Sa ministarske konferencije u Berlinu poslate su pozitivne poruke za Crnu Goru i region, potvrđeno je da je proširenje EU živo i da države kandidati neće morati da čekaju kraj reforme unutar Unije.
To su “Vijestima” rekli crnogorski ministar spoljnih poslova Filip Ivanović i urednik portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija koji su učestvovali na sastanku održanom u četvrtak.
Konferencija pod nazivom “Veća i snažnija Unija – učiniti EU spremnom za proširenje i buduće članice spremnim za pristupanje” okupila je oko 20 ministara spoljnih poslova članica EU i država kandidata. Na konferenciji je njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok predložila detaljnu i inovativnu mapu puta za širenje EU koja bi državama kandidatima, prije punog članstva, pružila rane benificije poput posmatračkog statusa na samitima lidera u Briselu.
Berbok je rekla da državama kandidatima treba pružiti priliku za aktivnije učešće u EU jer “ono što može djelovati kao mali gest ili mala stvar može imati veliki efekat”.
“Zašto na primjer ne pozovemo zemlje koje su finalizovale pojedina poglavlja u pristupnoj proceduri da prisustvuju sastancima savjeta kao posmatrači? Bili bi tamo kada budemo odlučivali o našoj zajedničkoj budućnosti, umjesto što ih pozivamo jednom godišnje da slušaju izvještaje o napretku”, kazala je Berbok.
Crna Gora sa EU pregovora od juna 2012. godine i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri. Evropska komisija je 2020. godine usvojila revidiranu metodologiju pristupanja, koju je prihvatila Crna Gora. Prema novoj metodologiji, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Reforme i imenovanja čelnih ljudi u pravosuđu su među ključnim uslovima za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava).
Ivanović je kazao da su zemlje kandidati i sama Unija, ponovile spremnost da fokusirano i zajednički rade na ispunjavanju uslova za članstvo.
“U razgovorima sam istakao da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima i da cijenimo princip napredovanja prema zaslugama”, rekao je Ivanović.
Todorović Štiplija smatra da Crna Gora, s obzirom na to da nema visoka politička pitanja koja opterećuju proces pristupanja, zaista ima šansu da bude prva sljedeća država koja pristupa EU.
“Pojačan politički zamah procesu može samo da bude od pomoći da se taj cilj ispuni što prije. Međutim, za to će biti neophodan jedan širi politički konsenzus u zemlji oko završetka važnih pitanja u procesu, poput dovršetka reforme pravosuđa”, rekao je.
Ocijenio je da je konferencija u Berlinu dokaz da se atmosfera unutar EU promijenila i da je proširenje zaista ponovo visoko na agendi njenih lidera.
Podsjeća da je istorija politike proširenja pokazala koliko je važno da se uticajne zemlje Evropske unije zalažu za sam proces.
“U slučaju Zapadnog Balkana, svih ovih godina upravo te zemlje bile su ili rezervisane ili su, poput Francuske, proces blokirale”, kazao je.
Ivanović je rekao da je na konferenciji bilo riječi o pripremama EU za nove krugove proširenja i važnosti da reforme idu ruku pod ruku sa politikom proširenja. Todorović Štiplija smatra da je to važna poruka iz Berlina – da su države članice spremne da uđu u proces reforme same Unije, što se već duže vreme odlaže.
“Još važnija poruka je da države kandidati neće morati da čekaju kraj te reforme, nego da će proces proširenja ići paralelno sa tim”, ocijenio je Todorović Štiplija.
Smatra da je za građane regiona važno i što, bez obzira ne geopolitičku neophodnost proširenja, EU će u procesu pristupanja nastaviti da insistira na najvažnijim kriterijumima koji se tiču vladavine prava i izgradnje institucija.
Analena Berbok je, govoreći o državama kandidatima, rekla da bi članice EU trebalo da se pobrinu da ljudi iz tih država, naročito mladi, dobiju priliku da učestvuju u prednostima EU u ranoj fazi, čak prije nego što njihova država postane punopravna članica.
Portal “Politiko” objavio je da to može značiti da studentima iz država poput Sjeverne Makedonije, Srbije ili Turske bude omogućeno da učestvuju u studentskom programu Erasmus, smanjenje nadoknada za roming ili pojednostavljivanje procedura za dobijanje viza za građane država kandidata.
Ivanović je rekao da je tokom konferencije ukazano i na aktuelne geopolitičke izazove i kretanja, te činjenicu da je Zapadni Balkan integralni i prirodni dio Evrope, što predstavlja dodatan podsticaj procesu njegove integracije u EU.
“Ukazao sam na posvećenost Crne Gore evropskoj integraciji i prenio odlučnost 44. Vlade da intenzivira pregovarački proces i napravi iskorak ka bržem ispunjenju konačnog, zajedničkog cilja, članstva u EU”, rekao je.
Podsjetio je da je ideja da se zemljama kandidatima, i prije samog članstva, omogući da u određenom formatu učestvuju u dijalogu na nivou zemalja članica, već neko vrijeme predmet diskusije.
“Činjenica da je takvu inicijativu tokom konferencije iznijela i ministarka vanjskih poslova Njemačke, predstavlja dodatnu potvrdu da je proces proširenja tema koja se kotira visoko među prioritetima i da zemlje članice razmatraju različite modalitete kako da daju doprinos dinamiziranju pregovora. Vjerujem da će inicijativa naići na podršku, te doprinijeti sveukupnom napretku i približavanju Zapadnog Balkana punopravnom članstvu EU”, kazao je Ivanović.
“Njemačka mora reći da nema proširenja prije reformi u EU”
Urednik na portalu Euroaktiv Oliver Nojan ocijenio je da, ako Njemačka stvarno želi da pokrene stvari, moraće zauzeti odlučniji stav i razjasniti jednu stvar: neće biti proširenja dok se EU ne reformiše.
“Njemački ministri dosad su izbjegavali takvu izjavu, najverovatnije zbog straha da ne otuđe kandidate kao što je Ukrajina. Ali ako Njemačka, kao najveći zagovornik reformi, ne zauzme takav odlučan stav, postoji velika vjerovatnoća da će entuzijazam na kraju ispariti i ostaviti proširenje na čekanju”, napisao je Nojan u uredničkom komentaru povodom konferencije u Berlinu i poruka Analene Berbok.
Nojan je podsjetio da je deklaracija usvojena prošlog mjeseca nakon neformalnog sastanka evropskih šefova država i vlada u Granadi pomenula reformu EU, ali nije precizirala šta bi ta reforma trebalo da obuhvati.
“Čini se da postoji široki konsenzus među zemljama EU da proširenje postaje geopolitička neophodnost. Međutim, odgovarajuća diskusija o reformi bloka prije nego što se prime novi članovi čini se da nikada ne zaživi – a Njemačka je djelimično kriva”, smatra on.
IZVOR: Vijesti
