 5. aprila u podne, umjesto svečane sjednice lokalnog parlamenta biti održan protest na Maloj plaži, na koji su ih pozvali prvi čovjek grada i predstavnici svih političkih partija.

IZVOR: Vijesti

Vrijeme sjutra promjenljivo oblačno, u južnim i centralnim predjelima sa sunčanim intervalima, a od sredine dana lokalno slaba kiša, najavili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Više uslova za padavine u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.

Vjetar je slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 12, najviša dnevna od 7 do 19 stepeni.

Poslanica i politička direktorka Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović učestvovala je na 23. zasijedanju POSP-a (Parlamentarni odbor Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje) u Strazburu, što je iskoristila da obavijesti EU parlamentarce da se lokalna zajednica u Ulcinju oštro protivi planovima crnogorske Vlade da proda Veliku plažu investitoru, kazala je ona u saopštenju dostavljenom medijima.

“Iskoristila sam ovu priliku da razgovaram sa kolegama iz Evropskog parlamenta kako bih prenijela namjere premijera Spajića i Vlade da prodaju Veliku plažu jednom investitoru. Obavijestila sam ih da je riječ o poklanjanju najvrijednijeg dijela naše obale, 20 miliona kvadrata, u ruke jednom čovjeku, bez tendera i suprotno svim važećim propisima. Ukazala sam na to da se ovom naumu oštro protivi lokalna zajednica u Ulcinju, kao i da je lokalni parlament jedinstven u odbijanju ovakve investicije”, navela je Novaković Đurović.

Ona je u zaključku izrazila uvjerenje da će naši evropski partneri pomno pratiti razvoj događaja oko Velike plaže i pružiti podršku zaštiti vladavine prava i najvećeg prirodnog bogatstva Crne Gore.

IZVOR: Vijesti

Cnogorsku košarkašku reprezentaciju krajem ovog ljeta očekuje peto Evropsko prvenstvo u istoriji, a dio tima u Tampereu biće i Nikola Vučević. As Čikago Bulsa potvrdio je u razgovoru za RTCG odluku koju je saopštio selektoru Bošku Radoviću nakon plasmana na Eurobasket.

“Iskreno, pogotovo od Svjetskog i posljednjeg okupljanja za kvalifikacije za Olimpijske igre, stvarno mi je bilo lijepo i stvarno sam uživao u tome. Stvorila se neka zdrava i dobra atmosfera. Mislim da je dobar miks mlađih i starijih igrača i da smo se zaista lijepo uklopili, da se selektor i čitav njegov stručni štab trude da naprave da to bude zdrava priča. Da uživamo u tome, da dođemo da se lijepo provedemo“, opisao je Vučević atmosferu koja vlada u nacionalnom timu i istakao je kao glavni razlog što se raduje reprezentativnim akcijama.

“To je period u godini u kom smo mi svi kao igrači uglavnom slobodni. Imamo ljeto, tokom kog možemo da budemo sa porodicama, da putujemo, da radimo šta god želimo – mi se odreknemo svega toga da bismo bili tu za reprezentaciju. Bitno je da se napravi zdrava priča, da nam bude lijepo, da ne bude obaveza za nas, već da uživamo u svemu. Čitave sezone smo pod nekim pritiskom, rezultata, igre, uglavnom smo svi van kuća i treba uzeti i to u obzir.“

Kao što je slučaj u Čikagu, gdje je Vučević ubjedljivo najstariji, sa 14 sezona ispod pojasa, tako i u reprezentaciji 34-godišnji Baranin ima ulogu mentora.

“U posljednje dvije-tri godine, od kada je bilo Svjetsko prvenstvo, stvarno uživam u tome i lijepo mi je. Sada sam ja tu među najstarijima i moja uloga je drugačija, mlađi se ugledaju na nas i uživam u tome. Lijepo mi zaista bude i ako budem zdrav i ako sve bude kako treba, plan mi je da budem tu za Evropsko prvenstvo. Imao sam razgovore i sa selektorom o planovima priprema i kako on to zamišlja.“, kazao je naš as.

