Radnici koji su gradili egipatske piramide imali su gore uslove rada nego što smo mislili

Život radnika koji su gradili egipatske piramide bio je još teži nego što se ranije mislilo, sugeriše nova studija. Radnici su bili izloženi iznenađujuće visokim nivoima teških metala kao što su bakar i arsen, koji mogu izazvati povraćanje, dijareju i mučninu, piše RTS. Drevni egipatski radnici koji su gradili piramide u Gizi vjerovatno su bili

Foto: Getty Image

Drevni egipatski radnici koji su gradili piramide u Gizi vjerovatno su bili otrovani zbog izloženosti visokim nivoima bakra, što bi mogao biti najraniji primjer kontaminacije metalom, kažu arheolozi.

Nova analiza uzoraka tla sa visoravni Giza otkriva kontaminaciju bakrom i arsenom koja datira više od 5.000 godina od upotrebe metalnih alata, posebno onih korišćenih za izgradnju kompleksa piramida.

Studija, objavljena u časopisu Geology, bavi se analizom sedimentnog jezgra koje je izbušeno u podnožju piramida u blizini drevne luke Khufu, blizu rijeke Nil.

Arheolozi sumnjaju da je taj, sada nepostojeći rukavac rijeke, omogućio transport građevinskog materijala korišćenog za izgradnju piramida prije više od 5.000 godina.

Brojna radna snaga od oko 7.000 do 20.000 ljudi, uključujući pisare, zidare, metalske radnike, stolare i predradnike, bila je na licu mjesta kako bi se završio projekat izgradnje čuvenih piramida, navode u novoj studiji.

Istraživanja nagovještavaju da su bakarni alati koje su koristili radnici bili u leguri sa arsenom kako bi ojačali sječiva i alatke za bušenje.

Istraživači kažu da je luka igrala ključnu ulogu u transportu materijala za izgradnju grobnica, a takođe je bila i sjedište proizvodnje bakarnih alata.

Naučni nalazi prate porijeklo metalne kontaminacije na lokaciji oko 3265. godine prije nove ere, mnogo ranije nego što se prvobitno očekivalo.

Izgleda da je kontaminacija metalom dostigla vrhunac 750 godina kasnije, oko 2500. godine prije nove ere, kada je gradnja piramide bila u kasnim fazama, koja je trajala do oko 1000. godine prije nove ere.

Otkrili smo da je došlo do značajne lokalne kontaminacije tokom godina vladavine kraljeva Keopsa, Kefrena i Mikerina, u skladu sa obradom metala tokom pripreme i izgradnje objekata – napisali su naučnici.

Čini se da su nivoi kontaminacije metalima bili oko pet do šest puta veći od njihovih prirodnih pozadinskih količina otkrivenih u okruženju, kažu istraživači.

Otkriće takođe sugeriše da je izgradnja piramidalnog kompleksa u Gizi vjerovatno počela ranije nego što se mislilo, što se poklapa sa vremenom kada je nivo Nila počeo da opada.

Čak i dok se rijeka Nil povlačila, a luka Khufu sve više smanjivala, čini se da se obrada metala nastavila.

Kontaminacija bakrom je ostala visoka čak i tokom perioda građanskih nemira oko 2200. godine prije nove ere kada je Nil dostigao najniži nivo.

Dok je bakar u ograničenim količinama neophodan za ljudski život, izloženost višim nivoima, kako je otkriveno na lokaciji, može izazvati štetne efekte i na ljude i na divlje životinje, kao što su povraćanje, dijareja i mučnina.

Ostaje nejasno da li su se stari Egipćani suočili sa ovim simptomima zbog kontaminacije metalom i kako su se nosili sa neavedenim problemima.

Dok je kompleks piramida doveo do stvaranja izuzetnog kulturnog nasljeđa za čovječanstvo, on je takođe označio početak značajne kontaminacije metalom ljudi u Gizi – zaključuju istraživači.

Izvor: RTS

Aktuelnosti

Dinar i ekipa u Košicama traže drugu pobjedu

Poraz Starsa u Bijelom Polju

Lovćen od minus 14 do pobjede u Golubovcima

Trideset pet godina od pada Berlinskog zida

U nedjelju sunčano

UN: Sjevernom dijelu Pojasa Gaze prijeti glad

Društvene mreže

Sport

Dinar i ekipa u Košicama traže drugu pobjedu

“Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta” – kazao je Vujović.

