Društvo
Raketni napad na Zaporožje; Ukrajina naredila istragu crkve povezane s Rusijom
Rat u Ukrajini ušao je u 282. dan. Kijev tvrdi da su se ruske trupe povukle iz gradova na suprotnoj obali rijeke Dnjepar od grada Hersona. Prema zvaničnim podacima, ukrajinske oružane snage do sada izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika. Na pozive Ukrajine da se Rusija izbaci iz OEBS-a, Sergej Lavrov rekao da je NATO
Foto: Rojters
Rat u Ukrajini ušao je u 282. dan. Kijev tvrdi da su se ruske trupe povukle iz gradova na suprotnoj obali rijeke Dnjepar od grada Hersona. Prema zvaničnim podacima, ukrajinske oružane snage do sada izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika. Na pozive Ukrajine da se Rusija izbaci iz OEBS-a, Sergej Lavrov rekao da je NATO obesmislio postojanje te organizacije. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je iz zarobljeništva pušteno 50 ruskih vojnika. Ruske snage granatirale su noćas Zaporožje. Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Januševič: Raketni napad na Zaporožje
Industrijska i energetska infrastruktura bila je meta još jednog raketnog napada na Zaporožje, rekao je Oleksandar Staruh, načelnik Regionalne vojne uprave Zaporožja, prenosi Unian.
Njegov cilj je bio uništavanje industrijske i energetske infrastrukture regionalnog centra. Kao rezultat toga, izbio je požar. Prema dostupnim podacima, nema žrtava – rekao je Staruh.
Januševič: 65% Hersona ponovo ima struju
Inženjeri su obnovili snabdijevanje električnom energijom 65 odsto Hersona nakon što je juče ujutru, poslije ruskog granatiranja, cio grad ostao bez struje, objavio je u Telegramu načelnik Vojne uprave Hersonske oblasti Jaroslav Januševič.
Zahvaljujući profesionalizmu i herojstvu ekipa za popravke koje su nakon neprijateljskog granatiranja bez odmora radile na dalekovodima u Hersonu 65 odsto grada sada ima struju – napisao je Januševič.
Ukrajina: Rusi granatiraju oblast Harkova
Jedan civil je povrijeđen u ruskom napadu koji je oštetio neboder u selu Kluhino-Baškirivka, 42 kilometra istočno od Harkova, saopštio je portparol ukrajinske Državne službe za vanredne situacije u oblasti Harkov, prenosi The Kiiv Independent.
Podoljak: Do 13.000 mrtvih ukrajinskih vojnika
Ukrajinske oružane snage dosad su izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika u ratu protiv Rusije, rekao je savjetnik predsjednika Mihail Podoljak za ukrajinsku televizijsku mrežu.
Zelenski: Istražujemo pravoslavnu crkvu povezanu s Rusijom
Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo da djeluje na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre. Pravoslavna crkva u Rusiji velikodušno je podržala devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.
Moramo stvoriti uslove da nikakvi akteri zavisni od države-agresora (Rusije) ne mogu da manipulišu Ukrajincima i oslabe Ukrajinu iznutra – rekao je Zelenski u video obraćanju.
U Ukrajini je crkva povezana sa Moskvom zvanično prekinula veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom prošlog maja, ali mnogi Ukrajinci joj i dalje ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju sa Rusijom. Debata među najvišim bezbjednosnim zvaničnicima naglasila je važnost koju Zelenski i drugi lideri i dalje pridaju uticaju crkve povezane sa Moskvom među običnim Ukrajincima.
Bajden: Spreman sam da razgovaram s Putinom ako želi okončati rat
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je juče da je spreman da razgovara sa Vladimirom Putinom ako pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini.
Bajden je ruske akcije u Ukrajini nazvao bolesnim i rekao da nema neposredne planove da kontaktira sa ruskim predsjednikom. Bajden je to izjavio na zajedničkoj konferenciji sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, koji boravi u poseti Bijeloj kući.
