Društvo
Ranjivost Crne Gore na klimatske promjene
Poljoprivrednik Zef Dedvukaj iz Malesije, nadomak Podgorice, ove godine je imao manje prinose i veće troškove za zaštitu usjeva, zbog visokih temperatura, suše i vremenskih nepogoda. “Poljoprivrednici su prošli kroz velike muke da bi očuvali proizvode. Uopšte ne znamo kako će i šta će biti, nego idemo kao na lutriji: ulažemo svoje pare, neko zaradi,
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Poljoprivrednik Zef Dedvukaj iz Malesije, nadomak Podgorice, ove godine je imao manje prinose i veće troškove za zaštitu usjeva, zbog visokih temperatura, suše i vremenskih nepogoda.
“Poljoprivrednici su prošli kroz velike muke da bi očuvali proizvode. Uopšte ne znamo kako će i šta će biti, nego idemo kao na lutriji: ulažemo svoje pare, neko zaradi, neko izgubi. Takva je situacija u poljoprivredi od kad se klima promijenila”, kaže Dedvukaj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim zbog klimatskih promjena svake godine je sve gore.
Učestali tropski talasi posljedica su klimatskih promjena. Poslednji je Crnoj Gori donio temperature od preko 40 stepeni a Podgorici najvreliju noć u poslednjih 73 godine, sa 28 stepeni.
“Svjedočimo da je Crna Gora postala zemlja klimatskih ekstrema”, kaže za RSE Ivana Vojinović direktorka Centra za klimatske promjene na Univerzitetu “Donja Gorica”.
Prema njenim riječima Crna Gora pripada regionu Jugoistočne Evrope koji je najranjiviji na štetne posljedice klimatskih promjena:
“Najnoviji naučni podaci govore da će Mediteran u budućnosti biti značajnije izložen ekstremnim hidrometeorološkim hazardima”.
Posljedice će, kaže, trpjeti svi, a među najugroženijima u privredi je poljoprivreda.
U poljoprivredi štete najvidljivije
“Usjevi teško podnose temperature preko 35 stepeni jer to utiče na kvalitet i rod. Plus –razne bolesti na tim temperaturama naprave štetu“, kaže Dedvukaj.
Objašnjava da ljudi koji žive od njive posljedice klimatskih promjena osjećaju odavno:
“Mi smo ranije navikli na jednu konstantnu temperaturu, a ove godine su januar i februar bili topliji od aprila i maja. U januaru je bilo 18 stepeni, što je nenormalno“.
Upozorava i na opasnost od oluja i gradonosnih nepogoda. Podsjeća da je prošlog ljeta u Podgorici padao grad veličine oraha i uništio mu 250 tona lubenice i vinograd:
“Imao sam oko 15 hektara pšenice i 250 tona lubenice – sve je uništio. Imao sam 10.000 čokota vinove loze i to je uništio. Čak sam polovinu morao da iskrčim”.
Dedvukaj kaže da su tada stradali usjevi u Malesiji a njegova šteta je oko 70 hiljada eura. Ove godine nije imao štete u vinogradu, ali su komšijski uništeni.
“U njima nema ni zrna grožđa. Takvih je bilo mnogo proljetos. Znači, maj i jun su bili katastrofa jer je sve ovo bilo neočekivano“.
Poljoprivrednici dezorjentisani, Vlada ćuti
Vlada Crne Gore je zbog grada koji je uništio zasade u Malesiji izdvojila pola miliona eura pomoći poljoprivrednicima. Šteta je, međutim, na osnovu 250 zahtjeva za obeštećenje, procijenjena na skoro četiri miliona eura.
Ministarstvo poljoprivrede nije odgovaralo na upit RSE, o razmjerama prošlogodišnje štete u poljoprivredi od nevremena.
Vojinović precizira da je veliki dio poljoprivrednih područja Crne Gore u ravnicama, koje su sklone poplavama i sušama i olujnim nepogodama.
Dedvukaj kaže da bi Ministarstvo, osim u novcu, moglo puno da im pomogne ali konstatuje da ta pomoć izostaje. Smatra da tim resorom ne upravljaju stručnjaci.
Kao pozitivan primjer za poslednjih 30 godina, Dedvukaj ističe, samo ministra Radivoja Rašovića, iz 1992. godine.
Iako je, ministar Milutin Simović iz bivše vlasti Demokratske partije socijalista, o poljoprivredi “znao puno” prema riječima Dedvukaja “on je radio za sebe, a ne za poljoprivrednike”.
“Ovi ostali ministri nijesu znali šta je poljoprivreda, nijesu znali da li se poljoprivreda jede ili pije, jel’ se prži ili kuva.”
