Građani su i danas istrajali na barikadi, blokirajući magistralni put Cetinje–Podgorica u mjestu Kruševo Ždrijelo. Okupljeni ne odustaju od zahtjeva za odgovornošću povodom januarske tragedije koja je potresla grad i državu, dok se nadležni iz Vlade Crne Gore i dalje ne oglašavaju.

Izjavu za Cetinjski list dao je građanin Prijestonice Luka Popović, objašnjavajući razloge zbog kojih svakodnevno stoji na barikadi zajedno sa svojim sugrađanima.

Prvi put u životu nisam znao kako da svom djetetu odgovorim na pitanje zašto više ne može da igra basket sa svojim drugom. Taj odgovor, koji prvi put nisam imao za svoje dijete, pokušavam da dobijem od nadležnih organa, jer ipak neko mora da snosi odgovornost za sve što se desilo. Pitam se da li je to Ministarstvo zdravlja, policija, sudstvo… Ne znam, ali bih volio bar neko da se obrati i pruži bilo kakav odgovor – prvo porodicama žrtava, a zatim i nama ostalima koji dijelimo tugu s njima – poručio je Popović.

Na konstataciju Cetinjskog lista da ima i onih koji ne pristaju na blokadu saobraćaja, Popović kaže da svako ima pravo na svoje mišljenje i da takav stav ne osuđuje.

Nadam se da će i ti građani u nekom trenutku shvatiti zbog čega se borimo, jer je ovo, dugoročno gledano, borba za bolje svih nas, za sigurniji život naše djece – dodao je Popović.

Novinarska ekipa Cetinjskog lista razgovarala je i s drugim okupljenima na barikadi. Kako su istakli, neće dozvoliti da ih obeshrabri ignorisanje njihovih zahtjeva upućenih nadležnima iz Vlade Crne Gore zaduženim za sektor bezbjednosti.

Kao i prethodnih dana, blokada je počela u 17:26 i trajala je sat vremena, a na isti način biće nastavljena i sjutra.

Tokom prekida saobraćaja, pojedini vozači su strpljivo čekali, dok su drugi izlazili iz automobila i raspitivali se kada će saobraćaj biti ponovo uspostavljen.

Bilo je i onih koji su izrazili negodovanje zbog zastoja, ali su demonstranti ostali dosljedni svojim zahtjevima, poručujući da neće odustati dok ne dobiju konkretne odgovore i reakciju nadležnih.

Duge kolone vozila na prilazima Cetinju iz pravca Podgorice i Budve pokazale su da protest značajno utiče na saobraćaj, ali i da su okupljeni odlučni da istraju.

Barikade ostaju na snazi, a poruka građana je jasna – očekuju odgovornost i konkretne mjere.

Izvještaj/Foto: M. Jovanović

Crnogorska reorderka u skoku uvis Marija Vuković pobijedila je na dvoranskom prvenstvu Grčke u Atini i kvalifikovala se na Evropsko dvoransko prvenstvo u Holandiji.

Ona je presočila ljestvicu na 183 centimetra, koliko i drugoplasirana Grkinja Tatjana Gusin, ali iz više pokušaja. Vuković je sredinom februara trijumfovala na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu, skokom od 180 centimetara.

Na otvaranju sezone, krajem januara, preskočila je 190 centimetara i osvojila drugo mjesto na dvoranskom mitingu u Beogradu.

Vuković se uspješno vratila na atletsku scenu, nakon višemjesečne pauze zbog povrede.

Ona će biti jedina predstavnica Crne Gore na Evropskom prvenstvu u dvorani, koje će biti održano od 6. do 9. marta u Apeldornu. Sa njom će u Holandiju putovati i njen trener, Grk Vasilikos Dimitrios.

Vuković će skakati kvalifikacije 7. marta od 11 sati. Finale je na programu dva dana kasnije u 17 sati i pet minuta.

Vuković ove sezone očekuje veliki broj takmičenja na otvorenom, zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Tokiju, od 13. do 21. septembra.

Platni promet u eurima unutar Evropske unije trenutno je onemogućen, navodi se u obavještenju koje je korisnicima poslala Erste banka.

