Zanimljivosti

Riješio matematički problem koji niko nije 100 godina: A onda je odbio da uzme nagradu od milion eura

Nisam zainteresovan za novac ili slavu; ne želim da budem izložen kao životinja u zoološkom vrtu. Nisam heroj matematike. Nisam ni toliko uspješan; zbog toga ne želim da svi gledaju u mene, kazao je Pereljman.
Riješio matematički problem koji niko nije 100 godina: A onda je odbio da uzme nagradu od milion eura

Grigorij Pereljman Foto: FRANCES M. ROBERTS / Newscom / Profimedia

Matematičar Grigorij Pereljman riješio je vjekovni matematički problem, odbio nagradu od milion dolara, a potom se povukao u svoj stan.

Još davne 1904. godine francuski matematičar Anri Poenkare postavio je problem poznat kao Poenkareova hipoteza, koji se bavi dubokom strukturom trodimenzionalnih oblika. Teorema se odnosi na prostore koji izgledaju kao običan trodimenzionalni prostor, ali su konačni po obimu. Hipoteza je tvrdila da, ako takav prostor ima dodatno svojstvo da se svaka petlja u njemu može postepeno stegnuti do tačke, onda taj prostor mora biti trodimenzionalna sfera.

Problem je bio toliko složen da je stručnjacima u oblasti topologije bio potreban skoro cio vijek da ga dokažu. Nakon decenija pokušaja, ruski matematičar i geometar Grigorij Pereljman konačno je riješio problem u radu objavljenom 2002. godine.

Tokom narednih godina, vodeći svjetski matematičari radili su na provjeri i potvrdili da je Pereljman zaista riješio ovu hipotezu.

Institut Klaj za matematiku u Kembridžu, Masačusets, 2010. godine dodijelio mu je priznanje za rješenje i ponudio nagradu od milion dolara. Ali Pereljman nije bio zainteresovan i odbio je nagradu, koja je bila dio programa sa sedam novčanih nagrada namijenjenih rješenju najtežih matematičkih problema na svijetu.

Njegov razlog za odbijanje bio je neslaganje s odlukom Instituta Klaj da ne podijeli nagradu sa Ričardom S. Hamiltonom, koji je razvio diferencijalnu jednačinu poznatu kao Ricijev tok, ključnu za rješenje problema.

Pereljman je smatrao da je Hamiltonov doprinos jednako važan i rekao da je „glavni razlog“ za odbijanje nagrade njegovo „neslaganje s organizovanom matematičkom zajednicom“:

„Ne sviđaju mi se njihove odluke, smatram ih nepravednim.“

Četiri godine ranije, Pereljman je odbio i najprestižnije priznanje u matematici, Fildsovu medalju, uz izjavu:

„Nisam zainteresovan za novac ili slavu; ne želim da budem izložen kao životinja u zoološkom vrtu. Nisam heroj matematike. Nisam ni toliko uspješan; zbog toga ne želim da svi gledaju u mene.“

Nije se pojavio niti na dodeli nagrada u Parizu 2010. kada je trebao da preuzme milion dolara. Rekao je da ne može baš taj dan, jer ide u šumu da bere gljive. Naravno, postao je izuzetno zanimljiv novinarima koji su ga toliko saletali da je znao da ne izlazi iz stana samo da ih izbegne.

Koliko je opsednut matematikom pokazuje i detalj da je pokušao da izračuna brzinu kojom je Isus hodao po vodi, a da ne potone.

Prema Sergeju Kisljakovu, direktoru Steklovljevog instituta za matematiku u Sankt Peterburgu, gdje je Pereljman radio kao istraživač, ovaj matematički genije napustio je matematiku 2006. godine i od tada njegova zajednica ga nije vidjela, prenosi Nova.rs.

„Prekinuo je svaki kontakt s matematičkom zajednicom i želio je da nađe posao koji nije povezan s matematikom,“ rekao je Kisljakov.

„Ne znam da li je u tome uspio. Ima prilično neobične moralne principe. Snažno osjeća i najmanje nepravedne stvari.“