Njih dvojica ranije su obećala da će Rusiju pozvati na odgovornost za navodne ratne zločine u Ukrajini.
Britanci pronašli dokumente s navodnim planom ruske invazije
Britanski istraživački centar za odbranu i bezbjednost otkrio je detalje moskovskog plana prije invazije na Ukrajinu, na osnovu pronađenih ruskih dokumenata koje je navodno potpisao Vladimir Putin.
Švajcarska zamrzla više od 7,5 milijardi ruske imovine
Švajcarska je od uvođenja sankcija zamrzla 7,5 milijardi švajcarskih franaka ruske imovine. Prema saopšteenju vlade uz to je blokirano 15 nekretnina. Ukupno je, prema podacima Državnog sekretarijata za privredu, sankcijama pogođeno 116 privrednih subjekata i više od 1.200 fizičkih lica.
Sankcije, kojima se pridružila Švajcarska, zabranjuju švajcarskim bankama prijem većih svota novca ruskih državljana većih od 100.000 franaka, kao i u Rusiji prijavljenih lica ili preduzeća. Već uplaćena sredstva koja prelaze tu granicu moraju od početka juna biti prijavljena.
Prema podacima švajcarskih vlasti radi se o 46,1 milijardi franaka.
Stoltenberg: NATO neće biti uvučen u Putinov rat
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da Sjevernoatlanska alijansa neće biti uvučena u Putinov rat.
Ruski ilegalni rat u Ukrajini nastavlja da sije smrt i patnju svakog dana. Kako se pojačava zima, Rusija bombarduje ukrajinsku energetsku strukturu. Pokušavaju da smrznu i izgladne Ukrajince. Putin koristi zimu kao oružje. Ne smijemo mu dozvoliti da pobijedi, a NATO neće biti dio konflikta. Nećemo biti uvučeni u Putinov rat – rekao je Stoltenberg.
On je dodao da bi Putinova pobjeda samo ojačala autoritativne lidere da koriste silu kako bi postigli svoje ciljeve.
To bi učinilo svijet opasnijim mjestom i sve nas mnogo ranjivijim. Zato je zadatak NATO-a da podrži Ukrajinu i da spriječi da se rat proširi dalje. To radimo tako što šaljemo jasnu poruku Moskvi da ćemo braniti svakog našeg saveznika. Zato smo i pojačali prisustvo na istočnom kraku Alijanse – poručio je Stoltenberg.
Izvor: Agencije
Aktuelnosti
Kultura
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ u petak
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Društvo
Crna Gora ima 623.633 građana, Crnogoraca 256.436, Srba 205.307
Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, Srbi 32,93 odsto. Crngorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto građana Crne Gore
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Prema preliminarnim rezultatima Popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Svijet
UNICEF: Više od 400.000 djece raseljeno u Libanu u protekle tri nedelje
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Društvo
Monstat će predstaviti danas konačne rezultate popisa
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Društvo
Kraj protestima, radnici Košute očekuju isplatu
Njihova borba traje skoro 30 godina
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
Servisi
Dio grada bez struje
U terminu od 8.30 do 16.00 sati struje neće imati: Ulica Nikole Lekića, dio Vojvode Boža, dio Hercegovaćke, dio Bajove i dio Bulevara
Zbog planiranih radova na mreži, danas će bez struje biti dio grada kao i seoskog područja, saopšteno je iz CEDIS-a.
U terminu od 8.30 do 16 sati struje neće imati: Ulica Nikole Lekića, dio Vojvode Boža, dio Hercegovaćke, dio Bajove i dio Bulevara.
Kako su najavili u terminu od 9 do 19 sati bez struje biće: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.
Bez električne energije biće u terminu od 9.30 do 10.30 sati i: Ljubotinj, Utrg i budvanski Vodovod.
U terminu od 8 do 16 sati struje neće imati ni Podgor, saopšteno je iz CEDIS-a.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni, saopštili su iz CEDIS-a.