Rast rizika od poplave i požara
Pored poljoprivrede među najugroženijima su sektor voda i šuma, smatra Ivana Vojinović. Posebno od poplava na sjeveru i požara na jugu.
Ona kaže da se sa porastom temperature i smanjenjem padavina, očekuju dugotrajne suše.
“One značajno remete vodni bilans, što u Crnoj Gori može negativno uticati na smanjenje proizvodnje hidro-energije. Sektor voda pokazuje smanjenje vodnog bilansa u svim riječnim slivovima, usljed manje kiše i snijega”.
Osim manje snijega problem je i njegovo brže topljenje.
“To dovodi do pojave tzv. ‘brzih poplava’. Ovo znači da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru”, kaže Vojinović.
Klimatske promjene i turizam
Ujedinjene nacije su 18. jula upozorile da se svijet mora pripremiti na intezivnije toplotne talase, a Mediteran je među ugroženim područjima.
Usljed ekstremno visokih temperatura turisti mijenjaju navike za odmor, prenijela je agencija Rojters, pozivajući se na analizu Evropske putničke komisije.
Naime, zbog ekstremnih temperatura broj evropskih turista koji su ljetos planirali da posjete Mediteran smanjen je za 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Osim promjena u ponašanju turista i crnogorska obala u narednom periodu bi mogla pretrpjeti velike promjene, usljed porasta nivoa mora.
To su podaci Climate Central, jedne od najrelevantnijih svjetskih organizacije koja se bavi projekcijama posljedica klimatskih promjena.
Kako navode do 2030. godine, prema projekcijama, najugroženija su Solila i pojas tivatskog aerodroma, u Boki kotorskoj.
Prognoze porasta nivoa mora za 2030. i 2050. godinu na obali Crne Gore:
Prema tim projekcijama nivo mora u narednih desetak godina bi mogao ugroziti plaže Jaz, Trsteno i Ploče kod Budve, a naselje Buljarice mogle bi biti potpuno potpopljene.
Isti podaci pokazuju da će i obala kod ušća rijeke Bojane na jugu Crne Gore biti ugrožena.
Projekcije pokazuju da bi do 2050. godine, ako izostanu mjere zaštite priobalja, mogao nestati tivatski aerodrom dok bi obala došla na sadašnju magistralu, koja povezuje Tivat i Budvu.
Kako se navodi, projekcije pokazuju da bi mogla biti potopljena i ekskluzivna ljetovališta Sveti Stefan i Miločer.
Klimatske promjene i zdravlje
Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju pokazuje da tek četvrtina ispitanih građana ekstremne temperature vidi kao opasne klimatske promjene, a svaki peti suše i polave.
A na uticaj vremenskih ekstrema na zdravlje ljudi upozoreno je Programom adaptiranja zdravstvenog sistema Crne Gore na klimatske promjene do 2022.
U njemu se navodi da su starije osobe i hronični bolesnici zdravstveno osjetljivi na uticaj klimatskih promjena, posebno osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja.
Crna Gora i propisi o klimatskim promjenama
Crna Gora je pristupila konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2007. Iste godine je ratifikovala i Kjoto protokol, čime se pridružila međunarodnim naporima za rješavanje problema klimatskih promjena.
Ipak, prvi Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena u Crnoj Gori usvojen je decembra 2019. godine.
Njime se uređuju smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja koja se odnose na zaštitu od negativnih uticaja klimatskih promjena.
U pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom Crna Gora je prije pet godina otvorila pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
IZVOR: Radio Slobodna Evropa
Aktuelnosti
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije
Kultura
Promocija crnogorskoga izdanja knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” 10. decembra na Cetinju
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Promocija crnogorskoga prijevoda knjige Januša Bugajskog “Neuspjela država: Vodič za krah Rusije” u organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održaće se u utorak, 10. decembra, s početkom u 18 sati u Sali 1 na FCJK na Cetinju. Američko izdanje objavila je Džejmstaun fondacija, a crnogorsko, u prijevodu Jelene Pralas, Crnogorski PEN centar.
S autorom će uživo razgovarati poznata crnogorska novinarka i vrsni znalac globalnih političkih prilika Biljana Jovićević.
Januš Bugajski je spoljnopolitički analitičar, predavač, konsultant i TV novinar koji živi u SAD. Viši je istraživač u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu. Predavao je na mnogim američkim univerzitetima. Autor je 21 knjige o Evropi, Rusiji i transatlantskim odnosima. Bio je angažovan kao konsultant za Stejt Department, Ministarstvo odbrane SAD, USAID, IREX i druge američke vladine i privatne organizacije. Kolumnist je za nekoliko medijskih kuća u SAD i Evropi.