Vučevića očekuje četvrti nastup na Eurobasketu. Uz dva Svjetska prvenstva i olimpijski kvalifikacioni turnir, jedan je od igrača koji je sakupio najviše utakmica na najvećoj sceni za Crnu Goru. Lijepo je čuti da je prva zvijezda tima i jedini NBA igrač iz Crne Gore skoro pet mjeseci prije turnira riješio da se stavi na raspolaganje selektoru Radoviću, u čijem timu se posebno osjeća.

“Radujem se još jednom Evropskom prvenstvu. Radujem se i pripremama i svom tom druženju tokom prvenstva i uoči prvenstva. Putovanja, odlasci na turnire i prijateljske utakmice, sve to ima svoju draž. Lijepo je da se prođe, stvaraju se prijateljstva i uspomene koje pamtiš čitavog života. Eto u mom slučaju, jedan od najboljih i najbližih mojih prijatelja je Vladimir Mihailović. Igrali smo zajedno u Mornaru iz Bara sa 14, 15, 16 godina. On je prije toga igrao u Ulcinju, igrali smo jedan protiv drugog, pa smo igrali zajedno i u Budućnosti pola godine. Danas smo saigrači u reprezentaciji. Sve to ima nešto svoje, tako da uživam u tome. Nadam se da ćemo biti kompletni i da ćemo svi biti zdravi, da ćemo imati dobre pripreme, dobro Evropsko prvenstvo.“, ističe Vučević.

U grupi sa dobro poznatim znancima, rivalima iz kvalifikacija, svjetskim prvacima, Njemcima, potom starim rivalom Litvanijom, zatim Finskom i Velikom Britanijom, kao i Švedskom sa kojom smo se sudarili u borbi za 42. šampionat Starog kontinenta, Vučević vidi šanse.

“Mnogo zavisi od toga u kom sastavu ćemo biti. Najbitnije je da svi dođemo zdravi, da možemo da odradimo pripreme kako treba. Mnogo je faktora, ali ako budemo prilično kompletni, mislim da imamo šansu da možemo da jurimo da prođemo grupu. To bi za nas bio veliki uspjeh.“, kazao je on.

Evropljanin sa najviše dabl-dabl utakmica ikada u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta mogao bi da se u finskom Tampereu sudari sa saigračem, mladim Matasom Buzelisom, kao i nekadašnjim članom Bulsa Laurijem Markanenom, ali i brojnim rivalima na NBA parketima – Sabonisom, Valančunasom, braćom Vagner, Šruderom. Doduše, konačne odluke o učešću još uvijek su daleko.

“Evropsko prvenstvo je po meni možda i teže od Svjetskog, jer je više kvalitetnih ekipa. Biće teško, kao i na svakom takmičenju tog tipa. Svaka utakmica je bitna. Ući među 16 bi bio veliki uspjeh, ali polako. Najprije da se okupimo svi, da vidimo u kom ćemo sastavu biti, da vidimo kako će sve da izgleda, da prođu pripreme kako treba, pa da se dobro spremimo za turnir.“, poruka je centra Čikaga.

Šampionat u četiri države – osim Tamperea grupe će dočekati kiparski Limasol, poljske Katovice i letonska prestonica Riga, u kojoj će se igrati završnica – mogao bi da bude oproštajni za najiskusnije, ali i savršena prilika za „posljednji ples“.

“Vjerujem da će svi doći motivisani. Svi će doći sa velikom željom da se napravi dobar rezultat. Postoji mogućnost da za neke od nas starijih možda ovo bude i posljednje veliko takmičenje, tako da će i nama to dosta značiti. Prošli smo ih dosta zajedno, igrali smo mnogo velikih takmičenja zajedno, neko od nas i u mlađim kategorijama. Možda bude specijalno prvenstvo za nas, ali o tom po tom.“, zaključio je Vučević.