Zbog greške trenutno ne radi platni sistem TARGET unutar cijele Evropske unije, u kojem se izvršavaju platne transakcije u eurima između svih banaka europodručja. Zato su onemogućene odlazne i dolazne transakcije za: SEPA nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima HITNA nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima – piše u obavještenju.

Špansko ministarstvo kulture dalo je instrukcije za 16 nacionalnih muzeja prema kojima oni treba da uklone iz svojih postavki mumije, lobanje i ljudske ostatke u bilo kom obliku, kako bi se zaštitilo dostojanstvo tih osoba, prenose španski mediji.

Instrukcije se ne odnose na ostale muzeje i kulturne ustanove koji nisu u državnom vlasništvu, prenosi agencija Efe i dodaje da će nova uputstva važiti, međutim, za Nacionalni arheološki muzej i Antropološki muzej.

Odluka španskih vlasti već je izazvala prvu praktičnu posljedicu na Kanarskim ostrvima, nakon što je iz tamošnjeg muzeja uklonjena najbolje očuvana mumija iz kulture Guanče koja je pripadala starosjediocima ovih ostrva, i premještena u depo Nacionalnog arheološkog muzeja.

Predsjednica lokalne uprave Tenerifa, Rosa Davilja, smatra da je neprihvatljivo da simbol starosjedalačke kulture bude premješten u skladište muzeja, kao i da je to uvreda za sve stanovnike Kanarskih ostrva.

Slično mišljenje dele i šef lokalnog centra MUNA sa Tenerifa, Konrado Rodrigez, kao i direktor privatnog Kanarskog muzeja, Diego Lopez i dodao da su ove mjere uvredljive.

„Ovi ostaci ne mogu se sakriti, svidjelo se to ministarstvu ili ne“, kaže Rodrigez.

Izvor: Tanjug

Građani i građanke Cetinja i danas će u 17 sati i 26 minuta blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo.

Protest se organizuje u znak podrške neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra?”, koja traži odgovornost nadležnih za januarsku tragediju na Cetinju.

Obezbijeđen je besplatan prevoz. Kombi će biti na raspolaganju u 17.05 sati na autobuskoj stanici.

Globalno zagrijavanje dovodi do povećanja prosječnih temperatura, što uzrokuje smanjenje količine i stabilnosti snijega, kraću zimsku sezonu i pomjeranje granice sniježnih padavina na više nadmorske visine. Kako su planinski sniježni pokrivači važni rezervoari vode koji snabdijevaju rijeke i podzemne vode tokom toplijih mjeseci, ovo ima ozbiljne posljedice i za vodne resurse. U mnogim regionima svijeta, uključujući Alpe, Skandinaviju, Balkansko poluostrvo i Sjevernu Ameriku, bilježe se trendovi smanjenja visine sniježnog pokrivača i ranijeg otapanja snijega. Prećutni prag od 55 do 60 cm sniježnog pokrivača je optimalna visina koja obezbjeđuje da skijaške staze rade u punom kapacitetu i da 95 odsto ski staza bude otvoreno, piše Pobjeda.

Istraživanje koje je urađeno u januaru 2024. godine u naučnom časopisu Nature Climate Change pokazalo je da će, ako prosječna globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusa, oko ½ evropskih skijališta, koja inače čine ½ svih svjetskih skijališta, biti izložena visokom riziku od nedostatka snijega, a u slučaju rasta za tri stepena Celzijusa čak njih 91 odsto. Primjera radi, Alpi se zagrijavaju duplo brže od globalnog prosjeka, pa su već dva stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskom periodu, a sa rastom prosječne globalne temperature od tri stepena Celzijusa biće u potpunosti izloženi riziku od nedostatka snijega. Kako bi se ublažili efekti klimatskih promjena i održala skijaška industrija, mnogi ski centri koriste sisteme vještačkog osnježavanja. Ova tehnologija može u određenoj mjeri da osigura stabilne uslove na stazama i smanji rizik od nepredvidivih vremenskih prilika.

