Svijet
Roboti ubice – naredna faza rata u Ukrajini?
Raširena upotreba dronova tokom rata u Ukrajini ubrzala je rad na razvoju tehnologije koja bi mogla dovesti do nove ere ratovanja – u kojoj bi bitke vodili potpuno autonomni borbeni roboti. To bi u vojnoj tehnologiji predstavljalo revoluciju poput one kada su izumljeni mitraljezi, piše portal Voice of America. Što rat duže traje, veća je
Ukrajinski vojnici lansiraju dron na ruske pozicije blizu Bahmuta, 15. decembra 2022.
Raširena upotreba dronova tokom rata u Ukrajini ubrzala je rad na razvoju tehnologije koja bi mogla dovesti do nove ere ratovanja – u kojoj bi bitke vodili potpuno autonomni borbeni roboti. To bi u vojnoj tehnologiji predstavljalo revoluciju poput one kada su izumljeni mitraljezi, piše portal Voice of America.
Što rat duže traje, veća je vjerovatnoća da će se dronovi koristiti za identifikaciju, odabir meta i napade, bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, ratnici i istraživači vještačke inteligencije.
Ukrajina već ima poluautonomne dronove za napade, kao i oružja protiv bespilotnih letjelica koja koriste vještačku inteligenciju. Rusija takođe tvrdi da posjeduje oružja sa vještačkom inteligencijom, iako su ti navodi nedokazani.
Do sada nema potvrđenih slučajeva da je neka od nacija u borbu ubacila robote koji su ubijali samostalno, bez učestvovanja ljudi. Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina, ili obje zemlje, poslati na ratište.
„Mnoge države razvijaju ovu tehnologiju“, kaže Zakari Kalenborn, analitičar inovacija u oružju sa Univerziteta Džordž Mejson. „Jasno je da to nije tako teško.”
Aktivisti koji su godinama pokušavali zabraniti dronove ubice sada vjeruju da se moraju zadovoljiti pokušajima ograničavanja ofanzivne upotrebe takvih oružja.
Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihajlo Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi ubice “logičan i neizbježan sljedeći korak” u razvoju oružja. Dodao je da Ukrajina radi “mnogo istraživanja i razvoja u tom pravcu”.
„Mislim da je potencijal za to veliki u narednih šest mjeseci“, rekao je Fedorov za Asošijeted pres u nedavnom intervjuu.
Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno autonomnih smrtonosnih oružja, iako bi se to moglo promijeniti, kaže ukrajinski potpukovnik, Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova Aerorozvidka, koja je postala poznata po pretvaranju jeftinih komerijcalnih dronova u smrtonosno oružje.
“Nismo još prešli tu granicu – a kažem ‘još’ jer ne znam šta će se dešavati u budućnosti”, rekao je Hončar, dodajući da ljudi ne mogu donositi odluke i procesirati informacije brzo kao mašine.
Rusija bi autonomnu vještačku inteligenciju mogla dobiti i od drugih zemalja, poput Irana. Bespilotne iranske letjelice velikog dometa koje Rusija već koristi nanijele su veliku štetu energetskim postrojenjima Ukrajine i redovno se koriste za teroriziranje civila, ali one nisu posebno pametne. Iz Irana navode da u svom arsenalu posjeduju i druge dronove sa vještačkom inteligencijom.
Zapadni proizvođači poluautonomnih dronova koje koristi Ukrajina, poput američkog drona „Switchblade“ kažu da bi ih ta zemlja bez velikih problema mogla učiniti potpuno nezavisnim od ljudi na bojnim poljima, pa bi primjerice dronovi sami mogli birati mete.
“Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa ‘Switchbladeom’ praktično već postoji”, kaže Vahid Navabi, izvršni direktor kompanije AeroVironment, proizvođača tih dronova. Ipak, to će zahtijevati promjenu politike, odnosno, uklanjanje čovjeka iz kruga donošenja odluka, za šta Navabi procjenjuje da će se dogoditi za tri godine.
Vještačka inteligencija je već u upotrebi
Dronovi već sada na osnovu fotografija mogu prepoznavati mete poput oklopnih vozila. Ali postoje neslaganja da li je ta tehnologija dovoljno pouzdana da bi mogla spriječiti greške i stradanja onih koji ne učestvuju u borbama.
Asošijeted pres je pitao ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su koristili autonomna oružja za ofanzivna djelovanja – i da li bi se složili da ih ne koriste ako i druga zemlja pristane na to. Nijedna strana nije odgovorila na ta pitanja.
Čak i ako bi jedna od dvije države upotrijebile autonomnu vještačku inteligenciju za ofanzivna djelovanja, to možda i ne bi bio prvi takav slučaj.
U prošlogodišnjem izvještaju UN-a navedeno je da su roboti ubice imali premijeru u sukobima u Libiji tokom 2000. godine, kada su bespilotne letjelice turske proizvodnje „Kargu-2“ potpuno samostalnim djelovanjem usmrtile neutvrđen broj protivničkih boraca.
Portparol proizvođača tih dronova, kompanije STM, izjavio je da je taj izvještaj zasnovan na „špekulativnim i neprovjerenim“ informacijama, te da ga “ne treba uzimati ozbiljno“. On je za Asošijeted pres rekao da „Kargu-2“ ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.
Potpuno autonomna vještačka inteligencija već pomaže u odbrani Ukrajine, primjerice američki sistemi za lov i obaranje bespilotnih letjelica. Radari su dizajnirani da identifikuju neprijateljske bespilotne letjelice, koje ukrajinski dronovi potom onesposobe ispaljivanjem mreža na njih – sve bez ljudske pomoći.