Crnogorski rukometaši igraju danas drugo kolo kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Košicama gdje će snage odmjeriti sa neugodnom Slovačkom od 17 časova.

U prvom kolu naši momci su slavili protiv Finske 29:28, u meču koji je imao oscilacije, ali koji je i označio novu eru našeg muškog rukometa pod proslavljenim francuskim igračem i trenerom Didije Dinarom.

Francuski strateg je prije duela sa Fincima imao samo dva dana na raspolaganju da sa našim rukometašima pripremi meč, sad je imao koliko toliko više, ali ni u Košicama nije moglo bez problema u rosteru.

Vuko Borozan se povrijedio i neće moći biti na raspolaganju, dok zbog porodičnih razloga Vuk Lazović nije sa timom.

Njih dvojicu mijenjaju Mihailo Šćekić i Milorad Bakić.

Sa Slovacima smo do sada igrali četiri puta i imamo jedan trijumf i to u posljednjem meču 2017. godine kada smo slavili 31:30.

Jedan meč je završen remijem, a u dva su današnji domaćini zabilježili ubjedljive pobjede.

Slovačka je na prvom meču naše grupe poražena od Mađarske 37:32.

Stevan Vujović, bek naše reprezentacije smatra da u odbrani je ključ da se zaustavi brz centar domaćih.

Uvijek je lakše igrati kod kuće, nego u gostima. Slovaci su izgubili prvu utakmicu i sigurno će učiniti sve da se iskupe za taj poraz. Mi smo ovdje već dva dana i vjerujem da smo se dobro spremili, jer smo kroz snimke upoznali sve njihove igrače, te sistem kako igraju. Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta – kazao je on.

Izvor: RTCG

Svijet

Trideset pet godina od pada Berlinskog zida

Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin.

Berlinski zid koji je 28 godina bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok, na današnji dan prije tri i po decenije zvanično je izgubio svoju važnost i funkciju.

Betonska prepreka duga čak 155 kilometara predstavljala je granicu između Zapadne i Istočne Njemačke, sagrađena je 1961. godine.

Zid, koji je dijelio i dva međusobno suprotstavljena ideološka bloka, trebalo je da spriječi bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika.

Ogroman odliv radne snage umnogome je uticao na privredu Istočne Njemačke. Prema podacima portala Njemačka istorija u dokumentima i slikama (GHDI), koji kao izvor navodi zapadnonjemačke vlasti, od 1949. do 1962. u Zapadnu Njemačku prebjeglo je više od 2,7 miliona ljudi, dok se taj broj do 1989. godine sveo na oko 550.000.

Zvanična verzija istočnonjemačkih vlasti je bila da je zid “antifašistička zaštitna barijera”, sa ciljem da odvrati agresiju sa Zapada.

Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Tokom izgradnje zida, istočnonjemački vojnici i borbene grupe radničke klase su stajale na granici, sa naređenjem da pucaju na svakog ko pokuša da prebjegne.

Kompletna granica između Istočne i Zapadne Njemačke je zatvorena zidovima, minskim poljima i drugim preprekama.

Procjenjuje se da je u incidentima prilikom pokušaja prelaska zida poginulo najmanje 140 osoba, uključujući i graničare.

Liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa velikim ekonomskim padom, sve slabijim uticajem Sovjetskog Saveza i zvanične politike Perestrojke, dovela je do slobodnijeg pograničnog režima u Istočnoj Njemačkoj, a kulminirala je masovnim demonstracijama i padom tamošnje komunističke vlasti.

Kada je 9. novembra 1989. emitovano saopštenje istočnonjemačke vlade da će prelazak u Zapadnu Njemačku biti dopušten, mase istočnih Njemaca su se približile i zatim i prešle zid, a njima je u susret sa druge strane došao i veliki broj zapadnih Njemaca u slavljeničkoj atmosferi.

U roku od nekoliko nedjelja veći dio zida uništila je euforična masa, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.

Izvor: RTS