I skijanje u Crnoj Gori je već drugačije. U protekle tri decenije na teritoriji naše države došlo je do rasta prosječne temperature vazduha od 1,1 stepen Celzijusa, pri čemu se najviše zagrijao sjeverni region i to 1,4 stepena Celzijusa. Povećano zagrijavanje izazvao je i tzv. albedo efekat, tj. pojava kada se usljed topljenja snijega smanjuje količina sunčeve energije koja se reflektuje sa bijele površine u atmosferu. Tada se, umjesto snijega, stvara veći broj tamnih mjesta kao što su zelene i vodene površine, koje upijaju veću količinu toplote, usljed čega doprinose topljenju snijega i leda koji su ostali oko njih, što stvara još više tamnih mjesta, čime se proces ponavlja.

Za dalji razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori nadležni organi treba da pripreme prostornu analizu meteoroloških podataka, čime će se dobiti sveobuhvatna klimatska slika prostora, gdje će se uzeti u obzir visina sniježnog pokrivača, podaci o prvom i posljednjem snijegu, padavinama, sadržaju vode u snijegu, otapanju, gustini, kao i meteorološkim parametrima kao što su vjetar, temperatura, osunčanost i slično. Na osnovu toga trebalo bi da se procjeni koliki je procenat vjerovatnoće da će u određenim zimskim mjesecima na određenoj nadmorskoj visini i planini biti snijega. Na bazi tako pripremljene stručne analize potrebno je uraditi analizu troškova i koristi koja će pokazati da li je Crnoj Gori i dalje isplativo i gdje da razvija zimski turizam, kao i to na kojim planinama treba da se okrene ka razvoju ljetnjeg turizma, imajući u vidu benefite koje i taj vid turizma u sjevernom regionu može da donese zbog prijatnih temperatura tokom ljetnjih mjeseci.

Ministarstvo turizma je započelo aktivnosti na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja koje, iako ne može u cjelosti, može djelimično da nadoknadi manjak prirodnog snijega, što bi osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. Naime, da bi se efikasno zamrzle kapljice vode koje dolaze iz topa, makar minimalna dnevna temperatura treba da bude ispod 0 stepeni Celzijusa. Upravo broj mraznih dana, odnosno dana kada je maksimalna dnevna temperatura ispod 0 stepeni Celzijusa, pokazuje značajan pad na crnogorskim planinama posljednjih godina, što pokazuje koliko su planine ranjive na klimatske promjene. Drugim riječima, i sistemi za vještačko osnježavanje su podložni vremenskim prilikama, pa se često dešava da topovi ne rade kada su najpotrebniji, a to su dani u kojima se bilježe pozitivne temperature vazduha. Kako je za korišćenje topova za vještački snijeg potrebna i niska relativna vlažnost vazduha, njihovo korišćenje biće limitirano i daljim rastom temperature i sa time povećanja vodene pare u atmosferi. Takođe, sistem vještačkog osnježavanja iziskuje veliku potrošnju energije, ali i vode, jer je za proizvodnju jednog kubnog metra vještačkog snijega potrebno između 200 i 500 litara vode. Tu su i dodatni potencijalni ekološki uticaji u vidu promjene lokalne hidrologije i povećanog pritiska na vodne resurse.

S obzirom na globalno zagrijavanje, visoke zimske temperature vazduha mogu učiniti skijanje na određenim skijalištima nemogućim, čak i uz vještačko osnježavanje, čineći skijanje luksuzom. U narednih nekoliko decenija, jedna prosječna skijaška sezona mogla bi trajati od januara do marta, a ispod 1.500 m mogla bi biti sasvim ugrožena. Takvih godina već povremeno imamo i nazivamo ih ekstremima. U svjetlu neizbježnih posljedica globalnog zagrijavanja, dugoročno je neophodno raditi na održivim rješenjima i prilagođavanju zimskih destinacija novim klimatskim uslovima, što može osigurati da određeni vid zimskog turizma Crne Gore ostane živ i dostupan budućim generacijama, umjesto da postane samo blijeda sjenka prošlosti.

Izvor: Pobjeda