Evropsko prvenstvo održaće se od 27. avgusta do 14. septembra, biće treće vezano za Crnu Goru, peto u istoriji. Po četiri tima iz četiri grupe izboriće mjesto u osmini finala, a grupa B, u kojoj je ekipa Boška Radovića, ukršta sa grupom A u kojoj su domaćin Letonija, Srbija, Turska, Češka, Estonija i Portugal.

Crna Gora će u tri avgustovska meča igrati sa tri uslovno rečeno jače reprezentacije, redom sa Njemačkom (27.8.), Litvanijom (29.8.) i Finskom (30.8), dok je prvog i trećeg septembarskog dana očekuju dueli u kojima cilja ovjeru plasmana dalje, sa Švedskom, odnosno Velikom Britanijom.

IZVOR: RTCG

Srpski studenti koji su rekli da se njihova borba za pravdu i vladavinu prava zanemaruje, krenuli su danas biciklima 1.300 kilometara ka srcu Evropske unije (EU) da traže podršku, prenijela je američka agencija AP.

Oko 80 studenata krenulo je danas biciklima na putovanje u Strazbur, u Francuskoj, sa ciljem da skrenu pažnju EU na svoje višemjesečne proteste protiv korupcije u Srbiji, balkanskoj zemlji, koja traži članstvo u Uniji.

“Studenti univerziteta bili su ključna snaga koja stoji iza nacionalnog pokreta protiv korupcije koji uključuje gotovo svakodnevne ulične demonstracije koje su uznemirile predsjednika balkanske nacije Aleksandra Vučića. Iako su dobili ogromnu podršku kod kuće, mnogi studenti kažu da nisu dobili dovoljnu podršku od EU”, prenio je AP.

Bicikli su danas krenuli po laganoj, hladnoj kiši poslije bučnog ispraćaja iz Novog Sada, grada na sjeveru Srbije, udaljenog 90-ak kilometara od glavnog grada Beograda.

“Da, biće teško i biće nam naporno, ali mislim da će se isplatiti”, rekao je Ivan Poturica, student matematike iz Novog Sada i dodao da se očekuje da “neko konačno reaguje na situaciju u Srbiji”.

Studenti će biciklom voziti oko 100-150 kilometara dnevno, kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju i Njemačku prije nego što stignu do Francuske. Uz put planiraju da budu sa Srbima koji žive u inostranstvu i kolegama studentima iz EU.

Putovanje će pokazati “upornost i odlučnost studenata” i “učiniti da se naš glas čuje širom svijeta”, rekli su oni.

Protesti predvođeni studentima u Srbiji pokrenuti su smrću 16 ljudi u smrtonosnom urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u novembru, za koje se uveliko okrivljuje rasprostranjena korupcija, ali su od tada počeli da odražavaju šire nezadovoljstvo Vučićevom populističkom vladavinom u Srbiji.

Od dolaska na vlast prije više od jedne decenije, Vučić je optužen da guši demokratske slobode dok održava bliske veze sa Rusijom i Kinom.

Studenti koji protestuju zahtjevaju pravdu za žrtve urušavanja nadstrešnice 1. novembra i prestanak pritiska vlade i nasilja nad demonstrantima.

To su vrijednosti za koje se zalaže EU, rekli su studenti.

“Mislim da su naše ideje i zahtjevi koje nosimo u Strazburu realni. Zbog toga sam morao da se pridružim”, rekao je student medicine Bogan Jelača.

Boško Bradić, iz Čačka, izrazio je nadu da će studenti “biti u evropskim i svjetskim vijestima nekih 15 dana”.

Studenti su tokom mjeseci protesta organizovali marševe i biciklističke ture kroz Srbiju, nailazeći na topao prijem širom zemlje.

Vučić i provladini mediji, međutim, optužuju studente i njihove profesore da rade protiv države.

Srbija “treba da ispuni reforme EU, posebno da preduzme odlučne korake ka slobodi medija, borbi protiv korupcije i izbornoj reformi”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije nedavnog sastanka sa Vučićem.

“Budućnost Srbije je u EU”, dodala je ona.

U Strazburu studenti planiraju da posjete Savjet Evrope i Evropski parlament.

IZVOR: Beta