Broj dronova opremljenih vještačkom inteligencijom stalno raste. Izrael ih izvozi decenijama. Peking je razvio bespilotni naoružani helikopter „Blowfish-3“. Rusija radi na nuklearnom podvodnom dronu pod imenom Posejdon. Holanđani testiraju kopnenog robota sa mitraljezom 50-milimetarskog kalibra.
Hončar kaže da bi Kremlj do sada koristio ovakvu tehnologiju da je ima, s obzirom da je Rusija do sada pokazala malo poštovanja za međunarodne zakone.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije, rekao je 2017. godine da će svijetom vladati ko god bude ostvario dominaciju u toj oblasti, izražavajući povjerenje da ruska vojna industrija može proizvesti autonomne dronove.
“Neće biti lako znati da li je i kada je Rusija prešla tu granicu“, kaže Gregori Alen, bivši direktor strategija i politika u Zajedničkom centru za vještačku inteligenciju Pentagona.
Prebacivanje drona sa daljinskim upravljanjem na punu autonomiju možda neće ni biti lako primjetno. Do sada su bespilotne letjelice koje mogu djelovati na oba načina postizale bolje rezultate kada su njima pilotirali ljudi, rekao je Alen.
Stjuart Rasel, profesor Kalifornijskog univerziteta Berkli i istraživač vještačke inteligencije, kaže da sama tehnologija nije mnogo komplikovana.
Opasnosti od upotrebe autonomnih robota i dronova
Pokušaji da se postave međunarodna pravila za vojne dronove do sada nisu bili uspješni. Devet godina neformalnih pregovora u okviru UN-a u Ženevi nije dovelo do velikog napretka, a velike sile, uključujući Sjedinjene Države i Rusiju, se protive zabrani. Posljednji sastanak u decembru okončan je bez zakazivanja nove runde razgovora.
Kreatori politika u Vašigtonu kažu da neće pristati na zabranu jer se rivalima koji razvijaju dronove ne može vjerovati da će ih etički koristiti.
Tobi Volš, naučnik iz Australije, koji kao i Rasel vodi kampanju protiv robota ubica, kaže da se nada da će se postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste tehnologiju za prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napade na pojedince ili grupe ljudi.
“Ako ne budemo oprezni, oni će se širiti mnogo lakše nego nuklearno oružje”, rekao je Volš, autor knjige “Mašine koje se loše ponašaju”. “Ako možete natjerati robota da ubije jednu osobu, možete ga natjerati da ubije hiljadu ljudi.”
Naučnici su takođe zabrinuti da će se oružja sa veštačkom inteligencijom dokopati teroristi, na primjer krađom tehnologije od američke vojske.
Pentagon do danas nije jasno definisao “autonomno oružje” niti je odobrio da ga američke trupe koriste, kaže Alen, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane. Svaki predloženi sistem moraju odobriti predsjedavajući Združenog stožera i dva podsekretara odbrane.
Međutim, to nije prepreka za razvoj tih oružja širom Sjedinjenih Država, poput projekata u Agenciji za napredne odbrambene istraživačke projekte, u vojnim laboratorijama, akademskim institucijama, te u privatnom sektoru.
Pentagon je naglasak stavio na korištenje vještačke inteligencije kao vida nadopune sposobnosti ljudi.
U nekim odbrambenim sistemima, ljudi su već dobili sekundarnu ulogu, na primjer u Izraelu, gdje raketni štit „Iron Dome“ ima ovlaštenje da sam otvara vatru, iako postoji osoba koja ga nadgleda i može intervenirati ako napadne pogrešnu metu.
IZVOR: Voice of America
Aktuelnosti
Svijet
EU uvodi sankcije protiv pet pojedinaca zbog destabilizacije Moldavije
Među osobama kojima su uvedene sankcije je i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Društvo
Predsjednik Milatović: Put Cetinje – Čevo prilika da se Crna Gora oduži Katunskoj nahiji
Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru, kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Društvo
Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.
Društvo
Milan Lekić podnio ostavku
“Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”
Milan Lekić više nije predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.
On je danas podnio ostavku.
“Ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”, rekao je Lekić.
Lekić je u 11. oktobra imao udes službenim vozilom “infiniti” u Ulici Volođina u Pljevljima.
Njega je bjelopoljski Sud za prekršaje kaznio 750 eura zbog toga što je pijan izazvao udes u Pljevljima. U udesu je napravljena velika materijalna šteta na automobilu Rudnika.
“Od svog dolaska na ovu poziciju, uvijek sam imao na umu odgovornost koju nosimo prema našim sugrađanima i svim građanima Crne Gore. Svim svojim zalaganjem stremio sam da služim interesima Pljevljaka, njihovom blagostanju i napretku. Tokom mog mandata na mjestu Izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora Rudnik uglja je napravio najbolje rezultate u svojoj istoriji i tome mogu da svjedoče kako građani Pljevalja, tako i cijele Crne Gore”, rekao je Lekić.
Izvor: Vijesti
Prijestonica
Senat Prijestonice usvojio Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.
Društvo
Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
Prijava sa odgovarajućim dokazima podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra do 14 sati.
Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.
Prijava sa odgovarajućim dokazima, kako je saopšteno sa Univerziteta, podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra do 14 sati.
Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka – navodi se u saopštenju.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita – navodi se u saopštenju.
Doktorske studije, podsjećaju, traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita.
Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta – objašnjavaju sa Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.