Učestvovao je na prethodne dvije društveno-kulturološke konferencije Cetinjski forum, izlažući na teme o uticaju Rusije na razvoj sukoba na Zapadnom Balkanu.
Knjiga Neuspjela država bavi se postsovjetskom i (post)putinovskom Rusijom i njenim imperijalnim težnjama, pružajući dubok uvid u kompleksnost odnosa među bivšim sovjetskim republikama i oblastima – bilo da su one sad nezavisne države, bilo da su u sastavu Ruske Federacije. Bugajski se fokusira na analizu države koja se suočava sa izrazitom autokratijom, slabim institucijama, korupcijom, nesigurnošću i slabom vladavinom prava. Kroz konkretne primjere naroda koje žive u zoni uticaja ruske vlasti Bugajski analizira izazove s kojima se suočavaju zajednice koje nastoje preći iz autoritarnih režima u stabilne demokratije i moderne države.
On suvereno interpretira mogućnosti političkih elita Zapada da utiču na poboljšanje pozicije i kvaliteta života nacija koje žive u Ruskoj Federaciji, ali i sugeriše kako da se napravi otpor u spoljnopolitičkom okruženju u odnosu na imperijalističke težnje ruskih vlasti.
U predgovoru crnogorskom izdanju knjige Bugajski, između ostaloga, kaže:
Mnogi lideri na Zapadu i dalje vjeruju da se mogu vratiti u posthladnoratovski status quo i ne mogu zamisliti benefite dezintegracije Rusije. Umjesto da prave planove za nepredviđene situacije da bi iskoristili deimperijalizaciju Rusije i upravljali potencijalnim negativnim reperkusijama, zvaničnici Zapada zaglavljeni su u nekom prošlom vremenu. Čak i nakon svih strahota napada Rusije na Ukrajinu, oni i dalje imaju puste nade da se sa postputinovskim Kremljom mogu uspostaviti dobri odnosi ili da šačica ruskih liberala može demokratizovati cijelu imperiju. Mnogo efikasniji pristup bio bi da se jasno precizira što Zapad podržava u Rusiji. Otvorena podrška pluralizmu, demokratiji, federalizmu, ljudskim pravima, građanskim pravima i autonomiji republika i regiona može pomoći da se ohrabre građani Rusije tako što će im se pokazati da nijesu izolovani od ostatka svijeta. To bi bila poruka da mogu imati bolje garancije za svoju sigurnost i ekonomski razvoj ako odbace Moskvu i formiraju nove države koje njeguju mirne odnose sa svojim suśedima. Vrijeme nije na strani ruske imperije, a narodi i regioni koji su i dalje pod okupacijom Moskve moraju iskoristiti ovu jedinstvenu istorijsku šansu za oslobođenje.
Društvo
Oko 75% građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim
“Posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije” – kazala jedirektorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač.
Crnogorsko društvo koruptivnim smatra 75,3 odsto građana, a kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra, uz stručnu podšku Instituta Damar, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika.
Direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, Zvezdana Kovač, ocijenila je da posebno zabrinjava podatak da većina građana ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije.
Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva – rekla je Kovač.
Kako je istakla, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe.
Istraživanje CGO pokazalo je, kako se navodi u saopštenju, da 75,3 odsto ispitanih građana smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto).
Kako su dodali, manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1 odsto) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7 odsto), policiji (16,3 odsto) i pravosuđu (11,2 odsto), ali i tokom izbora (10,5 odsto) – navodi se u saopštenju CGO.
Kako se istilče, manje od dvije četvrtine ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1 odsto.
Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11) – pojasnila je Kovač.
Prema njenim riječima, pozitivno je većinsko uvjerenje da građani mogu doprinijeti borbi protiv korupcije.
Međutim, ovo zahtijeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglasila je Kovač.
Kako je kazala, kada je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem.
Dodatno, 76 odsto ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1 odsto). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni – pokazalo je istraživanje CGO.
Prema podacima istraživanja, korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće.
I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5 odsto) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza – pokazalo je istraživanje CGO.
Kada je u pitanju korupcija u zdravstvu, ona se, prema istraživanju, najčešće vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za tu oblast preovladava stav (69,4 odsto) da su antikorupcijske mjere neefikasne.
Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Gotovo 76,3 odsto ispitanika smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6 odsto) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1 odsto smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona – pokazalo je istraživanje CGO.
Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – ocijenila je Kovač.
Kako je saopšteno iz CGO, istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.